Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 12 hours 58 min ago

Uz obljetnicu smrti Ranka Marinkovića

Fri, 01/28/2022 - 08:44

Gledao sam ih pred sobom prebačene na leđa, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj. Lijeva se mazi u naručju desne, spretnije, snažnije, pametnije, ozbiljnije. Gotovo bih rekao i »starije« kad ne bih znao da su zajedno rođene od iste majke (dakako, i od istog oca), štoviše, da su skupa i začete, da su nastale iz zajedničke želje oca i majke, koji su ih ostavili mjesto sebe da mijese od kore zemlje koru kruha. Nastale su iz želje, iz grča, iz čudnog trabunjanja u noći, u pomračenju svijesti, i sada hodaju po svijetu zagrljene, zaljubljene, nerazdvojive. Jedna u drugoj. Desna je prstima obgrlila lijevu i nosi je pažljivo i brižno…

(Ruke)

Čitajući ulomak iz novele Ruke, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Ranka Marinkovića.

Viški Voltaire, kako ga je nazvao Tin Ujević, rodio se 22. veljače 1913. godine u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Godine 1943. interniran je u logor Ferramonte na Kalabriji, odakle dospijeva u Bari i do kraja rata boravi u izbjegličkome logoru u El Shattu. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnome zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. godine direktor je Drame zagrebačkoga Hrvatskog narodnoga kazališta. Od 1950. do umirovljenja profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od 1948. godine. U dva je mandata bio vijećnik u Skupštini grada Zagreba.

Bio je poznati prozni i dramski pisac, njegov književni opus raznovrstan je i bogat. Obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane.

Surađivao je u Krležinu Pečatu i manje poznatim časopisima, a u ožujku 1939. u Hrvatskome narodnom kazalištu izvedena mu je prva drama Albatros, koja je poslije tiskana kao sastavni dio njegove prve prozne knjige Proze (1948.). Poslije Drugoga svjetskog rata počinje njegovo glavno stvaralačko razdoblje u kojem će napisati brojne novele, od kojih će se neke poslije naći u njegovoj znamenitoj zbirci Ruke. Zbirkom Ruke, koja je tiskana u tridesetak izdanja, zadobio je pozornost i pohvale kritike. Bliskost s ranijom prozom zamjetljiva je u mediteranskome ozračju te pozornosti usmjerenoj na likove koji pate od nesposobnosti ostvarenja vlastita identiteta. U toj su zbirci objavljene antologijske Marinkovićeve novele, među kojima svakako treba spomenuti naslovnu, priču o stvaralaštvu, u kojoj do izražaja dolazi modernistička gradnja priče i poigravanje pripovjedačkom pozicijom, te Zagrljaj, s naglašenom metaliterarnom dimenzijom koja tematizira sam čin pisanja (proza o pisanju proze) i neizravno problematizira odnos umjetnosti i zbilje. Praizvedba drame mirakula Glorija 1955., u režiji Bojana Stupice, bila je prava senzacija jer se izdigla iznad cjelokupna tadašnjeg hrvatskog dramskog stvaralaštva. Ona problematizira sukob pojedinca s dogmatizmom i krutim društvenim normama. U romanu Kiklop, koji se pojavio deset godina poslije, Marinković ocrtava Zagreb uoči Drugoga svjetskog rata, služeći se analitičkim opisima psihičkih stanja likova, suptilnom ironijom, pa i crnim humorom. Kada je roman prenesen na filmske i televizijske ekrane, njegova su djela postala tražena i čitana kao nikad prije. Na tragu takva pripovjednog oblikovanja nastao je i antiroman Zajednička kupka. Svoj opus zaokružio je 1993. godine djelom simbolična naslova Never more (Nikad više).

Dobitnik je više književnih nagrada. Vjesnikovom nagradom za književno stvaralaštvo Ivan Goran Kovačić nagrađeni su mu romani Kiklop i Never more. Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 170 zapisa o njegovim djelima. Na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni su plakati Borisa Bućana za predstave Albatros i Glorija, nastale prema istoimenim djelima Ranka Marinkovića.

Njegov književni opus nije velik, ali mu po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.

Hrvatski književnik Ranko Marinković preminuo je 28. siječnja 2001. godine u 88. godini života u Zagrebu, a pokopan je u Komiži na otoku Visu.

Znao je veliki Višanin reći da je svaki čovjek otok, a svako napuštanje otoka odisejska pustolovina. (…) Svaka svjetlost ima sjenu, a sjena je, barem što se čovjeka tiče, njegova vlastita parodija, govorio je Mediteranac šjor Ranko i sve to potvrđivao u Gloriji i Kiklopu, u Zajedničkoj kupki i Pustinji, Pod balkonima i u Poniženju Sokrata, u Neveselim očima klauna, u Never more… I kad nije tematizirao otok, bio je otočanin, u kristalima otočke posebnosti i njegovih arhetipskih zadanosti, zašavši duboko pod kožu podneblja, prepoznavao je paradigmatsko, usud maloga čovjeka u sunčanom krajoliku u kojem se karneval – a šjor Ranko, majstor paradoksa, umro je upravo u dane Poklada – smjenjuje s funeralnošću, a pobožne procesije sa zadirkivačkim i zajedljivim dokonim sjedjeljkama u kakvoj brijačnici ili na šentadi na rivi. (…) I uvijek je neka tiha nježnost i toplina (…) strujala ispod ozbiljne maske nerijetkoga cinizma i ironije, žalca i satire pa i crnohumorne duhovitosti.
(…) Od tog dana početkom veljače 2001. godine, pomiren s otokom, (…) Ranko Marinković počiva u svom insularnom zavičaju, među svojima, nad uvalom u kojoj su putokazi…

(Jakša Fiamengo Velikan hrvatske književnosti i kulture)

 

The post Uz obljetnicu smrti Ranka Marinkovića appeared first on .

