Rezultati novijih analiza i istraživanja o razini vidljivosti ranjivih skupina u društvu kao i njihove medijske prezentacije, ukazali su na slabu vidljivost ove tematike u hrvatskome javnome prostoru te da novinari često nisu svjesni određenih stereotipa i predrasuda pa i nekih oblika diskriminacije u svome izražavanju i izvještavanju čime posredno pridonose njihovoj socijalnoj isključenosti. S druge strane, i hrvatski su mediji suočeni s brojnim problemima, od radnih uvjeta novinara pa sve do nedostatnog formalnog obrazovanja o izvještavanju o ranjivim skupinama i razini interkulturalnih kompetencija u pogledu povećanja vidljivosti ranjivih skupina. Ciljevi ovog rada su istražiti percepciju i stavove studenata medijskoga usmjerenja i medijskih djelatnika/novinara o obilježjima medijske prezentacije društvenoga uključivanja povratnica i povratnika s odsluženja kazne zatvora te stavove poduzetnika o njihovim problemima prilikom uključivanja na tržište rada. U radu se primjenjuje kvalitativna istraživačka metodologija – sinkroni grupni intervju u provedbi metode fokusnih grupa, metoda opažanja i induktivna analiza transkripcije u pet koraka. Empirijsko istraživanje provedeno je na namjernom uzorku od ukupno tri fokusne grupe. Dobiveni rezultati ukazuju kako medijska prezentacija ove ranjive skupine nije dovoljno zastupljena a niti oslobođena od stereotipa i predrasuda, odnosno, senzacionalizma i negativnog portretiranja. Interes javnosti i postojeća medijska agenda i diskurs nalaze se u dihotomiji. Svakako treba izbjeći komercijalizam te se othrvati „klikabilnosti“. Poduzetnici u ovom uzorku su nedovoljno informirani o poticajima za zapošljavanje bivših zatvorenika. Bitno je istaknuti kako su se svi ispitanici složili o snažnoj potrebi dodatne edukacije svih uključenih dionika u procesu uspješne reintegracije povratnica i povratnika s odsluženja kazne zatvora u zajednicu, kao i u podržavanju inicijative i ciljeva europskog inkluzivnog projekta „eRadio za drugu šansu“ Sveučilišta Sjever. Također, i ovo istraživanje je pokazalo kako ispitanici zapravo nisu svjesni vlastitih predrasuda prema pripadnicima ove ranjive skupine društva, što se ogleda u izjavama ispitanika svih fokusnih grupa da bi bilo potrebno znati vrstu kaznenog delikta zbog kojih je izrečena kazna zatvora, te da bi one koji nisu počinili teška kaznena djela, svakako rado zaposlili i šire medijski predstavili javnosti. Kako su istraživanja ove vrste rijetka na globalnoj razini, dobiveni rezultati mogu pridonijeti povećanju korpusa znanja o ovoj tematici te stjecanju boljeg uvida u percepciju javnosti kao i pripadnika ovih skupina ispitanika. Jednako tako, mogu poslužiti kao kvalitetna osnova za kompleksnija istraživanja na reprezentativnom uzorku, kao i za kreiranje programa edukacije usmjerenih na jačanje interkulturalnih i stručnih kompetencija medijskih djelatnika.