prikaz prve stranice dokumenta Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu
  Preuzmi
PDF 1 MB
završni rad
Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, 2014. urn:nbn:hr:151:420322
Dundović, Mihaela
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za Lovstvo, Ribarstvo i Pčelarstvo

Citirajte ovaj rad

Dundović, M. (2014). Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322

Dundović, Mihaela. "Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322

Dundović, Mihaela. "Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322

Dundović, M. (2014). 'Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 24.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322

Dundović M. Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2014 [pristupljeno 24.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322

M. Dundović, "Kriza biopolinatora u agro-eko sustavu", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2014. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:420322
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKriza biopolinatora u agro-eko sustavu
Naslov (engleski)Crisis of biopolinators in agro-eco system
AutorMihaela Dundović
MentorZlatko Puškadija (mentor)
Član povjerenstvaTihomir Florijančić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAnđelko Opačak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za Lovstvo, Ribarstvo i Pčelarstvo)
Osijek
Datum i država obrane2014-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Bilinogojstvo
Sažetak
Ljudskim znanstvenim istraživanjem uočena je izrazita nestabilnost kod populacije prirodnih oprašivača u agro- eko sustavu, te također je to vrlo izraženo u njihovoj veličini i biološkoj raznolikosti u opadanju. Upravo zbog tih razloga s biološkog stajališta je potrebno poduzeti što konkretnije aktivnosti kako bi se smanjilo daljnje nestajanje pojedinih vrsta, a i spriječilo odumiranje već smanjenih populacija oprašivača u agro- eko sustavu. Paralelno s provođenje ovih mjera nikako se ne smije zaboraviti osigurati dovoljnu proizvodnju kvalitetne hrane u agro-eko sustavu. Najveću ulogu u tome imamo od unošenja od strane čovjeka u agro-eko sustav. Kada govorimo o tome prije svega mislimo na bumbare (Bombus spp) za potrebe proizvodnje povrća u plastenicima i na medonosnu pčelu ( Apis melifera sp.), za oprašivanje usjeva, prije svega uljarica. Neovisno o dilemama oko toga koje i kakve usjeve medonosna pčela bolje ili loše oprašuje, ostaje nam neosporna činjenica kako je jedino medonosna pčela može osigurati dovoljnu količinu letačica tijekom kultivacije biljaka. Vrlo je bitno naglasiti da je medonosna pčela upravo ona koja proizvodi hranu i lijekove za potrebe čovjeka.
Sažetak (engleski)
Human research discovered an instability in the population of natural pollinators in agro-eco systems which is very prominent in their size and biological diversity of the pollinators. Because of these reasons, from a biological point of view, it is necessary to undertake more concrete action to stop the disappearance of individual species, but also to prevent smaller populations from dying out in agro-eco systems. One being responsible for these instabilites is human in agro-eco systems. When speaking about this, primaraly we're thinking of bumblebees (Bombusspp), for the need of greenhouse vegetable production, and honey bees (apismeliferasp.) for crop pollination, oil crops in particular. Whether the honey bee polliinates some crops better or not, it is undisputed that only the honey bee can deliver an ample amount of flyers during plant cultivation. It is important to stress out that the honey bee is the one
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:420322
Studijski programNaziv: Poljoprivreda; smjerovi: Agroekonomika, Bilinogojstvo, Mehanizacija, Zootehnika, Hortikultura
Smjer: Hortikultura
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka agronomije (univ. bacc. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenazavršni rad
RepozitorijRepozitorij Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek
Datum i vrijeme pohrane2016-02-23 12:28:08

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij