Tema ovog rada je utjecaj javnog duga na ekonomski rast Hrvatske. U praksi postoji nekoliko definicija javnog duga. Tako Leksikon ekonomije i informatike definira javni dug kao dug središnje i lokalne državne vlasti prema vanjskim i unutarnjim vjerovnicima. Apsolutnu granicu zaduživanja teško je utvrditi, no to ne znači da se određene granice ne mogu postaviti. Granice se, međutim, dosežu ili prelaze kada su ugroženi ciljevi ekonomske politike. Za svaku je zemlju veoma važno imati dugoročnu strategiju upravljanja javnim dugom. Kvalitetno upravljanje javnim dugom, stoga, označuje: a) smanjenje tereta otplate duga s obzirom na vrijeme zaduženja i na visinu kamatne stope, b) ravnomjernu međugeneracijsku raspodjelu tereta duga i c) osiguranje makroekonomske stabilnosti. lako ne postoji mehanizam koji bi izravno povezivao fiskalni deficit i javni dug s gospodarskim rastom, moglo bi se pronaći niz razloga zbog kojih bi trajni deficit, odnosno javni dug, posredno, mogli nepovoljno djelovati na gospodarski rast. Osnovni kanali putem kojih nastaju negativni učinci deficita i javnog duga na gospodarski rast su: istiskivanje privatnih investicija, istiskivanje izvoza, porast udjela izdataka za kamate u ukupnoj državnoj potrošnji,servisiranje duga koje umanjuje šanse za rast,financijska nestabilnost. Hrvatska je razdoblje recesije 2008.–2014. završila s visokim dugom opće države, koji znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. U razdoblju od 2008. do 2014. dug opće države povećao se sa 38,9 % BDP-a na 85,1% BDP-a. Ta je razina znatno veća od praga od 60% utvrđenog Ugovorom kao i od razine duga u svim usporedivim državama članica EU. Dva najvažnija čimbenika koja su uzrokovala brzi rast udjela duga opće države u BDP-u bili su deficiti državnog proračuna i troškovi koji se odnose na realizaciju potencijalnih rizika u poduzećima u državnom vlasništvu. Na kraju travnja 2015. godine javni je dug dosegao iznos od 285,8 milijardi kuna, što je oko 87 % BDP-a. Tako je u travnju 2015. godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, javni dug povećan za 23,2 milijarde kuna, odnosno za vrlo visokih 8,8 %. U narednom se razdoblju očekuje nastavak rasta javnoga duga generiranog očekivanjima ostvarivanja i dalje visokog proračunskog deficita. Tako se prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. do kraja ove godine očekuje da će javni dug dosegnuti 89,8 % BDP-a te nastaviti rasti do 2017. godine, kada bi dosegnuo maksimum od 92,5 % BDP-a. Slična nepovoljna očekivanja imaju i rejting agencije koje su upravo zbog loših prognoza kretanja proračunskog deficita i javnog duga smanjile izglede Hrvatske na negativne, očekujući daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje. U ciklusu Europskog semestra za 2015. utvrđeno je da u Hrvatskoj postoje prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politika i posebno praćenje. U slučaju Hrvatske za svih šest preporuka utvrđeno je da su relevantne u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža. Politikama se pridonosi sljedećim glavnim ciljevima:osiguranje stabilnosti javnih financija, smanjenje nezaposlenosti, povećanje učinkovitosti i konkurentnosti i financijski sektor. Izgledi za snažan oporavak i povratak na pred-recesijske stope rasta su slabi, osim ako Hrvatska ne krene energično rješavati strukturne slabosti svojega gospodarstva, stoji u novom izvješću Svjetske banke.