Ovisnost definiramo kao kroničnu bolest sklonu recidivu. Alkohol je, kao sredstvo ovisnosti, depresor središnjeg živčanog sustava koji se vrlo brzo apsorbira u krvotoku i njegovom dugotrajnom zloupotrebom razvija se alkoholizam. Ovisnika o alkoholu nazivamo alkoholičarom, odnosno kroničnim bolesnikom u kojega su se uslijed dugotrajnog pijenja razvila zdravstvena oštećenja i poteškoće u socijalnom aspektu. Ovisnost o alkoholu može biti uzrok mnogih psihičkih i fizičkih bolesti. Neke od psihičkih bolesti koje se mogu razviti su alkoholni delirij (delirium tremens), alkoholna halucinoza, Korsakovljeva psihoza te suicidalnost. Na fizičkoj razini dolazi do razaranja organskih sustava. Najčešće bivaju oštećeni gastrointestinalni sustav, hepatobilijarni sustav te periferni i centralni živčani sustav. Osim toga, u ovisnika može doći do promjene osobnosti, gubitka interesa, zanemarivanja obitelji i posla te agresivnosti. Simptomi apstinencije, odnosno ustezanja od alkohola uključuju drhtavicu, znojenje, slabost, probavne simptome i hiperrefleksiju. Pri nagloj apstinenciji dolazi do alkoholnih halucinacija. Bolest alkoholizma razvija se u nekoliko faza, a to su prema nekim autorima faza umjerenog pijenja, trening faza, predtoksikomanska faza i na kraju toksikomanska faza. Fazu umjerenog pijenja možemo nazvati i predalkoholnom fazom i ona ne opisuje bolest ili ovisnost već konzumaciju alkohola koja je društveno prihvatljiva. Trening faza označava prijelaz iz konzumacije alkohola koja je društveno prihvatljiva u ovisnost. Predtoksikomansku fazu smatramo početnom fazom alkoholizma i karakterizira ju povećanje tolerancije te razvoj psihičke ovisnosti o alkoholu. U posljednjoj, toksikomanskoj fazi, osoba je psihički i fizički ovisna o alkoholu i bolesnik gubi kontrolu nad konzumiranjem alkohola. Prema američkom istraživaču alkoholizma postoji pet tipova alkoholičara koje je označio grčkim alfabetom. Alfa tip alkoholičara je zbog psiholoških razloga ovisan o alkoholu. U beta alkoholičara se komplikacije ovisnosti manifestiraju kao polineuropatija, gastritis i ciroza bez psihičkih i fizičkih simptoma ovisnosti. Gama alkoholičari predstavljaju težu vrstu alkoholičara s visokom tolerancijom tkiva na alkohol. Delta alkoholičari imaju povećanu toleranciju, metabolizam adaptiran na alkohol te simptome psihičke i fizičke ovisnosti. Za tip epsilon alkoholičara karakterističan je periodični alkoholizam. Postoji najmanje sedam dimenzija ovisnosti koje mogu biti neovisne jedna o drugoj. Prva dimenzija je uporaba supstanci, druga dimenzija se odnosi na postojanje štetnih posljedica na pojedinca i na one oko njega/nje, treća dimenzija je fizička adaptacija, četvrta dimenzija je „kognitivni hendikep“ te je peta dimenzija utjecaj na fizičko zdravlje. Prevencija ovisnosti o alkoholu se odnosi na sprječavanje pijenja alkohola i provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Kao i u prevenciji, cilj liječenja je postizanje dugoročne apstinencije od konzumiranja alkohola. Liječenje se provodi medikamentozno i psihoterapijskim metodama, poput obiteljske terapije, terapijske zajednice te uključivanjem u organizacije/klubove. Medicinska sestra je jedan od ključnih faktora u liječenju alkoholizma i njezine zadaće u radu s ovisnicima su brojne. Najvažnija zadaća medicinske sestre je utvrđivanje potreba bolesnika te provođenje sestrinskih intervencija na temelju zapaženih sestrinskih dijagnoza. Sestrinske dijagnoze koje se javljaju u ovisnika o alkoholu su nemotiviranost za liječenje, depresija i narušeni obiteljski odnosi, poremećaji u prehrani i tjelesnoj težini, smanjena mogućnost brige o sebi, anksioznost, nesanica, visok rizik za suicid i dr