Kako korozija prouzročuje enormne godišnje troškove koji dosežu do nekoliko postotaka bruto društvenog proizvoda (BDP) svake države, posebno visokorazvijene, vrlo je važno proučavati i pojasniti sve elemente procesa njenog nastanka i rasta. Iz tog razloga potrebno je poznavati ponašanje svih važnih konstruktivnih materijala u raznim korozivnim okolinama, te provjeriti hoće li oni zadovoljiti specifične radne uvjete koji su svakim projektom postavljeni. Jedna od najvažnijih značajki svakog materijala je njegova korozijska postojanost koja se određuje iz procjenjene godišnje brzine korozije. Glede izbjegavanja korozije i njenog djelovanja najvažnije pitanje je hoće li odabrani materijal biti postojan u okolini u koju se predviđa ugraditi. Najbolje spoznaje o tome može dati istraživanje brzine korozije promatranog materijala u uvjetima koji simuliraju tu okolinu. U eksperimentalnom dijelu rada, u laboratorijskim istraživanjima, ispitan je proces korozije nehrđajućeg austenitnog čelika EN X5CrNi18-10 u vodenoj otopini 3,5% NaCl. Ispitivanja su provedena elektrokemijskom metodom Tafelove ekstrapolacije i gravimetrijskom metodom mjerenja promjene mase. Eksperimentalnim istraživanjem brzine korozije pomoću obje metode utvrđeno je da je navedeni čelik postojan, što znači da se procjenjena brzina korozije uklapa u standardne za ocjenu postojan (ocjena 4), te da se ovaj čelik u istraživanoj otopini relativno dobro i prihvatljivo ponaša, najviše ovisno o obradi površine i duljini izlaganja elektrolitu. Rezultati dobiveni metodom Tafelove ekstrapolacije pokazuju da krivulja E u odnosu na log(I) nije jednoznačna, već da i anodna i katodna krivulja „vibriraju“ (odn. titraju) oko srednjih vrijednosti za svaku točku. Takvo titranje ukazuje na nestabilnost sustava elektrokemijskog procesa u navedenom primjeru, kod obiju krivulja, anodne i katodne. Rezultati dobiveni gravimetrijskim ispitivanjima u uvjetima pri sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku, koji su i najčešći u praksi, pokazuju da se vrlo dobro poklapaju s rezultatima dobivenih metodom Tafelove ekstrapolacije. Oba rezultata glede dobivenih brzina korozije se poklapaju, što može ukazivati da su obje metode provedene ispravno, ali da u osnovi priprema uzorka, ako je različita, može dati donekle različite rezultate. To se i dogodilo, što ukazuje na velik utjecaj stanja kvalitete površine metala na brzinu korozije.