U ovome radu istražuju se semantičke razlike pri jezičnoj konceptualizaciji bliskih leksema emocija negativnih hedoničkih valencija (valencije niskog podražaja)1. Predstaviti ću višedimenzionalne rezultate dobivene kombiniranjem metoda u proučavanju leksema tuge, depresije, jada, žalosti i sjete na hrvatskom jeziku. Pri istraživanju koristila sam afektivne, kognitivne i jezične istraživačke perspektive (metode) te korpusnu konstrukcijsku analizu leksičkih pojmova tuga, depresija, jad, sjeta i žalost na hrvatskom jeziku. Ontološki opis leksičkih domena vođen je u okviru utjelovljene spoznaje i ontološke distinkcije triju emergentnih nad domena koje je Benedikt Perak kategorizirao kao "materije", "psihološke" i "društvene" domene koje nastaju s obzirom na njihov referentni okvir (postojanja/egzistencije, nastajanja, strukture materije, prostora, akcije, vremena, dinamike, sile, animacije,percepcije, intencionalnosti, mentalnih stanja, spoznaje, društvenih identiteta i kulturnih modela). U okviru ovoga opisa ciljni su koncepti podklasificirani kao psihološki>mentalna stanja>afektivna stanja>emocije, te su mapirani na temelju mereoloških, topoloških i morfoloških obilježja djelomično opisanih u WordNet-u (synset relations) i komponentama okvira emocija. Konstrukcijiski sloj semantičke i sintaktičke analize bazira se na upitima gramatičkih odnosa izvedenih iz hrvatskog korpusa (hrWac). Ciljni pojmovi opisani su u relaciji sa najfrekventnijim leksičkim komponentama u rečeničnoj konstrukciji gdje se emocija nalazi u ulozi subjekta (vršitelja radnje) ili objekta (gdje emocija predstavlja trpitelja radnje). Sintaktičke konstrukcije proučavaju se poput kognitivnih okvira sa semantičkim agentivnim i tematskim ulogama (Langacker 2008.). Cilj je opisati karakteristične komponente konceptualnog sadržaja, procesa konceptualizacije i kognitivne modele leksičkog znanja sinonima. Rezultati ove analize pružaju potrebne podatke i metodologiju za daljnji razvoj leksičke semantike, konstrukcijske gramatike, metaforičke analize uzoraka i daljnja interdisciplinarna istraživanja o jeziku i emocijama.