Uz 285. obljetnicu smrti Ignjata Đurđevića

Fri, 01/21/2022 - 09:30

… Slavna smrti, smrti blaga,
s te ljuvezni kâ dohodiš,
ti si od tuge svrha draga,
ljepši život ti dovodiš,
pače s vlasti tvôm ljuvenom
djelom život, smrt si imenom…

(Uzdisanje sedmo U ljubjenju – Uzdasi Mandalijene pokornice)

Čitajući stihove iz religiozne poeme Uzdasi Mandalijene pokornice, prisjećamo se Ignjata Đurđevića, hrvatskoga baroknog pjesnika i povjesničara kao i njegova najljepšeg pjesničkog djela.

Ignjat Đurđević (Ignazio Giorgi) rođen je u Dubrovniku 13. veljače 1675. godine. Rodom je iz bogate i ugledne dubrovačke obitelji Giorgi, koja je primljena u plemstvo Dubrovačke Republike nakon potresa 1667. godine. Humanističku naobrazbu stekao je u isusovačkoj gimnaziji, u kojoj je učiteljevao i poznati leksikograf Ardelio della Bella. Mladenačke godine provodi na otoku Šipanu kao službenik Republike. Godine 1698. ulazi u isusovački red i živi u Italiji. Nakon osam godina prelazi benediktincima i vraća se u Dubrovnik.

Sačuvani Đurđevićev lirski opus sadrži više stotina pjesama i višestruko nadilazi Bunićevu lirsku ostavštinu. Najveći dio nalazi se u rukopisnoj zbirci Pjesni razlike koja je neobično razgranata, a hrvatska je znanost o književnosti (Mihovil Kombol i Ivo Frangeš) već uočila da između tih Đurđevićevih pjesama i pjesama Frankopanovih ima i motivskih i formalnih dodira.

Ignjat Đurđević bio je pjesnik dubokih osjećaja pa njegove Ljuvene pjesni ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkoga Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima Bunićeva stiha, a njegova komična barokna poema Suze Marunkove, u kojoj se okrutno podruguje Mljećanima i u kojoj prenaglašeno izriče jasne aluzije na posve opipljive čežnje jadnoga Marunka, smiješnoga seljaka koji neuslišano uzdiše za prelijepom Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu Derviša, prezimenjaka Stijepe Đurđevića, samo što ga je u nekim elementima slobodnijega izražavanja i nadmašio.

Više od dvadeset godina dotjerivao je religioznu poemu Uzdasi Mandalijene pokornice, najljepše svoje pjesničko djelo što ga je 1728. godine tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom Pjesni razlike. Djelo Uzdasi Mandalijene pokornice nastavlja se na tradiciju započetu Gundulićevim Suzama sina razmetnoga. Kroz osam pjevanja (uzdisanja), s više od četiri tisuće stihova (osmeraca), razmjerno je oskudno razvio epsko pripovijedanje, nadoknadivši ga lirskim i meditativnim sastojcima te višeslojnim baroknim pjesničkim ukrasima. U poemi grješnica i obraćenica, svetica Magdalena, govori o svojem životu i osjećajima prema učitelju Isusu. U djelu nalazimo i nabožnu hagiografsku prozu na hrvatskome, nekoliko prijevoda i odlomke drame Judita.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Uzdasi Mandalijene pokornice iz 1728. godine, koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Godine 1729., također u Mletcima, objavljen je i Saltijer slovinski, a to su Đurđevićevi prijevodi ili parafraze psalama kralja Davida (150 psalama).

Osim književnošću, bavio se i poviješću, osobito poviješću Ilirije u djelu Antiquitates Illyricae. Biografskim djelom Vitae et carmina nonnulorumillustrium civium Rhacusinorum, u kojem je skupio životopise stotinjak uglednih dubrovačkih pisaca, Ignjat Đurđević stoji na početku niza dubrovačkih bibliografa koji su proučavali književni rad svojih sugrađana.

Njegov Život sv. Benedikta, objavljen tek 1984. godine, smatra se najvrjednijim djelom hrvatske barokne proze.

Ignjatu Đurđeviću pripisuje se rukopis Fizikalno-matematička pitanja, koji se temelji na Aristotelovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i Kopernikovu i Braheovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea jer su u suprotnosti sa Svetim pismom.

Za povijest astronomije bitni su njegovi rukopisi Kronografija i O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca.

