prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna
  Preuzmi
PDF 1.45 MB
diplomski rad
Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2020. urn:nbn:hr:109:549682
Živić, Ana
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za prehrambene tehnologije
Katedra za tehnologije prerade žitarica

Citirajte ovaj rad

Živić, A. (2020). Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682

Živić, Ana. "Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682

Živić, Ana. "Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682

Živić, A. (2020). 'Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, citirano: 18.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682

Živić A. Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek; 2020 [pristupljeno 18.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682

A. Živić, "Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:549682
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna
Naslov (engleski)Influence of Amylolytic Enzyme Inactivation by Silver Nitrate and Copper Sulfate on Amylografic Quality Parameters of Wheat Flour
AutorAna Živić
MentorMarko Jukić (mentor)
Član povjerenstvaDaliborka Koceva Komlenić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Jukić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaJasmina Lukinac Čačić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaKristina Mastanjević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
(Zavod za prehrambene tehnologije)
(Katedra za tehnologije prerade žitarica)
Osijek
Datum i država obrane2020-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Sažetak
Zadatak ovog diplomskog rada bio je ispitati utjecaj otopina različitih koncentracija srebrovog nitrata (AgNO\(_{3}\)) i bakrovog sulfata (CuSO\(_{4}\)) na amilografske pokazatelje pšeničnog brašna i odrediti njihov inaktivacijski potencijal na amilolitičke enzime. Uzorak pšenice niske amilolitičke aktivnosti podvrgnut je kvašenju da bi se potaknulo klijanje odnosno da bi se dobio uzorak s visokom amilolitičkom aktivnošću. Brašno proklijale pšenice podvrgnuto je amilografskom ispitivanju na Brabenderovom Mikro Visko-Amilografu uz korištenje vode, otopine AgNO\(_{3}\) u koncentracijama od 0,5 mM, 1 mM, 2 mM i 5 mM i otopine CuSO\(_{4}\) u koncentracijama od 5 mM, 10 mM, 20 mM i 50 mM. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da se povećanjem koncentracije dodanih otopina AgNO\(_{3}\) i CuSO\(_{4}\) proporcionalno povećavaju početna temperatura želatinizacije (°C), temperatura maksimuma (°C), maksimalna viskoznost (BU), opadanje viskoznosti (BU) i reasocijacijska vrijednost (BU). Potpuna inaktivacija amilolitičkih enzima postignuta je s dodatkom 5 mM otopine AgNO\(_{3}\) i 20 mM otopine CuSO\(_{4}\) čime je dokazana puno veća učinkovitost AgNO\(_{3}\). Otopina CuSO\(_{4}\), osim što inaktivira amilolitičke enzime, ima i direktni utjecaj na granule škroba i stabilnost škrobne paste te uzrokuje veću likvefakciju i manji intenzitet retrogradacije u odnosu na otopinu AgNO\(_{3}\).
Sažetak (engleski)
The aim of this study was to investigate the effect of different concentrations of silver nitrate (AgNO\(_{3}\)) and copper sulphate (CuSO\(_{4}\)) solutions on the amylographic parameters of wheat flour and to determine their inactivation potential on amylolytic enzymes. A sample of wheat with low amylolytic activity was subjected to germination to obtain a sample with high amylolytic activity. Sprouted wheat flour was subjected to amylographic evaluation on a Brabender Micro Visco-Amylograph using water, AgNO\(_{3}\) solution at concentrations of 0.5 mM, 1 mM, 2 mM and 5 mM and CuSO\(_{4}\) solution at concentrations of 5 mM, 10 mM, 20 mM and 50 mM. Based on the obtained results, it can be concluded that by increasing the concentration of added solutions of AgNO\(_{3}\) and CuSO\(_{4}\), all amylographic parameters increase proportionaly (beginning of gelatinization (°C), peak temperature (°C), peak viscosity (BU), breakdown viscosity (BU), and setback (BU). Complete inactivation of amylolytic enzymes was achieved with the addition of 5 mM AgNO\(_{3}\) solution and 20 mM CuSO\(_{4}\) solution thus proving much higher efficiency of AgNO\(_{3}\). CuSO\(_{4}\) solution, in addition to inactivating amylolytic enzymes, also has a direct effect on starch granules and the stability of starch paste, as well as greater liquefaction and less intensive retrogradation compared to a solution of AgNO\(_{3}\).
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:109:549682
Studijski programNaziv: Prehrambeno inženjerstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (mag. ing. techn. aliment.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
RepozitorijPTFOS Repozitorij
Datum i vrijeme pohrane2020-12-16 09:21:15

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij