Transfuzijsko lije enje provodi se u svrhu nadoknade pojedinih krvnih sastojaka s obzirom na dijagnozu, klini ku sliku i laboratorijske pokazatelje kod pacijenta. Od krvnih pripravaka, u transfuzijskom lije enju primjenjuju se koncentrati eritrocita i trombocita te svje~e smrznuta plazma. U Hrvatskoj je darivanje krvi na dobrovoljnoj i anonimnoj bazi. Iako su postavljeni strogi kriteriji za odabir darivatelja, proizvodnju krvnih pripravaka te testiranje darivatelja i pacijenata, ne~eljene reakcije predstavljaju rizik u transfuzijskom lije enju. Pojava ne~eljenih reakcija ovisi o obilje~jima pacijenata i darivatelja, proizvodnji i vrsti krvnog pripravka i na inu primjene. Prema mehanizmu nastanka dijele se na imunolobke i neimunolobke, a prema vremenu pojave na akutne i odgođene. Hemoliti ke transfuzijske reakcije javljaju se uslijed imunolobkog odgovora pacijenta na eritrocitne antigene iz transfundirane doze eritrocita. Akutna hemoliti ka transfuzijska reakcija (AHTR) javlja se unutar 24 sata od transfuzije kao posljedica instravaskularne hemolize, dok se odgođena hemoliti ka transfuzijska reakcija (DHTR), odnosno odgođena serolobka transfuzijska reakcija (DSTR), javlja nekoliko dana nakon transfuzije kao posljedica ekstravaskularne hemolize. Cilj ovog rada je prikazati AHTR i DHTR kod pacijenata koji su primili transfuziju krvnih pripravaka u Klini kom bolni kom centru Zagreb u razdoblju od 1.1.2021. do 31.12.2023. U radu e se analizirati uzroci i mogu a prevencija pojave AHTR i DHTR, odnosno DSTR.