Ignjat Đurđević objavio je knjigu D. Paulus Apostolus in mari, quod nunc Venetus sinus dicitur, naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes (Sveti Pavao apostol brodolomac) u Veneciji 1730. godine, koja je napisana na latinskome jeziku. Autor izlaže vrlo uvjerljive dokaze da je sv. Pavao doživio brodolom na hrvatskome otoku Mljetu, a ne na Malti. Knjiga je 2008. godine objavljena u hrvatskome prijevodu s latinskoga, uz vrlo opširnu uvodnu znanstvenu studiju koju je napisao dr. Miho Demović.

Prema ocjenama književne historiografije, Đurđević zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima, a ujedno je i posljednji veliki pjesnik staroga Dubrovnika.

Hrvatski pjesnik i povjesničar Ignjat Đurđević preminuo je 21./22. siječnja 1737. godine u samostanu sv. Jakova na Višnjici u Dubrovniku, gdje je i pokopan.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 285. obljetnicu smrti Ignjata Đurđevića appeared first on .

Uz 405. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Thu, 01/20/2022 - 10:00

U četverouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

(Faust Vrančić – o izumu Homo volans leteći čovjek)

Istaknuti hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Faust Vrančić preminuo je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva bogatu rukopisnu ostavštinu Antuna, Fausta i Mihovila Vrančića te izvornike Vraničićevih najvrjednijih djela, i to petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae (Venecija, 1595.), prvi rječnik hrvatskoga jezika, te Machinae novae (Venecija 1615./1616.), jedno je od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojem je na 49 bakrotisaka Vrančić donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je smatrao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Digitalne inačice ovih najvrjednijih Vrančićevih djela dostupne su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku. Školovao se u Padovi, Veneciji, Beču i Rimu, a za njegovu naobrazbu posebno se pobrinuo stric Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik i diplomat, koji ga je kao dječaka doveo sebi u Jegar. U predgovoru svoje knjige Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.) Faust to i potvrđuje: „… da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden…“ Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Osim spomenutih, ostala su mu bitnija djela De Slovvinis seu Sarmatis (Rim, 1606.), Xivot nikoliko izabranih divvicz (Rim, 1606.), Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita (Venecija, 1608.; Venecija, 1616.) te Ethica christiana (Rim, 1610.; Venecija, 1616.).

Faust Vrančić jedno je vrijeme boravio u Pragu kao tajnik na dvoru cara Rudolfa II. (1552. – 1612.), a 1594. godine imenovan je čanadskim biskupom. Godine 1605. napustio je dvor i Ugarsku te u Rimu stupio u red barnabita. Njegov prijatelj Giovanni Ambrogio Mazenta upoznao ga je s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija te ga je potaknuo na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema, što će rezultirati jednim od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. stoljeća – Novi strojevi (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica). Potom odlazi u Veneciju, gdje se usavršavao u gradnji fontana. Ondje je i preminuo, a prema vlastitoj želji pokopan je u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića izradila je virtualnu izložbu Faust Vrančić. Virtualna izložba prati dvije vrijedne izložbe posvećene najistaknutijemu hrvatskom izumitelju i konstruktoru na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, izložbu Renesansni Faustus Verantius, održanu 2017. godine, te izložbu Machinae novae – 400 godina poslije Fausta Vrančića, održanu 2015. godine u povodu obilježavanja 400. obljetnice od kada je objavljeno djelo Novi strojevi Fausta Vrančića.

Izložba je donijela presjek Vrančićeva života i pregled njegova istaknutog djela Machinae nove s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili dr. sc. Vladimira Muljevića, s dostupnim i engleskim prijevodom njegova teksta, te ostalih digitaliziranih Vrančićevih djela i drugih zanimljivih e-izvora, kao i građe Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa i Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zanimljivost je izložbe i izazovna slagalica triju poznatih Vrančićevih opisanih konstrukcija – letećega čovjeka, željeznoga mosta i nosiljke.

U sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018. godine u Mađarskoj akademiji u Rimu otvorena je izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić e la sua eredità europea) koja je bila organizirana u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Veleposlanstvom Mađarske pri Svetoj Stolici i Mađarskom akademijom u Rimu.

U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Sveučilištem Macquarie te Zakladom hrvatskih studija iz Sydneya izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić in the Context of European Heritage) održala se na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu od 19. do 22. rujna 2019. godine. Izložba je organizirana na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić u sklopu konferencije Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima (Croatia and Croatians in past and present networks).

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 405. obljetnicu smrti Fausta Vrančića appeared first on .

Služba obveznog primjerka

Wed, 01/19/2022 - 09:18
Mrežna stranica Hrvatski obvezni primjerak – HOP http://hop.nsk.hr/ Adresa
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4 10000 ZAGREB
Telefoni
+385 1 616 4094
+385 1 616 4011
+385 1 616 4099
+385 1 616 4086
Telefaks
+385 1 616 4379 Radno vrijeme sa strankama
ponedjeljak – petak 8.00 – 15.00
Osobe za kontakt
Vesna Golubović (knjige, vgolubovic@nsk.hr)
Jasna Zaluški (novine, jzaluski@nsk.hr)
Bojan Borović (časopisi, bborovic@nsk.hr)
Mario Krajina (časopisi, mkrajna@nsk.hr)
Amelia Kovačević (potvrde za obvezni primjerak, akovacevic@nsk.hr, +385 1 616 4362)
Iva Angeleska (potvrde za obvezni primjerak, iangeleska@nsk.hr, +385 1 616 4102)

 

Uvod

„Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi unapređivanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskoga knjižničnog sustava.“ (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti NN 17/2019, 98/2019, čl. 23.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je ustanova knjižničnog sustava Republike Hrvatske i ima posebne zadaće:

– izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe

– obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta

– obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja

– u skladu s odredbama ovoga Zakona, organizira postupanje s obveznim primjerkom

– koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite, pohrane i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine u svim pojavnim oblicima

– utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za knjižničnu građu sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čl. 24.)

„Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu:

– stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra

– izrade nacionalne bibliografije

– vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji

– pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima

– izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki te zbirki službenih publikacija

– izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice.“

(Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čl. 38.)

Nacionalna zbirka Croatica izgrađuje se mehanizmom dostave obveznog primjerka.

Pravilnikom o obveznom primjerku uređuje se obvezni primjerak u svim analognim i digitalnim pojavnostima, način korištenja obveznog primjerka, obveze depozitnih knjižnica i knjižnica u sustavu obveznog primjerka, broj primjeraka i vrsta građe po pojedinim ovlaštenicima, način dostave obveznog primjerka, obveze i odgovornost nakladnika i tiskara kao i način dostave, formati i uvjeti pristupa, korištenja i zaštite online građe. (Pravilnik o obveznom primjerku, NN 66/2020, čl. 1.)

NOSITELJI OBVEZE DOSTAVE OBVEZNOG PRIMJERKA

Obveza dostave obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj proizlazi iz Zakona  artikuliranoj u člancima 37. – 41. te člancima 4. i 5. Pravilnika.

Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i objavljuje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima je obveznik dostave obveznog primjerka Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koja s dostavljenim primjercima postupa sukladno Zakonu i Pravilniku o postupanju s građom koja pristiže kao obvezni primjerak u Knjižnicu.

Ako publikacija ima više od jednog nakladnika, prvi nakladnik naveden u impresumu dužan je dostaviti obvezni primjera, a obveza dostave se odnosi na sva izdanja i sve formate publikacije, osim dotiska.

GRAĐA OBUHVAĆENA OBVEZNIM PRIMJERKOM

„Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, glazbene note, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, mrežne stranice i dr.)“.

(Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čl. 37.)

Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i objavljuje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, mrežne stranice i dr.) dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. Taj obvezni primjerak pohranjuje se u sustavima digitalne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

(Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čl. 40.)

Knjižnica prihvaća i obrađuje online građu na temelju podataka dobivenih Obrascem za prijavu online publikacija, preko obavijesti iz ISSN ureda za Hrvatsku i Hrvatskoga ureda za ISBN, na temelju popisa domena .hr dobivenih iz CARNET-a te identifikacijom građe knjižničara.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju (NN 94/13 čl. 40. st. 11. i 12.) propisuje se da su visoka učilišta dužna pohraniti i objaviti ocjenske radove i u repozitoriju Knjižnice.

„Završne radove studija sveučilišta i fakulteti dužni su trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Veleučilišta i visoke škole dužne su završne radove studija kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice.“

„Doktorske disertacije visoko učilište dužno je trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi doktorskih disertacija Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Sveučilište je dužno osigurati da se i jedan otisnuti primjerak doktorske disertacije dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.“

BROJ OBVEZNIH PRIMJERAKA

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koja je odgovorna za prihvat i distribuciju građe obveznog primjerka, dostavlja se sva građa prema članku 37. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a sukladno članku 9. ovog Pravilnika.

Temeljem članka 8. ovog Pravilnika:

  • Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se devet primjeraka knjiga, časopisa i zbornika financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima
  • Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavljaju se četiri primjerka knjiga, časopisa i zbornika koji nisu financirani ili sufinancirani javnim sredstvima
  • Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se šest primjeraka ostale vrste građe prema članku 8., stavak 4. ovog Pravilnika : (novina, neglazbenih zvučnih snimki, glazbenih nota, zemljopisnih i drugih karata, multimedije, mikrooblika)
  • Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se pet primjeraka ostale vrste građe prema članku 8., stavak 5. ovog Pravilnika . (službenih publikacija, slikovnih djela, kompleta)
  • Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se četiri primjeraka ostale vrste građe prema članku 8., stavak 6. ovog Pravilnika : (glazbenih i zvučnih snimki, sitnog tiska)

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se online građa prema članku 8., stavak 7. na način određen odredbama članka 10. ovog Pravilnika-

Nakladnik iznimno vrijednog i skupog izdanja (bibliografska izdanja, grafičke mape i slično) čija je prodajna cijena viša od 3.000,00 kuna dužan je dostaviti po jedan primjerak tog izdanja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju.

(Pravilnik o obveznom primjerku, čl. 8.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva primjerka (arhivski primjerak se trajno zaštićuje, a unikatni se daje na korištenje), a ostale primjerke distribuira u knjižnice u sustavu obveznog primjerka: Sveučilišne knjižnice u Rijeci, Puli, Splitu Osijeku i Mostaru te znanstvene knjižnice u Zadru i Dubrovniku.

