Tumori označavaju rast i razmnožavanje abnormalnih stanica unutar nekog tkiva. Tumori mogu biti maligni (zloćudni) ili benigni (dobroćudni). Od tumora mokraćnog mjehura češće obolijevaju muškarci nego žene. Važan utjecaj za nastanak tumora mokraćnog mjehura imaju razni faktori rizika i genetska predispozicija. Najčešći simptom koji ukazuje na tumor mokraćnog mjehura je hematurija (mikrohematurija ili makrohematurija). Kod negativnog nalaza urinokulture, pacijent se podvrgava cistoskopiji kako bi se potvrdilo ili osporilo postojanje tumora u mokraćnom mjehuru. Ako je nalaz pozitivan, tumor se klasificira po TNM klasifikaciji tumora mokraćnog mjehura koja će biti objašnjena u razradi teme ovog rada. Maligni tumori mokraćnog mjehura se liječe na razne načine, a jedan od njih je rekonstrukcija mokraćnih puteva po Brickeru nakon čega pacijenti dobiju ureterostomiju ili, kraće, urostomu. Urostoma je izveden dio tankog crijeva na stijenku trbuha, u koji se ulijeva urin iz uretera, u svrhu derivacije urina. Mnoga istraživanja su dokazala i prednosti i mane ove metode operativnog liječenja tumora mokraćnog mjehura. Urostoma znači i novi način života nakon čega je pacijentova kvaliteta života upitna. Neizbježna je promjena stila života i to ima najveći utjecaj na svaku osobu, pogotovo na osobe koje najčešće obolijevaju od tumora mokraćnog mjehura, a to su stariji od 65 godina. Nakon toliko godina nije lako promijeniti stil života, pogotovo nakon iscrpljujuće operacije u tim godinama. Pacijentu je važno objasniti kako se smije hraniti, što smije fizički raditi, a što ne i poticati ga da se što prije vrati svojim svakodnevnim aktivnostima i hobijima. Mlade osobe koje dobiju urostomu je važno educirati o mogućnosti trudnoće i začeća, ali uz nadzor i savjetovanje liječnika. Veliku ulogu u poboljšanju kvalitete života ima medicinska sestra koja svojim znanjem i vještinama pacijenta usmjerava kako se vratiti u svakodnevni život sa promjenom stila življenja edukacijom i davanjem informacija o pravima pacijenta sa urostomom.