Cerebrovaskularni inzult pripada klasifikaciji cerebrovaskularnih bolesti, koje obuhvaćaju neurološke poremećaje koji su posljedica ili začepljenja krvnih žila ili krvarenja u mozgu uzrokovanog rupturom krvnih žila. Vodeći uzrok invaliditeta u svijetu upravo je moždani udar. Cilj ovog rada je pobliže opisati cerebrovaskularni inzult, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju nakon preboljenog cerebrovaskularnog inzulta. Ishemijski cerebrovaskularni inzult nastaje zbog začepljenja krvne žile. Krvarenje u mozgu koje nastaje kao posljedica pucanja krvne žile naziva se hemoragijski cerebrovaskularni inzult. Ishemijski cerebrovaskularni inzult je češći u populaciji no hemoragijski. Zlatni standard u dijagnostici moždanog udara je CT ( kompjuterizirana tomografija). Liječenje ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, ukoliko bolesnik zatraži medicinsku pomoć na vrijeme, u roku do 4,5 sata od pojave simptoma, sastoji se od primjene alteplaze te mehaničke trombektomije. Alteplaza ( tromboliza) smatra se glavnim načinom liječenja ishemijskog moždanog udara, a da bi primjena bila moguća, potreban je dolazak unutar maksimalno 4,5 sata od pojave simptoma. Mehanička trombektomija je uklanjanje ugruška iz arterije kako bi se postigla ponovna uspostava krvotoka moždanog tkiva. To je invazivni kirurški postupak koji provodi liječnik interventni radiolog. Kod hemoragijskog moždanog udara primjenjuje se hemostatska terapija s ciljem smanjenja napredovanja hematoma. Rehabilitacija nakon moždanog udara složen je proces koji obuhvaća medicinsku, terapeutsku i socijalnu pomoć koje su nužne za poboljšanje kvalitete života bolesnika te samostalnosti. Depresija i anksioznost često se pojavljuju kod osoba koje su preboljele moždani udar kao posljedica manjka podrške okoline što sa zdravstvenog stajališta narušava kvalitetu života. Važno je napomenuti kako je jedna od najvećih posljedica moždanog udara otežana motorička pokretljivost. Afazija i disfagija jedne su od najčešćih posljedica moždanog udara. Afazija podrazumijeva narušavanje govornih sposobnosti, a disfagija poteškoće pri gutanju hrane i tekućine. Važnu ulogu u prevenciji te pri rehabilitaciji i liječenju nakon moždanog udara imaju medicinske sestre i tehničari. Prema odredbama liječnika medicinska sestra/tehničar provodi dijagnostičke i terapijske postupke od prijema pacijenta do otpusta.