Komunikacija jest poveznica čovjeka sa društvom, bilo u poslovnom ili privatnom smislu. Komunikacijom se vrši razmjena misli, osjećaja, ideja i informacija, što predstavlja poruku uz obavezno prisustvo govornika i slušatelja. Komunikacijski šum česta je pojava pri odvijanju komunikacije. Iz tog razloga potrebno je imati na umu njezine potencijalne ishode i rješenja. Redukcija komunikacijskog šuma može se izbjeći upotrebom načela za povećanje razumijevanja poruke. Čovječja sposobnost kojom se komunikacija odvija naziva se govor i njime pojedinac prezentira sebe kroz fond riječi koje je prikupio tijekom života što je rezultat obrazovanja, načitanosti, opće kulture kao i funkcije koju obavlja u organizaciji. Retorika i govorništvo često se smatraju sinonimima, što nije slučaj. Retorika predstavlja skup teorijskih pravila lijepog govora, dok govorništvo predstavlja teorijska pravila lijepog govora provedena u praksu. Prema tome, za uspješnog govornika, retorika i govorništvo moraju biti u sinergiji. Retorika je doživjela procvat u razdoblju antike pod krilom najpoznatijih tadašnjih filozofa i mislioca. Govornik i slušatelj dva su krucijalna čimbenika govorništva. Govornik može biti svaka osoba koja ima mogućnost nastupati javno. Vještine kvalitetnog govorništva posebice su važne u političkom i pravnom svijetu. Tuđi se govor treba slušati, ali i htjeti slušati jer je to pokazatelj pristojnosti, dobrog verbalnog odgoja i kulture. Kultura slušanja gotovo pa je i eminentnija nad kulturom govora. Mnogo je velikih govornika, no pamte se samo oni najbolji i oni koji su svojim govorima dirnuli u srž svakog slušatelja.