Arborikulturna analiza predstavlja osnovu dugoročnog praćenja vitalnosti i statike urbanih stabala te služi za predviđanje njihove prilagodbe na uvjete urbanog staništa. U radu su se analizirale arborikulturne promjene kod urbanih stabla hrasta kitnjaka u park-šumama grada Zagreba za koje je prije pet godina napravljena prosudba vizualnom metodom. Dendroekološkim istraživanjima utrdio se se utjecaj temperature i oborina na rast i razvoj stabala tijekom povijesti s ciljem prognoze njihovog budućeg razvoja. Vizualnom prosudbom stabala,upotrebom EHT metode, vezano za vitalnost stabala, utvrđeno je da na svim lokacijama istraživanja postoji mala promjena u odnosu na prethodno zabilježeno stanje. Simptomi koji se odnose na greške korijena su u odnosu na ranije stanje izraženiji na lokaciji Granešina, dok su na ostalim lokacijama zabilježene manje promjene. Od promjena u greškama krošnje najznačajnije se pokazao porast broja stabala s mrtvim drvom u krošnji (u Granešini i Tuškancu). Prosječna ocjena opasnosti stabala, dobivena nakon prosudbe EHT metodom, je u svim istraživanim park-šumama niža u odnosu na prethodnu prosudbu od prije pet godina. Urbana stabla hrasta kitnjaka u park-šumama grada Zagreba vrlo stara: u Tuškanacu najstarije izmjereno stablo je imalo 195 godina, u Granešini 197 godina dok je u Zelengaju utvrđeno da najstarije stablo ima 156 godina. Analizom rasta urbanih stabala hrasta kitnjaka utvrđeno je da njihov rast negativno utjecan s temperaturom zraka i pozitivno utjecan sa količinom oborina.