DOSTAVA OBVEZNOG PRIMJERKA

Nakladnik je dužan najkasnije u roku od 30 dana nakon završetka tiskanja, umnažanja ili proizvodnje dostaviti obvezne primjerke Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, osobno ili poštom, uz napomenu da je riječ o obveznom primjerku.

NAČIN DOSTAVE, FORMATI I UVJETI PRISTUPA, KORIŠTENJA I ZAŠTITE ONLINE GRAĐE

Online građa dostavljena Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u zagrebu pohranit će se u sustavima digitalne knjižnice, sukladno propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava (Pravilnik o obveznom primjerku, čl. 10., stavak 5.)

Uvjeti pristupa i korištenja online publikacije određuju se u suradnji s nakladnikom (Pravilnik o obveznom primjerku, čl. 10., stavak 7.)

KAZNE ZA NEOBAVLJANJE ODREDABA O OBVEZNOM PRIMJERKU

Novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kao nakladnik u roku od 30 dana nakon završetka tiskanja, umnažanja ili proizvodnje ne dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu propisani broj primjeraka, te kao nakladnik ne obavijesti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i ne dostavi metapodatke i građu.

Novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja obavlja djelatnost nakladnika odnosno tiskara.

(Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čl. 47.)

 

Obvezni primjerak za 2017. godinu.

Dodatne informacije potražite na mrežnoj stranici Hrvatski obvezni primjerak – HOP

The post Služba obveznog primjerka appeared first on .

In memoriam prof. dr. sc. Marko Petrak

Tue, 01/18/2022 - 14:58

U 50. godini života iznenada je preminuo prof. dr. sc. Marko Petrak, predstojnik Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dugogodišnji član Upravnoga vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Profesor Petrak bio je redoviti profesor u trajnome zvanju i predstojnik Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je i diplomirao Pravni fakultet (pravni studij) te Filozofski fakultet (studij filozofije) Sveučilišta u Zagrebu. Nakon četverogodišnjega programa latinskoga jezika u prethodnome školovanju, u okvirima izbornosti u sklopu filozofskoga studija, završio je i dvije godine studija klasične filologije, s posebnim težištem na grčkome jeziku i književnosti. Magistrirao je građanskopravne znanosti te potom filozofiju na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirao je 2003. iz znanstvene grane rimsko pravo na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te se 2005. godine postdoktorski usavršavao u Centru za studije i istraživanja antičkih prava Sveučilišta u Paviji.

Na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je Rimsko privatno pravo kao obvezni predmet, nekoliko izbornih pravnih predmeta (Ius commune, Byzantine law te Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav) kao i Latinski jezik za pravnike (Latinitas iuridica). Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Dubrovniku. U dvama mandatima bio je prodekan Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2003. – 2005.) i (2009. – 2011.), zatim zamjenik predsjednika nacionalnoga Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (2006. – 2011.) te predstojnik Zavoda za pravnu povijest i rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2013. – 2019.). Autor je četiriju knjiga te stotinjak radova iz područja rimskoga prava i drugih pravnih grana te otprilike sedamsto stručnih priloga.

Profesor Petrak bio je ugledni član znanstvenoga vijeća Instituta za klasične jezike i književnost Latina et Graeca te član uredništva brojnih časopisa i zbornika u području prava i pravnih znanosti. U svojstvu glavnoga tajnika Hrvatskoga društva za bizantske studije bio je nacionalni predstavnik pri Međunarodnoj asocijaciji za bizantske studije, zatim od 2009. recenzent Europske znanstvene zaklade te od 2016. godine član njezina College of Expert Reviewers​.

Tijekom svojega životnog i radnog vijeka profesor Petrak dobio je niz priznanja, a neka su od njih priznanje za knjigu od značaja za unapređenje pravne struke Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić (2020.), posebno priznanje Hrvatskoga kanonističkog društva za znanstveni doprinos na području kanonskog prava (2015.) te godišnja nagrada mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika u Zagrebu (2002.).

Iznimno smo ponosni što je profesor Marko Petrak bio član Upravnoga vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te što nas je obogatio svojim znanjem kao i osjećajem za pravo i pravednost.

Od srca mu hvala na svemu!

Autor naslovne fotografije: Ivica Bitunjac.

The post In memoriam prof. dr. sc. Marko Petrak appeared first on .

Uz tridesetu obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske

Tue, 01/18/2022 - 11:11

Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, Republiku Hrvatsku priznalo je svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice kao i Austrija, Mađarska, Bugarska, Kanada, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Već prije Hrvatsku su priznali Slovenija, Island, Ukrajina, Vatikan, San Marino i mlade baltičke države, a nakon njih, tijekom 1992. godine, uslijedila su priznanja drugih naroda.

Tijekom trideset godina Republika Hrvatska međunarodno se afirmirala, postala je članicom Sjevernoatlantskoga saveza i Europske unije te brojnih međunarodnih organizacija, a dala je i znatan doprinos izgradnji mira u svijetu sudjelovanjem u mirovnim operacijama.
Na dan 15. siječnja 2022. godine obilježava se i 24. obljetnica uspješnoga okončanja procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 14. siječnja 2022. godine novu prigodnu poštansku marku u povodu 30. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Motiv je na prigodnoj marki prikaz stiliziranoga obrisa Hrvatske na političkome globusu.

Trideseta obljetnica ovoga bitnog događaja prigoda je i da mi odamo priznanje istaknutim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem tijekom stoljeća gradili hrvatski identitet, utkan u djela koja ubrajamo u nacionalnu znanost i umjetnost. Podsjetit ćemo se i događaja koji su za razvoj hrvatske kulture bili značajni te stoga zaslužuju biti dio nacionalnoga sjećanja.

Šetnju kroz povijest možda je najbolje započeti od službeno prvoga priznanja Hrvatske koje se dogodilo 7. lipnja 879. godine, kada papa Ivan VIII., koji je bio potpora slavenskomu bogoslužju na ovim prostorima, u pismu upućenomu knezu Branimiru blagoslivlja njega i njegov narod. Taj je čin u 9. stoljeću predstavljao međunarodno priznanje. Od uspostave hrvatske samostalnosti, a u spomen na ovaj događaj, toga se dana obilježava Dan hrvatske diplomacije.

Razdoblje ranoga srednjeg vijeka ujedno je i vrijeme početaka hrvatske pisane kulture. Uz latinicu, koja je na ovim prostorima postojala i prije doseljenja Hrvata, koristile su se i hrvatska ćirilica i glagoljica. Najstariji sačuvani tekstovi na hrvatskome jeziku pisani su glagoljicom koja se u nas ponegdje očuvala u uporabi čak do 19. stoljeća. Posebno mjesto pripada Bašćanskoj ploči koja potječe iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Pretpostavlja se da je nastala otprilike 1100. godine, pisana je prijelaznim tipom iz oble u uglatu glagoljicu, a povjesničari književnosti u njoj vide i određene elemente književnoga teksta. Bašćanska ploča pohranjena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u povodu obilježavanja 150. obljetnice ove ustanove 2011. godine, u sklopu otvorenja izložbe Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, svečano je otkriven njezin odljev koji je NSK trajno stavila na uvid svim svojim korisnicima, studentima i znanstvenicima u predvorju Knjižnice.

Od ranih spomenika značajnih za hrvatsku kulturu treba spomenuti i Vinodolski zakon, najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku. Ovaj pravni spis s početka 16. stoljeća, pisan glagoljicom, dio je fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U kontekstu govora o onome što je u hrvatskoj kulturi „najstarije“ ili „prvo“, nikako ne smijemo zaobići inkunabule, knjige tiskane prije 1500. godine, koje svjedoče o kulturnome i gospodarskome potencijalu naroda u kojem su nastale. Najstarija je hrvatska inkunabula Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, prva hrvatska tiskana knjiga, ujedno i prvi misal u Europi koji nije otisnut latinicom. Jedna je od šest hrvatskih glagoljskih inkunabula, a dragocjeni je dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Vrijeme u kojem je otisnuta prva hrvatska knjiga vrijeme je života i djelovanja Splićanina Marka Marulića, autora prvoga epa tiskanoga na hrvatskome jeziku. Riječ je o djelu Judita, koje je napisao 1501., a tiskao u Veneciji 1521. godine. O njegovoj popularnosti svjedoči podatak da je doživjelo tri izdanja tijekom Marulićeva života. Zahvaljujući njemu, stekao je naziv oca hrvatske književnosti. U prigodi 500. obljetnice tiskanja Judite, u Republici Hrvatskoj 2021. godina proglašena je Godinom Marka Marulića. Osim Judite, autor je i brojnih drugih djela na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Nezaobilazna je figura na razmeđu srednjega vijeka i renesanse te je jedan od najprevođenijih hrvatskih književnika svih vremena.

Kada je riječ o hrvatskoj književnosti, nužno je spomenuti i Petra Zoranića, autora djela Planine, koje bismo mogli nazvati prvim hrvatskim romanom. Napisan je 1536., a tiskan 1569. godine, sadrži doslovnu i alegorijsku razinu kao i brojne referencije na tadašnju nacionalnu književnost, jezik te prijeteću tursku opasnost.

Spomenuvši jezik, moramo se zaustaviti na imenu Šibenčanina Fausta Vrančića, autora našega prvog tiskanog rječnika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, objavljenoga u Veneciji 1595. godine. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva ga zajedno s Vrančićevim djelom Machinae novae, u kojem je prvi objavio novi izum – padobran.

Zabrinutost za hrvatski jezik, koju je Zoranić iskazao u romanu Planine, zacijelo je dijelio i hrvatski isusovac Bartol Kašić, autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo tiskane u Rimu 1604. godine. Ovaj Pažanin koji je živio na prijelazu 16. i 17. stoljeća preveo je i cjelokupnu Bibliju na hrvatski jezik koja zbog spletki i intriga u svećeničkim krugovima tada nije bila otisnuta. Prijevodi Svetoga pisma na narodni jezik igrali su vrlo važnu ulogu u razvoju jezične standardizacije brojnih naroda, stoga je zabrana Kašićeva prijevoda Biblije nanijela veliku štetu razvoju hrvatskoga književnog jezika. Preveo je i Ritual rimski 1636. godine, i to je prvi prijevod Rituala na neki živi jezik.

