prikaz prve stranice dokumenta SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA
  Preuzmi
PDF 447.08 KB
diplomski rad
SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA
Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2015. urn:nbn:hr:184:918562
Knežević, Mirna
Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
Katedra za neurologiju

Citirajte ovaj rad

Knežević, M. (2015). SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562

Knežević, Mirna. "SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562

Knežević, Mirna. "SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562

Knežević, M. (2015). 'SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, citirano: 16.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562

Knežević M. SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; 2015 [pristupljeno 16.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562

M. Knežević, "SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:918562
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA
AutorMirna Knežević
MentorLidija Tuškan-Mohar (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
(Katedra za neurologiju)
Rijeka
Datum i država obrane2015, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Neurologija
Sažetak
Moždani udar jedan je od glavnih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu koji sa sobom nosi brojne posljedice. Iako je došlo do napretka u dijagnostici i liječenju, danas je glavni pristup kod njega prevencija. Sekundarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje su preboljele MU ili TIA-u s ciljem sprječavanja ponovnog recidiva. Među najznačajnije čimbenike rizika ubrajaju se hipertenzija, dislipidemija, fibrilacija atrija, karotidna stenoza i dijabetes. Prvi korak u prevenciji je promjena nezdravog načina života. To uključuje prestanak pušenja, promjenu prehrane i redukciju tjelesne težine te povećanje tjelesne aktivnosti. Ukoliko osoba ima prateću bolest koja je povezana s razvojem MU, uvodi se ciljanja terapija. Tako se kod liječenja hipertenzije prednost daje diureticima i kombinaciji diuretika sa ACE inhibitorima dok se liječenje dislipidemije provodi uvođenjem statina. Kod stenoze karotidne arterije optimalno liječenje postiže se primjenom antiagregacijske terapije, uvođenjem statina i strogom redukcijom čimbenika rizika. Ukoliko je prisutna značajna stenoza karotidne arterije, indicirana je karotidna TEA ili se provodi endovaskularni zahvat. Aspirin, klopidogrel, dipiridamol i tiklopidin spadaju u skupinu antiagregacijskih lijekova, svojim djelovanjem smanjuju učestalost vaskularnih incidenata i samog MU-a. Peroralna antikoagulantna terapija veoma je učinkovita u prevenciji kardioembolijskog MU-a koji je najčešće uzrokovan fibrilacijom atrija. Najbolji terapeutski učinak postiže se varfarinom. Ipak zbog njegove uske terapijske širine i nuspojava proizvedeni su novi oralni antikoagulansi.
Sažetak (engleski)
A stroke is one of the major death and disability causes in the world and has many consequences. Even though there has been a lot of progress in diagnostics and treatment, the main approach today is prevention. Secondary prevention can be used in people who have already had a stroke or TIA in order to prevent its relapse. The most important risk factors are hypertension, dyslipidemia, atrial fibrillation, carotid stenosis and diabetes. The first prevention step is to change the way of life which includes diet changes, reduction of body weight, increasing physical activity and quitting smoking. A more targeted therapy is used in people who have an accompanying disease. Therefore, diuretics and combination of diuretics and ACE inhibitors are used in treating hypertension, while dyslipidemia is treated with statins. An optimal treatment in carotid artery stenosis includes antiplatelet therapy, statins and a strict reduction of risk factors. Placing a stent or a carotid thrombendarterectomy is indicated if there is a significant level of carotid artery stenosis. Aspirin, clopidogrel, dipyridamole and ticlopidine, as representatives of platelet antiaggregation group of medications, decrease the frequency of vascular incidents and the stroke itself. Peroral anticoagulant therapy is proven to be very effective in preventing a cardioembolic stroke which is primarily caused with atrial fibrillation. In those cases, the best therapeutical effect is achieved with warfarin. However, due to its narrow therapeutic range and its side effects new oral anticoagulant drugs have been manufactured.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:184:918562
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
RepozitorijRepozitorij Medicinskog fakulteta u Rijeci
Datum i vrijeme pohrane2016-02-11 12:31:21

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij