Cilj ovog diplomskog rada je analiza odnosa ustaškog režima prema ženama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u periodu od 1941. godine do 1945. godine. Nakon početnog uvoda u kojem se objašnjava cilj, metodologija rada i ustaška ideologija u poglavlju Uvod u temu, rad je podijeljen na tri glavna dijela. U prvom dijelu rada analizira se društveni položaj žena u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U poglavlju Žene u obrazovanju, kulturi i sportu rad se osvrće na doprinos žena u tim područjima te također donosi osvrt na školstvo tijekom navedenog razdoblja, odnosno način na koji ustaška ideologija gleda na školstvo. Poglavlje Žene kao majke je najvažnije poglavlje u radu jer donosi bit ustaške politike prema ženama, odnosno pokazuje što je ustaška ideologija htjela od žene u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. U poglavlju Žene u urbanim i ruralnim sredinama analizira se stav ustaške ideologije naspram života u gradu i života na selu. Poglavlje Intelektualke obrađuje položaj intelektualki i njihov odnos s državom. U poglavlju Ženski doprinos u ratu analizira se ženski doprinos tijekom ratnog stanja i njezina pozicija u ratnoj situaciji. Drugi dio rada odnosi se na politički položaj žena u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U poglavlju Ženske organizacije analizira se koje organizacije postoje, na koji način su djelovale i u koju svrhu. U poglavlju Utjecajne žene u NDH riječ je nekolicini žena koje su imale značajne uloge i funkcije tijekom postojanja Nezavisne Države Hrvatske. Poglavlje Žene u logorima donosi osvrt na neljudsko ponašanje prema ženama i djeci te analizira ženske logore i uvjete u njima. U poglavlju Antifašistička fronta žena govori se o ženama koje su se odlučile oružanim putem suprotstaviti ustaškom režimu. Treći, posljednji dio rada donosi usporedbu sa drugim totalitarnim režimima. Cilj ovog dijela rada je ustvrditi način na koji nacistička i fašistička ideologija gledaju na ulogu žene u društvu.