Iz vremena djelovanja Vrančića i Kašića potječe i značajna ustanova s juga Hrvatske. Riječ je o Hvarskome kazalištu, utemeljenome 1612. godine. U kronologiji najstarijih kazališta Europe na visokome je trećem mjestu te svjedoči o visokome stupnju kulturnoga i društvenoga razvoja Hvara, iz kojega potječu velika književna imena hrvatske renesanse poput Hanibala Lucića, Mikše Pelegrinovića i Petra Hektorovića.

Mnogo godina poslije na kazališnim daskama na hrvatskome sjeveru bit će izvedeno djelo koje ćemo do danas pamtiti kao prvu hrvatsku operu. Riječ je o operi Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga, izvedenoj 1846. godine, u kojoj je glavnu ulogu tumačila prva hrvatska operna pjevačica Sidonija Erdödy Rubido. Libreto za operu napisao je Dimitrije Demeter prema predlošku Josipa Cara. Najavu ovoga događaja možemo naći u Novinama horvatsko-slavonsko-dalmatinskim od 25. ožujka 1846. godine. Urednik Novina bio je Ljudevit Gaj, kojega ćemo, između ostaloga, pamtiti i kao pokretača prvih hrvatskih novina pod nazivom Novine horvatzke (1835.), s književnim prilogom Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ovdje završava svoj mali vremeplov kroz dio povijesti hrvatske kulture. Na današnji dan, kada je prije trideset godina priznanje doživjela i naša cjelokupna kulturna baština, pozvani smo upoznati se s njezinim vrijednostima kako bismo ju što bolje mogli predstavljati Europi i svijetu. Ova mala šetnja tek je jedan od putova kojim svatko od nas može krenuti.

 

The post Uz tridesetu obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske appeared first on .

U NSK predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“

Mon, 01/17/2022 - 13:53

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 14. siječnja 2022. godine održana je promocija knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno koju je izdalo Sveučilište u Zagrebu.

Knjiga je izdana povodom obilježavanja 30. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, a njezini su autori prof. dr. sc. Goran Bandov, Jelena Perleta i Ivana Petrović. Knjiga obuhvaća 105 kratkih osobnih priča i sjećanja diplomata koji su bili kreatori i akteri vanjskih politika RH, doajena diplomacije, hrvatskih predsjednika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i europskih integracija, veleposlanika i generalnih konzula.

Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Livia Kardum i dr. sc. Petar Kurečić, a uz rektora Sveučilišta u Zagrebuprof. dr. sc. Damira Borasa, uvodnike u knjizi napisali su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

The post U NSK predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“ appeared first on .

U povodu 634. obljetnice Vrbničkoga statuta

Fri, 01/14/2022 - 13:28

l. 1r: V ime Božie am(e)nь letь Božьihь tekuĉihь • č • t • o • J • [=1388.] m(i)s(e)ca ijuna danь • dï • [=15.] to e š’tatutь • [M]i gosp(o)d(i)nь k’nezь Štefanь i mi g(ospodi)nь knezь An’žь s’lišeĉi mi velike tuž’be ot našihь ver’nihь s’luž’b’nikovь kr’čkoga otoka ke imь čin’hu hudi ljudi pos’lali es’mo našihь ver’nihь v otokь • da oni s’z’vav’še dob’rihь muži za v’sega otoka i tako esu načinili da b(u)du pravi v’ pr(a)vdê s’tati • a k’rivi da b(u)du kaš’tigani • Mi g(ospodi)nь Lov’renac i g(ospodi)nь Ivanь • i gos(po)d(i)nь Pavlь • i pod’knežinь Dok’ša • buduĉi mi pos’lani od’ g(ospodi)na k’neza Štefana i od’ g(ospodi)na kn(e)za Anža • v otok’ kr’čki priz’vali es’mo k’ n(a)mь pod’knežina otoč’kihь i dobrihь muži s Kr’ka i za v’sega otoka hoteĉь učinitь to ča bi pravo • i dob’ro za vasь otokь •…

(Vrbnički statut, 1388.)

Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenutcima na kopnu. Poznata je krčka obitelj potekla upravo iz Vrbnika, a ostatci njihova dvorca Gradec i danas se nalaze iznad Vrbničkoga polja. S njihovom vladavinom Vrbnik doživljava svoj potpuni procvat kao dobro organizirana gradska sredina u kojoj je život bio uređen statutom. Vrbnički statut donesen je 15. siječnja 1388. godine, u vrijeme Ivana (Anža) i Stjepana (Štefana) Frankopana. Pisan je hrvatskim jezikom na glagoljici i po postanku je drugi takav hrvatski statut.

