U suvremenom društvu znanja, društvu 21. stoljeća, osobna se produktivnost temelji upravo na znanju. Imati potrebno znanje nije samo rezultat obrazovanja, već i cjeloživotnog učenja u obliku informacijskog opismenjavanja. Iako je klikom miša korisniku dostupno čitavo bogatstvo informacija, želi li biti kompetitivan, korisnik mora imati sposobnosti pronalaženja, vrednovanja, organiziranja i odabiranja relevantnih informacija, sposobnosti pretvaranja podataka i primljenih informacija u znanje i dublje razumijevanje te naposljetku sposobnosti stvaranja novog znanja. Takve sposobnosti i vještine, ali i stavove i vrijednosti korisnika omogućava upravo informacijsko opismenjavanje sa strane knjižničara kao informacijskog stručnjaka i stručnog suradnika u obrazovnim institucijama. S ciljem istraživanja razvoja informacijske pismenosti na različitim stupnjevima hrvatskog obrazovnog sustava, ovaj se rad temeljio na rezultatima provedene ankete te na raznovrsnoj literaturi koja je pružila teorijska uporišta. Polazne pretpostavke ovoga rada bile su da će rezultati ankete pokazati razlike u stupnju razvoja informacijske pismenosti kod različitih skupina ispitanika, ovisno o njihovoj dobi i obrazovanju. Stoga je svrha ovoga rada provjeriti razinu informacijske pismenosti korisnika određenog stupnja obrazovanja, postaviti temeljne postavke informacijske pismenosti te progovoriti o potrebi informacijskog opismenjavanja kao cjeloživotnog učenja, što će korisnicima omogućiti djelovanje u postojećem društvu znanja, a cjelokupnoj zajednici neprestan razvoj i napredovanje.