Reološka svojstva namaza od bučinih koštica važan su čimbenik kvalitete. Poznavanje reoloških svojstava je značajno pri kreiranju željene konzistencije namaza, u kontroli kvalitete tijekom proizvodnje i skladištenja. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj vrste ugljikohidrata, mliječne komponente, uljne faze, dodatka koncentriranog proteina soje u prahu, suhog graška u prahu te vremena homogenizacije na reološka svojstva namaza od bučinih koštica. Sastojci za pripremanje namaza su: bučine koštice, ugljikohidrati, mliječna komponenta, uljna komponenta, koncentrirani proteini soje u prahu, suhi grašak u prahu te morska sol. Standardni (kontrolni) uzorak pripremljen je od samljevenih bučinih koštica (50 %), glukoze (5 %), punomasnog mlijeka u prahu (15 %), uljne komponente (29,5 %) te morske soli (0,5 %). Za istraživanje utjecaja vrste ugljikohidrata na reološka svojstva namaza korišteni su: glukoza, saharoza, maltoza, laktoza, inulin HD i bagremov med. Istraživanje utjecaja vrste mliječne komponente na reološka svojstva namaza provedeno je sa punomasnim mlijekom u prahu, obranim mlijekom u prahu te sirutkom u prahu. Kod ispitivanja utjecaja uljne komponente na reološka svojstva namaza koristilo se nerafinirano bučino ulje kao i mješavine bučinog i rafiniranog visokooleinskog suncokretovog ulju u omjeru 70:30 i 40:60. Uzorci za ispitivanje utjecaja dodatka koncentriranog proteina soje u prahu i suhog graška u prahu na reološka svojstva namaza pripremljeni su tako da se ½ mliječne komponente standardnog uzorka zamjenila ovim sastojcima. Kod istraživanja vremena homogenizacije na reološka svojstva namaza standardni uzorak se homogenizirao 1, 2 i 3 min. Mjerenja reoloških svojstva namaza od bučinih koštica provedena su na rotacijskom viskozometru s koncentričnim cilindrima pri temperaturama 24 °C i 10 °C. Reološka svojstva ispitivanih uzoraka namaza prikazana su grafičkim odnosom smičnog naprezanja i brzine smicanja. Iz dobivenih podataka izračunati su reološki parametri namaza: koeficijent konzistencije, indeks tečenja i prividna viskoznost. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da namazi od bučinih koštica pripadaju ne-Newtonskim sustavima (pseudoplastična svojstva). Veća konzistencija i viskoznost namaza od bučinih koštica dobivena je dodatkom inulina HD, bagremovog meda, obranog mlijeka u prahu, koncentriranih proteina soje u prahu te suhim graškom. Produženjem vremena homogenizacije dolazi do smanjena prividne viskoznosti i konzistencije namaza ob bučinih koštica.