prikaz prve stranice dokumenta ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA
  Preuzmi
PDF 546.27 KB
završni rad
ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, 2015. urn:nbn:hr:151:461483
Pastuović, Kristian
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za Stočarstvo

Citirajte ovaj rad

Pastuović, K. (2015). ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483

Pastuović, Kristian. "ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483

Pastuović, Kristian. "ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483

Pastuović, K. (2015). 'ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 19.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483

Pastuović K. ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2015 [pristupljeno 19.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483

K. Pastuović, "ZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:461483
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovZNAČENJE MIKROPOPULACIJE BURAGA PREŽIVAČA
Naslov (engleski)MICROPOPULATION IN RUMEN
AutorKristian Pastuović
MentorMislav Đidara (mentor)
Član povjerenstvaMarcela Šperanda
Član povjerenstvaMatija Domaćinović
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za Stočarstvo)
Osijek
Datum i država obrane2015-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Stočarstvo
Sažetak
Mikroorganizmi koje možemo pronaći u buragu spadaju u četiri skupine: bakterije, protozoa, gljivice i Archaea. Bakterije i gljivice su najbrojnija skupina mikroorganizama i čine 40-60% ukupnog broja mase mikroorganizama u buragu. Oni se mogu podijeliti u nekoliko funcionalnih skupina: fibrolitičku, amilolitičku, proteolitičku. Protozoa uzimaju hranjive tvari fagocitozom. Iako protozoa nisu esencijalno važni za funkcioniranje buraga, njihovo prisustvo ima izražen utjecaj. Gljivice buraga čine 5-10% mikropopulacije, a ima ih jako malo prilikom hranidbe siromašne vlakninom. Unatoč njihovom broju gljivice imaju važnu ulogu kod hidroliziranja esterskih veza između lignina i hemiceluloze ili celuloze što pomaže razgradnji čestica hrane. Archeae čine oko 3% mikropopulacije buraga. Vodik koji ostale skupine mikroorganizama proizvode Archaea koriste za redukciju ugljikovog dioksida u metan. Održavanje niskog parcijalnog pritiska vodika pomoću metanogena životno je važno za pravilno funkcioniranje buraga. Mikroorganizmi otječu iz buraga dalje u probavni sustav i tada oni postaju izvor hranjivih tvari za preživača.
Sažetak (engleski)
Microorganisms found in rumen can be divided in four groups: bacteria, protozoa, fungi and Archaea. Bacteria and protozoa are predominant groups of microorganisms and make 40-60% of total microbial mass in rumen. They can be categorized into few functional groups: fibrolytic, amylolytic and proteolytic. Protozoa digest food particles by fagocytosis. Even though protozoa aren't essentially important for rumen functioning, their presence have pronounced effects. Fungi make 5-10% of microbe population and are absent when low fibre diets are fed. Despite their low numbers, fungi have important role in hydrolysing esther bonds between lignine and hemicellulose or cellulose which helps degradation of food particles. Archaea make 3% of total micropopulatin of the rumen. Other groups of microorganisms produce hydrogen that Archaea use for reduction of CO2 in CH4. The maintenance of low pressure of hydrogen by methanogens is essential for proper functioning of the rumen. Eventually, microorganisms leave rumen with flow of rumen fluid and become major source of amino acids for ruminant.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:461483
Studijski programNaziv: Poljoprivreda; smjerovi: Agroekonomika, Bilinogojstvo, Mehanizacija, Zootehnika, Hortikultura
Smjer: Zootehnika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka agronomije (univ. bacc. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenazavršni rad
RepozitorijRepozitorij Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek
Datum i vrijeme pohrane2015-12-16 12:57:42

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij