Povećanje učestalosti kroničnih bolesti koje imaju visoku zastupljenost u suvremenoj populaciji povezuju se sa sedentarnim načinom života i nedovoljnom tjelesnom aktivnosti. Većina osoba se sve manje bavi tjelesnom aktivnosti zbog smanjene potrebe odlaska u trgovine i banke zahvaljujući naprednoj tehnologiji i trenutno vladajućoj Covid-19 pandemiji. Redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na transportni sustav za kisik, hranjive tvari i regulativne mehanizme živčanog sustava. Smatra se važnim čimbenikom u prevenciji kroničnih metaboličkih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, njihovu liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika. Dokazano je kako tjelesno aktivan način života rezultira manjom pojavnošću nekih zloćudnih bolesti. Cilj ovog istraživanja je pomoću anonimnog anketnog upitnika prikupiti podatke o razini tjelesne aktivnosti i navikama stvorenim za vrijeme lockdown-a u ožujku i travnju 2020. godine. Isto tako, cilj je prikazati prikupljene podatke i donijeti zaključak na koji način pandemija utječe na razinu tjelesne aktivnosti. U istraživanju je sudjelovalo 105 ispitanika koji su članovi različitih sportskih klubova, osobe koje se rekreativno bave sportom te osobe koje inače ne prakticiraju niti jedan oblik tjelesne aktivnosti. Usprkos lockdown-u u ožujku i travnju 2020. godine, 85% ispitanika se nastavilo baviti tjelesnom aktivnosti, od kojih se 21% ispitanika profesionalno bavi sportom, a 79% rekreativno. Analizirajući podatke o izdvojenom vremenu za treninge prije i za vrijeme lockdown-a, stanju tjelesne pripremljenosti, pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na raspoloženje te uspješnom povratku prehrambenim navikama zaključeno je da je većina ispitanika ovog istraživanja dobro podnijela posljedice još uvijek vladajuće pandemije.