Kontrastom inducirana nefropatija (KIN) je reververzibilni akutni poremećaj bubrežne funkcije definiran porastom serumskog kreatinina za 44 μmol/L ili 25% od njegove početne vrijednosti koja nastaje nakon primjene jodiranih kontrastnih sredstava (KS).(1) Posebno rizičnu skupinu za razvoj KIN-a čine pacijenti s šećernom bolesti i KBB-om. Rizični čimbenici pacijenta imaju značajnu ulogu u porastu prevalencije KIN-a; kod visokorizičnih bolesnika prevalencija doseže 15%, dok u običnih bolesnika ne prelazi 1%. Provedenim istraživanjem željeli smo utvrditi razvoj KIN-a kroz period praćenja od godinu dana kod bolesnika kod kojih je bila indicirana neka vrsta radiološke pretrage uz primjenu KS u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. U razdoblju od siječnja 2017. godine do prosinca 2018. godine zbog KIN-a metodom hidracije liječeno je 17 bolesnika (šest žena i 11 muškaraca). Prosječna dob je 73,17 ± 7,35 (59-84) godina. Najčešće bolesti od kojih su pacijenti bolovali bile su: KBB 82,35% (14 bolesnika), druga je bila šećerna bolest 23,52% (četiri bolesnika), dok su dva bolesnika (5,88%) imala transplantirani bubreg. Najčešća ptretraga koja je dovela do uzimanja kontrasta bila je MSCT periferna angiografija 41% (sedam ispitanika). Svi analizirani bolesnici primili su otopinu natrijevog klorida 9 mg/ml (0,9%) prije i nakon primanja kontrastnog sredstva u ukupnoj količini od 1500 ml. Prosječna vrijednost kreatinina prije uzimanja KS bila je 211,35 ± 82,61 (98-372) μmol/L, dok je 24 sata nakon uzimanja KS prosječna vrijednost kreatinina bila 243,93 ± 92,06 (123-401) μmol/L. Analiza podataka dobivene vrijednosti kreatinina prije uzimanja KS-a u usporedbi s vrijednostima serumskog kreatinina nakon uzimanja KS-a pokazala je da njegov porast nije statistički značajan, čime smo potvrdili uspješnost hidracije kao izbor metode prevencije.