Prirodno kretanje stanovništva u posljednjih nekoliko godina obilježava prelazak s visokih stopa nataliteta i mortaliteta prema niskim stopama nataliteta i mortaliteta. Proces starenja stanovništva je globalni problem i zahtijeva međunarodnu koordinaciju na nacionalnoj i lokalnoj razini. Treba izvršiti reorganizaciju sustava socijalne skrbi, promjene u politikama na tržištu rada, migracija i obitelji, promociju aktivnog i zdravog stila života. Demografska kretanja u okviru Europske unije i pogoršanje starosne strukture stanovništva upućuju na dugoročno sve naglašenije smanjivanje radnoga kontingenta kao osnovnog izvora aktivnog stanovništva (radne snage). Takvo stanje na tržištu rada ima implikacije na sustav socijalne zaštite i zdravstveni sustav koji je sve više opterećen. Što je starenje stanovništva jače izraženo i što je broj starijeg stanovništva veći, to je pritisak na takvu potrošnju veći. Projekcija stanovništva pokazuje crnu demografsku perspektivu Hrvatske. Po svemu sudeći, produbit će se opća (ukupna) depopulacija, smanjivat će se rodnost i ojačat će negativna prirodna promjena. Usto će doći do daljnjeg starenja stanovništva, a povezano s time do izrazito nepovoljnih promjena u funkcionalnim kontingentima stanovništva. No demografsko starenje, po čemu je Hrvatska u svjetskome vrhu, nepoželjan je proces; izrazito nepovoljno djeluje na dinamiku i strukturu stanovništva, na općedruštvene prilike i gospodarski razvoj. Negativno djelovanje demografskog starenja u Hrvatskoj dolazi do punog izražaja. Nedvojbeno je da predočene demografske promjene, procesi i posljedice koji iz toga proistječu predstavljaju veliki izazov za populacijsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske.