Jedinstven proces dogaĎa se na Plitvičkim jezerima s obzirom na druge slične pojave u svijetu. Taloženje kacijevog karbonata koji uzrokuje nastanak sedre vrlo je dinamičan proces i uključuje geološke, hidrogeološke, geološke, geokemijske i biološke uzroke kao i prateće procese. Površinske vode koje sedre trebaju biti prezasićene s kalcijevim karbonatom u obliku kalcijevog hidrogenkarbonata. Na brzacima i osobito na sedrenim barijerama dolazi do izlučivanja mikro i kriptokristala kalcita na mahovinama, mikroorganizmima i ostalim dijelovima vegetacije. Isto tako minerali kalcita inkrustriraju biljne ostatke u vodi (korijenje bilja, grančice i debla drveća), a karbonatni mulj taloži se na dnu vodotoka. Sedrene tvorbe jedne su od rjeđih i najljepših, ali zato najosjetljivijih fenomena područja izgraĎenih uglavnom od karbonatnih stijena. Sedrene barijere Plitvičkih jezera, rijeke Krke i Zrmanje poznate su u svijetu i godinama se detaljno istražuju sa svrhom zaštite kakvoće voda i jedinstvenog ekosustava koji je neophodan za nastanak sedre. Rast i razvoj sedrenih barijera ugrožen je ukoliko dođe do poremećaja samo jednog od geoloških, hidrogeoloških, hidroloških, kemijskih i bioloških čimbenika koji sudjeluju u procesu osrednjavanja. Poglavito je štetan porast koncentracije ukupno otopljenog ugljika koji inhibira taloženje sedre, zatim prorastanje korijenja vegetacije te velike brzine i količine vode što moţe destruktivno djelovati na stabilnost sedrene barijere. Koncentracija ukupno otopljenog organskog ugljika često je posljedica organskog onečišćenja iz različitih prirodnih i antropogenih izvora.