U ovom je radu opisana izrada sustava za upravljanje podatcima u televizijskoj kući kroz radne procese organizacije najave snimanja, izrade dnevne knjige snimanja, arhive i prikaza obavijesti. Izrada aplikacije izvršena je u razvojnoj okolini WaveMaker [4]. Za pretvorbu konceptualnog modela baze podataka (BP) u relacijski model BP korišten je alat MySQL Workbench [5], dok je baza podataka MySQL [6] (više o razvojnim alatima vidjeti u 4. poglavlju ovog rada). Fokus završnog rada stavljen je na segment razvijanja konceptualnog modela baze podataka. S njime u vezi objašnjeni su osnovni pojmovi koji se pojavljuju pri izradi konceptualnog modela BP i pretvaranja navedenog modela u relacijski model BP. Kada govorimo o pojmovima, objašnjen je pojam samog konceptualnog modela (engl. Entity-relationship model – ER model). Pojedinačno su objašnjeni pojmovi entiteta, atributa, i ključeva (primarni, vanjski). Opisane su moguće veze između relacija (tablica) i prikazan je jedan od načina grafičke notacije samih veza (Peter Chen). Prikazano je na koji se način može vizualizirati konceptualni model, uz neizostavna pravila kojih se nužno pridržavati kako bismo konceptualni model BP u konačnici pretvorili u relacijski model BP. Koz rad je razvijen konceptualni model BP u segmentu arhive. Nabrojeni su svi identificirani atributi, te pripadajući entiteti. Prikazano je i objašnjeno na koji način dolazimo do svih obrađenih veza između relacija. Pridržavajući se pravila pretvorbe konceptualnog modela u relacijski izrađena je relacijska s pomoću alata MySQLWorkbench. Sadržaj je upotpunjen osnovnim informacijama o alatima koji su korišteni pri izradi BP i Java web-aplikacije gdje je posebni naglasak stavljen na razvojnu okolinu WaveMaker Studio Desktop. Neizostavan dio je i upoznavanje čitatelja s Java poslužiteljem Apache Tomcat [7] na kojem će se u konačnici aplikacija pogoniti. Završno su definirane i izrađene web-stranice za unos najava, pregled najava, unos snimanja, pregled i pretragu snimanja, obavijesti te stranica za prikaz statističkih podataka. Posebna pozornost posvećena je segmentima koji su razvijeni (Java programski kod), odnosno modulima aplikacije koji nisu sadržani u razvojnoj okolini. Prikazani su SQL upiti, te na koji se način „spajaju“ (engl. binding) parametarski SQL upiti s elementima web-stranice u razvojnoj okolini. Na kraju je napravljena sama analiza izrađene web-aplikacije pri kojoj se utvrdilo nekoliko nedostataka. Prilikom korištenja razvijene web-aplikacije primijećeni su problemi u prikazu određenih segmenata web-aplikacije. Također, prijevod stranice, odnosno lokalizacija nije radila. Korištenjem Google Chrome web-preglednika riješen je problem prikaza segmenata stranice dok problem lokalizacije, odnosno prijevoda nije u potpunosti riješen. Zaključno se može reći da je aplikacija potpuno funkcionalna i primjenjiva u radnim okolinama kao što je rastuća kreativna industrija, odnosno u radnim okolinama kojima razvijeni konceptualni model baze podataka odgovara modelu opisanom u ovom radu.