Za proučavanje povijesti Rimskoga Carstva od velike su važnosti brojni numizmatički ostaci rimskih careva. Takvi materijalni ostaci, zahvaljujući svojim legendama na licu i naličju te raznim portretima služe da bismo mogli znati ne samo izgled careva, već i smjer njihove politike i držvne propagande te ključne godine i vojno-političke uspjehe u njihovim vladavinama. Među takvim ostacima ističu se ilirički carevi III. stoljeća koji su sa svojom bogatom numizmatičkom ostavštinom doprinjeli razvoju rimske numizmatike. Za bolje razumijevanje njihovog monetarnog sustava potrebno je bilo predstaviti kako je on izgledao na početku kovanja u IV. st. pr. Kr. te kako se razvijao sve do III. stoljeća. U radu su analizirani zakoni, odnosno pravila po kojima su svoj novac kovali rimski carevi ali i način na koji su kovine dolazile od rudnika do kovnica. Naime, prvi korak pri izradi novca bila je odredba cara o njegovom kovanju, zatim prikupljanje kovina iz rudnika među kojima su zabilježeni i bitni i oni s područja Ilirika. Tomu slijedi rad kovnica od kojih je ona u Sisciji za vrijeme iliričkih careva imala vrlo veliku važnost a iz izvora nam je poznata i kovnica u Sirmiju koja je radila kraće vrijeme. Težište rada usmjereno je na proizvod kovnica, odnosno novac, gdje sam prikazala sve promjene i ključne karakteristike legendi na licu i naličju novca iliričkih careva koji su obilježili povijest panonskog prostora. Za bolje razumijevanje toga predstavila sam opću povijest Rimkog Carstva od cara Augusta do kraja III. stoljeća i u sklopu toga i razvoj monetarnih reformi te numizmatike.