Nakon primjene na tlo, herbicidi su podložni različitim procesima koji se dijele na procese gubitaka i procese razgradnje. U procesima gubitaka matična molekula se ne mijenja (zadržava svoj herbicidni učinak), ali ostaje biljci nedostupna, dok razgradnjom herbicid gubi svoj primarni oblik (razgrađuje se na različite herbicidno inaktivne sastojke), i time se gubi herbicidni učinak. U procese gubitaka herbicida ubrajaju se adsorpcija, apsorpcija, ispiranje i isparavanje, dok u procese razgradnje ulaze fotokemijska, kemijska i mikrobiološka razgradnja. Kojim procesima i u kojem intenzitetu će herbicid biti izložen ovisi o različitim pedološkim i klimatskim čimbenicima, fizikalno-kemijskim svojstvima herbicida te njihovim međusobnim interakcijama. Adsorpcija herbicida najviše ovisi o sadržaju gline, organske tvari i pH vrijednosti tla. Tla s visokim sadržajem gline i organske tvari vezat će na sebe veće količine herbicida. Također, kod smanjenog sadržaja vode proces adsorpcije je intenzivniji i obrnuto. Nedostatak oborina osim što smanjuje djelovanje herbicida, dovodi do akumulacije rezidua u tlu, koje mogu štetiti narednim kulturama u plodoredu. U tlima koja imaju veći kapacitet adsorpcije smanjeno je ispiranje i razgradnja herbicida što opet produljuje njegovu perzistentnost u tlu. Perzistentnost herbicida se označava poluvijekom raspada (DT50). U različitim pedoklimatskim uvjetima, vrijednost DT50 za isti herbicid će biti različita. Tako se za terbutilazin navodi poluvijek raspada od 88 do 116 dana, ali i 30 do 60 dana što vrijedi za biološki aktivna tla. Koliki je utjecaj temperature na perzistentnost, vidljivo je iz podataka da je kod temperature tla od 20°C poluvijek raspada iznosio 28,9 dana, dok je kod 10°C iznosio 147,6 dana. Topivost herbicida u vodi je važno svojstvo koje utječe na njegovo ponašanje u okolišu. Topivost terbutilazina u vodi iznosi 8,5 mg l-1, a atrazina 33 mg l-1 što upućuje na pretpostavku da je atrazin u tlu mobilniji herbicid od terbutilazina.