Predmet ovog rada je mobing na radu. Prije svega, u ovom radu ispitali smo je li mobing relativno novi fenomen, kako se to često smatra. Osim toga, polazeći od značajnijih statističkih istraživanja mobinga, ispitali smo i je li mobing široko rasprostranjeni fenomen. Što se tiče definicije mobinga, polazeći od teze da bez definicije mobinga nije moguće osigurati adekvatnu pravnu zaštitu od mobinga, ispitali smo postoji li takva definicija u našem pravnom poretku, a s tim u vezi i koje su faze, pojavni oblici i vrste mobinga. U nastavku ovog rada, postavlja se pitanje odnosa mobinga i diskriminacije, a onda i pitanje odnosa mobinga i uznemiravanja, odnosno spolnog uznemiravanja u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije (u daljnjem tekstu: ZSD), ali i Zakona o ravnopravnosti spolova (u daljnjem tekstu: ZRS). Ovo posljednje, pitanje odnosa mobinga i uznemiravanja, odnosno spolnog uznemiravanja u smislu spomenutih propisa, osobito je važno jer upravo o odgovoru na to pitanje ovisi put pravne zaštite koji stoji na raspolaganju žrtvi mobinga. Imajući to u vidu, u nastavku ovog rada obradili smo posebno čl. 134. Zakona o radu (u daljnjem tekstu: ZR), koji govori o pravu radnika na zaštitu dostojanstva od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, a potom i čl. 111. ZR-a, koji govori pravu radnika na naknadu štete. Na tom putu, na odgovarajućim mjestima uputili smo i na relevantne odredbe drugih propisa, prije svega, spomenutih ZSD-a i ZRS-a, ali također i Zakona o obveznim odnosima.