Patologija čovjeka i njegova življenja znatno je izmijenjena posljednjih godina, osobito u ekonomski i civilizacijski razvijenim zemljama. Napredak prirodnih znanosti te razna tehnološka dostignuća omogućili su bitan napredak medicine. Nova, bolja te usavršenija tehnologija i dijagnostika, novije, bolje mogućnosti liječenja i životni uvjeti doveli su do eradikacije nekih bolesti. No, suvremeni život doveo je do porasta patologije crijevnih bolesti. Uz način življenja, ono što određuje nastanak bolesti je i genetika, naročito u djece. Nastanak prirođenih malformacija i anomalija probavnog sustava u djece dovodi do opstrukcije koja se očituje poteškoćama pri hranjenju te eliminaciji fecesa. Jedna od najčešćih malformacija probavnog sustava u djece jest atrezija jednjaka, jejunoilealnog dijela crijeva, duodenuma te atrezija anusa. U Hrvatskoj se svake godine broj oboljelih povećava, a abdominalne stome, anus praeteri su sve češći izbor liječenja. Izvedba abdominalnih stoma sa sobom nosi rizik od brojnih postoperativnih komplikacija, kako fizičkih tako i psihosocijalnih. Stoga je uloga medicinske sestre od velike važnosti, a ključ uspješnosti je u komunikaciji sa oboljelim djetetom i njegovim roditeljima. Holističkim pristupom, koji se temelji na brizi i povezanosti pacijenta i medicinskog tima,medicinska sestra će djelovati kao partner s pacijentom i njegovom obitelji, pružajući sve opcije i alternative u pogledu zdravlja i tretmana, te će najbolje doprinijeti stvaranju okruženja koje će voditi što bržem, mirnom i spokojnom ozdravljenju pacijenta.