Postepenim uklanjanjem ograničenja za tok roba i usluga, pa tako i ljudi i kapitala između država, stvaraju se puno veće mogućnosti za mehaničko kretanje stanovništva, odnosno migracije uz sve bolju dostupnost informacijama i mjestima sa boljim životnim standardima. Migracije su danas postale jedno od važnijih pitanja današnjice, te im se valja posvetiti na globalnoj razini. Republika Hrvatska od same povijesti našla se u valovima migriranja stanovnika. Posebice, emigriranje iz Republike Hrvatske, započelo je još u 19. stoljeću, a naročito nakon što je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije koje je uvelike olakšalo proces emigriranja. Stoga, zasigurno stoji tvrdnja da Republika Hrvatska predstavlja emigracijsku zemlju. Hrvatsko stanovništvo se prema Državnom zavodu za statistiku najviše iseljava u Saveznu Republiku Njemačku, Republiku Austriju i Republiku Irsku. Ulaskom u Europsku uniju, hrvatskim stanovnicima, a naročito mladom stanovništvu koje je ohrabreno za imigriranje što pokazuje i dobno – spolna struktura hrvatskih iseljenika, te da je uvelike takva situacija i zabrinjavajuća. Razlozi takvih masovnih iseljavanja su brojni, a najčešći razlog predstavlja gospodarsko – politička situacija.