prikaz prve stranice dokumenta Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa
  Preuzmi
PDF 1.09 MB
diplomski rad
Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2020. urn:nbn:hr:111:008227
Adamek, Vedrana
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Citirajte ovaj rad

Adamek, V. (2020). Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227

Adamek, Vedrana. "Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227

Adamek, Vedrana. "Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227

Adamek, V. (2020). 'Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, citirano: 20.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227

Adamek V. Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija; 2020 [pristupljeno 20.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227

V. Adamek, "Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:008227
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPrediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, perfekcionizma i percipiranog stresa
Naslov (engleski)Predicting subjective well-being in college students: role of friendship, perfectionism and perceived stress
AutorVedrana Adamek
MentorZrinka Greblo Jurakić (mentor)
MentorIvana Hanzec Marković (sumentor)
Član povjerenstvaZrinka Greblo Jurakić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAndreja Brajša-Žganec (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDunja Jurić Vukelić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
(ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU)
Zagreb
Datum i država obrane2020-07-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Prediktori subjektivne dobrobiti kod studenata: uloga prijateljstva, percipiranog stresa i perfekcionizma Pred mladim ljudima koji započinju svoj „odrasli“ život na fakultetu je puno izazova te je zato važno istražiti njihovu subjektivnu dobrobit kako bi se sačuvalo njihovo mentalno zdravlje. Osnovni cilj istraživanja bio je predvidjeti sastavnice subjektivne dobrobiti (zadovoljstvo životom, sreću te pozitivni i negativni afekt) na temelju podrške prijatelja, percipiranog akademskog stresa i perfekcionizma. Pored navedenog, na temelju kvalitativne analize odgovora sudionika, ispitalo se što za studente i studentice predstavlja sreća. U istraživanju je sudjelovalo 254 studentica i studenata (201 djevojaka) Sveučilišta u Zagrebu, prosječne dobi od 22 godine (M = 21.93, SD = 2.08). Sudionici su rješavali online upitnik koji je sadržavao podljestvicu Socijalna podrška prijatelja (MacDonald, 1998), ljestvicu Percipiranog stresa (Cohen i sur., 1983), Višedimenzionalni upitnik perfekcionizma (Ströber i sur., 2004), Subjektivnu skalu sreće (Lyubomirsky i Lepper, 1999), ljestvicu Pozitivnog i negativnog afekta (Watson i sur., 1988), jednu česticu kojom se mjeri zadovoljstvo životom te pitanja o socio-demografskim obilježjima. Prema dobivenim rezultatima, zadovoljstvo životom, sreća i pozitivni afekt su statistički značajno pozitivno povezani s percepcijom podrške prijatelja te statistički značajno negativno povezani s percepcijom stresa. Pored navedenog, zadovoljstvo životom je negativno povezano s neadaptivnim perfekcionizmom, sreća je negativno povezana s neadaptivnim perfekcionizmom i nisko, ali statistički značajno povezana s adaptivnim perfekcionizmom, dok je pozitivan afekt u niskoj statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s adaptivnim perfekcionizmom. Negativni afekt je u statistički značajnoj negativnoj korelaciji s podrškom od strane prijatelja te u pozitivnoj korelaciji s oba oblika perfekcionističkih težnji. Na temelju prediktorskog skupa varijabli (podrška prijatelja, percipirani stres, adaptivni i neadaptivni perfekcionizam) moguće je objasniti 30% varijance zadovoljstva životom, 43% varijance sreće, 33% varijance pozitivnog afekta i 34% varijance negativnog afekta. Kvalitativnom analizom odgovora na pitanje što je za sudionike sreća utvrđeno je kako studenti i studentice sreću najčešće opisuju ugodnim emocijama (poput ljubavi i unutarnjeg mira) te kvalitativnim socijalnim odnosima (najviše obiteljskim). U budućim bi se istraživanjima mogao povećati udio muških sudionika te bi se samo istraživanje moglo provesti longitudinalno kroz više godina studija. Ključne riječi: subjektivna dobrobit, podrška prijatelja, percipirani stres, perfekcionizam
Sažetak (engleski)
Young people attending tertiary education are facing lot of challenges while fully growing up and it is very important to examine their subjective well-being in order for them to preserve their mental health. The main goal of this study was to examine to what extend friends’ support, perceived academic stress and perfectionism contribute to the variance explanation of four well-being components (life satisfaction, happiness, positive and negative affect) in students of the University of Zagreb. Other goal was to perform a qualitative analysis of answers what does happiness mean to a particular participant. Participants were 254 students (201 female) from the University of Zagreb, on average 22 years old (M = 21.93, SD = 2.08). The study was conducted by an online questionnaire including: Social Support Scale – Subscale Friends (MacDonald, 1998), Perceived Stress Scale (Cohen at al., 1983), Multidimensional Inventory on Perfectionism in Sports (Ströber at al., 2004), Subjective Happiness Scale (Lyubomirsky i Lepper, 1999), Positive Affect and Negative Affect Scale (Watson at al., 1988), one question regarding life satisfaction and sociodemographics. Results indicate significant positive correlation of life satisfaction, happiness and positive affect with friends’ support, while same components correlate negatively with stress. Moreover, life satisfaction correlates negatively with maladaptive perfectionism, while happiness is correlating negatively with maladaptive perfectionism and positively with adaptive perfectionism. In addition, positive affect correlates positively with adaptive perfectionism. Furthermore, negative affect correlates positively with stress and both perfectionism components, while correlating negatively with friends’ support. The measured set of predictors (friends’ support, perceived stress, adaptive and maladaptive perfectionism) explained 30% of the life satisfaction variance, 43% of the happiness variance, 33% of the positive affect variance and 34% of the negative affect variance. Qualitative data analysis showed that students mostly indicated positive emotions (such as love and inner peace) and qualitative social relationships (mostly family) as what happiness is to them. In future studies, it would be necessary to include a larger number of male students and to conduct a longitudinal research where a generation of students would be checked at least twice throughout their tertiary education studies.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:111:008227
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
RepozitorijRepozitorij Fakulteta hrvatskih studija
Datum i vrijeme pohrane2020-08-31 09:11:29

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij