Dječji roman dio je svjetske dječje književnosti. U hrvatskoj dječjoj književnosti ova književna vrsta zastupljena je brojnim književnim ostvarenjima koja su se istakla svojim obilježjima i očuvala svoju vrijednost među mladim čitateljima i danas. U radu koji nosi naziv Slika obitelji u hrvatskome dječjem romanu predstavlja se značenje i uloga obitelji u hrvatskom dječjem romanu. Analiza obitelji prati se u književnom ciklusu jedne od začetnica hrvatske dječje realističke proze, a ujedno i začetnice afirmacije obiteljskog romana – Jagode Truhelke: Zlatni danci te u romanima još jednog realista i hrvatskog dječjeg klasika, Mate Lovraka, kao što su Družba Pere Kvržice, Anka Brazilijanka i Neprijatelj broj 1. U radu se koristi kvalitativna analiza književnih tekstova navedenih autora s ciljem utvrđivanja njihovih različitih književnih pristupa u opisivanju obitelji i njezine uloge u životu djece. Obitelj je posebna društvena struktura koja posjeduje svoja specifična obilježja te uvelike utječe na funkcioniranje svih članova, ponajviše djece. U Zlatnim dancima Jagoda Truhelka nas upoznaje sa svojim idiličnim djetinjstvom koje karakteriziraju sklad, religioznost, domoljublje te dječja privrženost roditeljima. S druge strane, u trima djelima Mate Lovraka uočavamo različite slike obitelji i njihove specifičnosti poput nerazumijevanja između djece i roditelja, dječje samostalnosti te problematike siročeta. Osim slike obitelji i njihove uloge u životima djece, utvrđuje se i primjenjivost obiteljske problematike u radu s djecom mlađe školske dobi. Učenik kao subjekt nastavnog procesa sudjeluje u analizi književnih djela koja mu mogu omogućiti spoznavanje obiteljskih stanja i njihovih karakteristika. Osim toga, učenik se često poistovjećuje s dječjim likovima što mu pomaže da prihvati svoj položaj u obitelji te ukaže na mogući problem.