Sažetak rada | Iz izloženoga može se zaključiti sljedeće:
- S obzirom da je izvođenje kanalske mreže suviše skupo zbog malih i rascjepkanih proizvodnih površina preporuča se izvesti nesistematsku cijevnu drenažu sa sisalima promjera 65 mm priključenim na hvatalo 80 mm promjera.
- Kako se radi o tlu koje je slabe horizontalne propusnosti za vodu treba provesti podrivanje koso ili okomito na drenove.
- Koso postavljeni drenovi u odnosu na slojnice trebali bi riješiti problem pištavaca, odnosno područja prekomjernog vlaženja u podnožju padine.
- Zbog opasnosti od zamuljenja drenskih cijevi treba primijeniti mehanički filtar materijal kao i hidraulički koji će omogućiti bolji dotok vode u drenove.
- Za postizanje održivih prinosa krumpira i zobi treba provesti kalcifikaciju kojom će se popraviti fizikalne, kemijske i biološke značajke tla.
- Zbog slabe opskrbljenosti tla fiziološki aktivnim fosforom i kalijem preporučene su povećane količine organskih i mineralnih gnojiva gnojiva.
- Na temelju provedenih kemijskih analiza tla, a prema Vukadinović (2011) za planirani prinos od 25 t/ha krumpira potrebno je primijeniti u gnojidbi 100 kg N, 62,5 kg P2O5 te 150 kg K2O. Također treba zaorati polovicu potrebnog materijala za kalcifikaciju tla u iznosu 54,2 dt/ha CaCO3.
- Za planirani prinos zobi od 5 t/ha potrebno je pognojiti tlo sa 110 kg N, 40 kg P2O5 i 85 K2O.
Preporuča se u osnovnoj obradi tla zaorati preostalu količinu vapnenog materijala za kalcifikaciju u iznosu od 54,23 dt/ha CaCO3.
21Iz izloženoga može se zaključiti sljedeće:
- S obzirom da je izvođenje kanalske mreže suviše skupo zbog malih i rascjepkanih proizvodnih površina preporuča se izvesti nesistematsku cijevnu drenažu sa sisalima promjera 65 mm priključenim na hvatalo 80 mm promjera.
- Kako se radi o tlu koje je slabe horizontalne propusnosti za vodu treba provesti podrivanje koso ili okomito na drenove.
- Koso postavljeni drenovi u odnosu na slojnice trebali bi riješiti problem pištavaca, odnosno područja prekomjernog vlaženja u podnožju padine.
- Zbog opasnosti od zamuljenja drenskih cijevi treba primijeniti mehanički filtar materijal kao i hidraulički koji će omogućiti bolji dotok vode u drenove.
- Za postizanje održivih prinosa krumpira i zobi treba provesti kalcifikaciju kojom će se popraviti fizikalne, kemijske i biološke značajke tla.
- Zbog slabe opskrbljenosti tla fiziološki aktivnim fosforom i kalijem preporučene su povećane količine organskih i mineralnih gnojiva gnojiva.
- Na temelju provedenih kemijskih analiza tla, a prema Vukadinović (2011) za planirani prinos od 25 t/ha krumpira potrebno je primijeniti u gnojidbi 100 kg N, 62,5 kg P2O5 te 150 kg K2O. Također treba zaorati polovicu potrebnog materijala za kalcifikaciju tla u iznosu 54,2 dt/ha CaCO3.
- Za planirani prinos zobi od 5 t/ha potrebno je pognojiti tlo sa 110 kg N, 40 kg P2O5 i 85 K2O.
Preporuča se u osnovnoj obradi tla zaorati preostalu količinu vapnenog materijala za kalcifikaciju u iznosu od 54,23 dt/ha CaCO3.
21Iz izloženoga može se zaključiti sljedeće:
- S obzirom da je izvođenje kanalske mreže suviše skupo zbog malih i rascjepkanih proizvodnih površina preporuča se izvesti nesistematsku cijevnu drenažu sa sisalima promjera 65 mm priključenim na hvatalo 80 mm promjera.
- Kako se radi o tlu koje je slabe horizontalne propusnosti za vodu treba provesti podrivanje koso ili okomito na drenove.
- Koso postavljeni drenovi u odnosu na slojnice trebali bi riješiti problem pištavaca, odnosno područja prekomjernog vlaženja u podnožju padine.
- Zbog opasnosti od zamuljenja drenskih cijevi treba primijeniti mehanički filtar materijal kao i hidraulički koji će omogućiti bolji dotok vode u drenove.
- Za postizanje održivih prinosa krumpira i zobi treba provesti kalcifikaciju kojom će se popraviti fizikalne, kemijske i biološke značajke tla.
- Zbog slabe opskrbljenosti tla fiziološki aktivnim fosforom i kalijem preporučene su povećane količine organskih i mineralnih gnojiva gnojiva.
- Na temelju provedenih kemijskih analiza tla, a prema Vukadinović (2011) za planirani prinos od 25 t/ha krumpira potrebno je primijeniti u gnojidbi 100 kg N, 62,5 kg P2O5 te 150 kg K2O. Također treba zaorati polovicu potrebnog materijala za kalcifikaciju tla u iznosu 54,2 dt/ha CaCO3.
- Za planirani prinos zobi od 5 t/ha potrebno je pognojiti tlo sa 110 kg N, 40 kg P2O5 i 85 K2O.
Preporuča se u osnovnoj obradi tla zaorati preostalu količinu vapnenog materijala za kalcifikaciju u iznosu od 54,23 dt/ha CaCO3.
21Iz izloženoga može se zaključiti sljedeće:
- S obzirom da je izvođenje kanalske mreže suviše skupo zbog malih i rascjepkanih proizvodnih površina preporuča se izvesti nesistematsku cijevnu drenažu sa sisalima promjera 65 mm priključenim na hvatalo 80 mm promjera.
- Kako se radi o tlu koje je slabe horizontalne propusnosti za vodu treba provesti podrivanje koso ili okomito na drenove.
- Koso postavljeni drenovi u odnosu na slojnice trebali bi riješiti problem pištavaca, odnosno područja prekomjernog vlaženja u podnožju padine.
- Zbog opasnosti od zamuljenja drenskih cijevi treba primijeniti mehanički filtar materijal kao i hidraulički koji će omogućiti bolji dotok vode u drenove.
- Za postizanje održivih prinosa krumpira i zobi treba provesti kalcifikaciju kojom će se popraviti fizikalne, kemijske i biološke značajke tla.
- Zbog slabe opskrbljenosti tla fiziološki aktivnim fosforom i kalijem preporučene su povećane količine organskih i mineralnih gnojiva gnojiva.
- Na temelju provedenih kemijskih analiza tla, a prema Vukadinović (2011) za planirani prinos od 25 t/ha krumpira potrebno je primijeniti u gnojidbi 100 kg N, 62,5 kg P2O5 te 150 kg K2O. Također treba zaorati polovicu potrebnog materijala za kalcifikaciju tla u iznosu 54,2 dt/ha CaCO3.
- Za planirani prinos zobi od 5 t/ha potrebno je pognojiti tlo sa 110 kg N, 40 kg P2O5 i 85 K2O.
Preporuča se u osnovnoj obradi tla zaorati preostalu količinu vapnenog materijala za kalcifikaciju u iznosu od 54,23 dt/ha CaCO3.
21 |