Istaknuti hrvatski političar, književnik i znanstvenik, Ivan Kukuljević Sakcinski, bio je jedan od vođa ilirskog pokreta, utemeljitelj brojnih časopisa, knjižnica, muzeja i kulturno povijesnih društava. Skupljao je povijesnu građu, izdavao povijesne dokumente i pisao znanstvene rasprave. Bio je pjesnik, putopisac, biograf, bibliograf, arheolog, konzervator i epigrafičar. Zalagao se za prava hrvatskog naroda na raznim područjima kroz političko, književno i znanstveno djelovanje. Održao je prvi govor na hrvatskom jeziku kao saborski zastupnik pri čemu je pozivao na jedinstvo južnoslavenskih naroda, naglašavao važnost hrvatskog jezika i zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika u javne poslove. U doba neoapsolutizma se povukao iz političkog života i posvetio se znanstvenom radu kroz koji je ostvarivao svoje političke ciljeve. Postavio je temelje modernoj historiografiji u Hrvatskoj. Bio je osnivač i predsjednik Društva za povjestnicu jugoslavensku koje je bilo orijentirao na rad na kulturnoj baštini. Svrha Društva bila skupljanje hrvatske povijesne građe. Osnovao je prvi znanstveni časopis Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, bio je načelnik Hrvatskog arkeologičkog društva, predsjednik Matice hrvatske i član mnogih znanstvenih udruženja. Njegovu poduzetnost slijedio je njegov znanstveni rad, a političko djelovanje je služilo kao pomoć u realizaciji znanstvenog djelovanja i obrnuto. Skupljanje izvorne građe imalo je politički cilj: potkrijepiti borbu za samostalnost Hrvatske svjedočanstvima iz povijesti. Tijekom godina djelovanja redovito je darivao nekadašnji Narodni muzej. Njegova svijest o potrebi prikupljanja baštine obogatila je muzejske zbirke. Skupljao je arhivsku građu, umjetnine, pečate i time stvorio pozamašnu zbirku djela značajnih za hrvatsku kulturu.