Narodne knjižnice zauzimaju posebnu ulogu u društvu zbog svoje usmjerenosti svim članovima zajednice, različitim korisničkim skupinama bez obzira na spolne, obrazovne, dobne, nacionalne i ostale razlike, javljaju se u raznim tipovima društva, kulturama i razvojnim stupnjevima. Glavne su djelatnosti narodne knjižnice pružanje usluga i osiguravanje građe na različitim medijima kako bi pojedincu ili skupini stanovništva zadovoljila obrazovne i informacijske potrebe kao i potrebe za osobnim razvojem i učenjem te potrebe povezane sa slobodnim vremenom. Građani Crikvenice, pod ujecajem hrvatskog narodnog preporoda, a predvođeni Ivanom Skomeržom, 6. su listopada 1874. godine osnovali Društvo narodne čitaonice u Crikvenici koje se 1894. godine registrira pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica, a 1904. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica. Nakon II. svjetskog rata i teških poratnih godina, 1953. godine osnovana je Narodna knjižnica i čitaonica koja 1964.godine seli u Dom kulture na Petaku, a nakon požara iste godine otvara se novi prostor Knjižnice na Strossmayerovu šetalištu 22, gdje i danas djeluje. Nakon brojnih promjena od 16. veljače 2010. g. djeluje kao Gradska knjižnica Crikvenica i u sva četiri naselja Grada Crikvenice ima organiziranu neku od ustrojbenih jedinica narodne knjižnice, sukladno Standardima za narodne knjižnice u RH: ogranak ili knjižničnu stanicu. Sveukupan prostor kojim Knjižnica raspolaže na svim lokacijama trenutno iznosi 250 m² što predstavlja samo 45 % minimuma Standarda. Gradska knjižnica Crikvenica raspolaže fondom od 60 967 knjiga, 1637 jedinica multimedijalne građe, stotinjak jedinica neknjižne građe, zavičajnom zbirkom s ostavštinama dr. Vinka Antića i Ivana Lončarića Papića u ogranku Selce i zavičajnom zbirkom u središnjem odjelu u Crikvenici. Od periodike je u ponudi 85 naslova raznih novina i časopisa. Knjižnica ima 1658 članova od čega je najveći postotak djece i mladih. Kulturne aktivnosti u narodnim knjižnicama su sastavni dio osnovne djelatnosti pa Knjižnica redovito organizira književne večeri i predstavljanja knjiga, manifestaciju Jadranski književni susreti, koja je prešla granice lokalnog i postala tradicionalnom te se danas predstavlja kao kulturni brand grada Crikvenice te dodjelu književne nagrade „Crikveničko sunce“, a u prostoru Knjižnice redovito se postavljaju različite izložbe. Od početka 2014. godine knjižnica je višestruko povećala broj programa i radionica za korisnike što se naročito vidjelo u okviru Mjeseca hrvatske knjige . U djelatnost Knjižnice spada i izdavačka djelatnost – sufinanciranje knjiga, a u 2014.godini po prvi je puta raspisan Natječaj za odabir programa za sufinanciranje izdavačke djelatnosti koji će biti objavljivan svake godine u listopadu. U 2014. g. Knjižnica je uredno izvršavala sve svoje obveze, redovito pružala knjižnične usluge, priredila veliki broj programskih aktivnosti te u ponudu uvela različite novosti facebook stranica Knjižnice, različite radionice za djecu i pričaonice u Adventu. Knjižnica je sudjelovala u nacionalnim manifestacijama posvećenima knjizi i knjižnicama (Mjesec hrvatske knjige i Dan knjižnica) kao i brojnim manifestacijama na gradskoj razini. U suradnji s Društvom hrvatskih književnika ponovno su organizirani „Jadranski književni susreti“ u sklopu kojih je dodijeljena i književna nagrada „Crikveničko sunce“ hrvatskom književniku Miroslavu Slavku Mađeru. Broj članova je u porastu, a u odnosu na prošlu godinu bilježi se povećanje od 13%. Posudba knjiga je stalna i na visokoj razini – godišnje se posuđuje 20 knjiga po članu Gradske knjižnice Crikvenica te 3 knjige po stanovniku Grada Crikvenice. Nabava knjižnične građe temelji se na Standardima za narodne knjižnice i Smjernicama nabavne politike Gradske knjižnice Crikvenica. Sva nabavljena građa inventarizirana je, katalogizirana, klasificirana i stručno obrađena po standardima struke. Gradska knjižnica Crikvenica ima i web stranicu (http://www.knjiznica-crikvenica.hr/ ) aktivnu od 2011.g. koju redovito osuvremenjuje, a svakodnevno komuniciranje s korisnicima i prijateljima Knjižnice te uključivanje zajednice u kreiranje sadržaja odvija se putem društvene mreže Facebook i Instagram. Narodne knjižnice prisutne su svugdje u svijetu te nastoje ići u korak s tehnološkim napretkom modernog društva. Neprestano se mijenjaju potrebe i afiniteti društva, a knjižnice kako bi ostvarile svoju funkciju moraju ih pratiti. Svi rezultati Gradske knjižnice Crikvenica ostvareni su u nedostatnim i neprimjerenim prostornim uvjetima, s nedovoljnim brojem zaposlenika, a veliki i glavni infrastrukturni problem riješio bi novi prostor Knjižnice u zgradi Stara škola u Vinodolskoj ulici. Tim projektom dobio bi se multifunkcionalni centar unutar kojega bi Knjižnica dobila novi, veći, atraktivniji i ugodniji prostor sa znatno proširenim knjižničnim fondom, a Crikvenica bi trebala konačno dobiti prostor primjeren gradu bogate kulture.