Infarkt miokarda (srčani udar), jedna od najčešćih kardiovaskularnih bolesti, nastaje zbog oštećenja i odumiranja stanica srčanog mišića, uglavnom iznenada zbog začepljenja koronarnih arterija i njezinih ogranaka. Predstavlja značajan javno zdravstveni problem u smislu morbiditeta i mortaliteta. Opstrukcija koja nastaje je najčešće posljedica aterosklerotske bolesti tj. nakupljanja takozvanih plakova. Jaka bol u prsima koja traje duže od 20 minuta i koja se širi u lijevu ruku, vrat i čeljust su simptomi prisutni kod skoro svakog bolesnika oboljelog od AIM-a. Dijagnoza se postavlja uz pomoć anamneze, kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga. U ovisnosti radi li se o akutnom infarktu miokarda s ili bez ST elevacije, ovisit će i daljnje liječenje koje obuhvaća medikamentnu terapiju i fibrinolizu ili perkutanu koronarnu angioplastiku. Liječenje bolesnika s akutnim infarktom miokarda nastavlja se s rehabilitacijom ali i traje cijeli život u vidu medikamentne terapije, promjene životnog stila i ishrane i edukacije bolesnika. Od trenutka dolaska pacijenta u medicinsku ustanovu a potom i kroz sve korake liječenja i oporavka neizostavna je uloga zdravstvene njege i medicinskih sestara kao jednih od njihovih izvršitelja. Između ostalog, to su ordiniranje medikamentne terapije u dogovoru s liječnikom, praćenje vitalnih funkcija, fizička i psihička potpora pacijenta, asistiranje u intervencijama kao što su reanimacija te revaskularizacija a potom i praćenje pacijenta u satima nakon iste.