Kada su samopoštovanje i zadovoljstvo tjelesnim izgledom narušeni u ženinom ži-votu, to vuče osobni napredak i kompletnu sliku o sebi u negativnom smjeru. Kod nekih žena nedovoljno samopoštovanja i nezadovoljstvo tjelesnim izgledom, loše utječu na kompletnu sliku o zdravstvenom stanju, narušavajući ponekad i psihičko i fizičko zdravlje. Cilj ovog rada bio je provjeriti razinu samopoštovanja i zadovoljstva tjelesni izgledom kod žena uključenih u program mršavljenja, te i povezanost tih dviju komponenti. U istraživanju je sudjelovalo pedeset ispitanica. Korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik Samopoštovanja - Rosenberg Self – Esteem Scale, Upitnik Zadovoljstva Tjelesnim Izgledom - Body Shape Questionnaire – BSQ, Upitnik Stavova O Tjeles-nom Izgledu - Sociocultural Atitudes Towards Appearance Questionnaire – SATAQ. Računati su i indeksi tjelesnih masa ispitanica, njihova tjelesna težina, te razina visceralne i postotak slobodne masnoće u tijelu ispitanica. U obzir su uzeti i njihova stručna sprema i bračni status, kao i radni status. Analizama varijance provjereno je i nema statističkih razlika u mjerenim varijablama obzirom na stručnu spremu ispita-nica. Između ispitanica sa i bez djece postoji statistički značajna razlika u intenzitetu priti-ska obitelji – kod ispitanica s djecom taj je pritisak više izražen. Razlika u mjerenju BMI (indeksa tjelesne mase), na početku i na drugom mjerenju je statistički značaj-na. Razlika u mjerenju visceralne masnoće u tijelu na početku i na drugom mjerenju je statistički značajna. Razlika u mjerenju postotka masnoće u tijelu na početku i na drugom mjerenju je statistički značajna. Kako se patološkim rezultatom smatra rezul-tat veći od 140, utvrđujemo da 2,85 % (N=4) ispitanica imaju patološki visoko neza-dovoljstvo tjelesnim izgledom. Razlika u TT na početku i na drugom mjerenju je statistički zna-čajna.