Statut je prepisan u Vrbniku u 16. stoljeću (prema predlošku iz 1388.), i to glagoljičnim ustavom, glagoljičnim kurzivom te latiničnim kurzivom, a sastavljen je od 36 pergamenskih listova. Uvez je Statuta izvorni, a knjižica je mala, neugledna, obična, s drvenim koricama presvučenim tamnosmeđom kožom s ostatcima dviju metalnih kopči. Statut nije sačuvan u izvorniku, već u prijepisu vrbničkoga svećenika Grgura Žaškovića iz 1526. godine. Rukopis je restauriran 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila ga je 1962. godine od nasljednikâ kanonika Petra Petriša, posredovanjem Ivana Matanića iz Vrbnika. Čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u cijelosti je dostupan i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odredbe Statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti: najstarija je datirana 1362., a najmlađa 1599. godine. No ova zbirka statutarnih odredaba, kako se ogleda u rukopisu, zasnovana je i najvećim dijelom prepisana iz starijega rukopisa 1526. godine.

Danas je Krčki (Vrbnički) statut, kako glasi njegov službeni naziv, bitan izvor srednjovjekovnoga prava.

Poznato je kako je Vrbnik izvorište glagoljice, mjesto gdje se oduvijek njegovalo glagoljaštvo.

Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola.

(Davor Velnić – U iskonu glagoljice)

The post U povodu 634. obljetnice Vrbničkoga statuta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjelovala u programu međunarodne kulturne suradnje ,,Knjižnica ‘Ljudevit Gaj’ u Donjoj Lastvi: čuvar nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u Crnoj Gori“

Thu, 01/13/2022 - 10:09

Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjetile su hrvatsku knjižnicu ,,Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi. Knjižnica je smještena u Domu kulture „Josip Marković“ i broji gotovo 6000 jedinica građe, a utemeljitelj joj je hrvatska središnja organizacija Dux Croatorum. Fond Knjižnice izgrađen je brojnim donacijama kulturnih društava, ustanova i pojedinaca.

Knjižnica „Ljudevit Gaj“ ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnoga identiteta, čuvajući ga i promičući pisanom riječju. Stoga, bitno je uspostaviti stručno uređenu knjižnicu koja će dobro upravljati građom, omogućiti poslovanje Knjižnice po suvremenim načelima knjižničnoga poslovanja te u skladu s važećim stručnim normama i novim uslugama potaknuti veće korištenje građe, privlačenje novih korisnika kao i promicanje hrvatskoga jezika, kulture i znanosti.

U sklopu posjeta koji je trajao od 6. do 11. prosinca 2021. godine, djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svojim su kolegicama i kolegama iz Crne Gore pružile stručnu i organizacijsku pomoć u pripremi i provedbi poslova odabira i obrade te pravilnoga smještaja i zaštite građe, a sve kako bi Knjižnica bolje služila na dobrobit zajednici Hrvata u Crnoj Gori te ostalim građanima i istraživačima.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjelovala u programu međunarodne kulturne suradnje ,,Knjižnica ‘Ljudevit Gaj’ u Donjoj Lastvi: čuvar nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u Crnoj Gori“ appeared first on .

Uz 172. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti

Tue, 01/11/2022 - 08:47

… Sav je taj svijet veseo, bezbrižan i zadovoljan. Ta kako da i ne bude! Ma namučili su se i naznojili kroz šest radnih dana, a danas otpočinut će malko, napjevati se malo u crkvi, slušati propovijed gospodina plovana, koji je svima pravi otac, koga svi štuju i ljube, koji ih toliko puta do suza gane, kad onako lijepo i srdačno prodiče ma da, tako lijepo kao nijedan pop ni u Jelenšćici, ni u Lovranu, ni u Plominu … U ljupki suton, kad zahladi, kad svježe sjene prikriju ono mirno božje more, bacit će mlad mornar kaput na ramena, otrgnut će kitu sestrina bosiljka, pa hajd pjevajući u odaljeno seoce k svomu zlatu, koje će ga dočekati radosno mu se smiješeć, onako čisto na blagdansku odjevena. (…)

(Začuđeni svatovi)

Opisom jednostavnijih vremena iz romana Začuđeni svatovi prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Eugena Kumičića.

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 172. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti appeared first on .

Osvježeno izdanje digitalne tematske zbirke o zaštiti okoliša

Wed, 01/05/2022 - 09:40

Digitalna tematska zbirka „Zaštita okoliša“, pohranjena na Hrvatskome arhivu weba, krajem prosinca 2021. obogaćena je dodatnim mrežnim stranicama sadržajno vezanima uz temu održivoga razvoja. Zbirka je nastala suradnjom Hrvatskoga arhiva weba i Zbirke službenih publikacija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2020. godine, koji je bio posvećen Danu planeta Zemlje. U tom su povodu odabrani i arhivirani mrežni sadržaji posvećeni recikliranju, energetskoj učinkovitosti, kontroli industrijskoga onečišćenja, gospodarenju otpadom, akcijama čišćenja okoliša i sl., a sve kako bi se upozorilo javnost na važnost održivoga razvoja i očuvanja prirode. Arhivirani primjerak mrežne stranice predstavlja trajno dostupnu i zaštićenu verziju mrežne stranice koja je zabilježena u određenome trenutku, a korisnicima omogućava cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja.

S obzirom na važnost tematike, kao i učestalost osnivanja novih ekoloških udruga, akcija i pokreta, Zbirka je nadopunjena novim mrežnim sadržajima, a njihovu odabiru priključio se i Europski dokumentacijski centar NSK. Tijekom mjeseca studenoga 2021. prikupljeno je 50-ak novih mrežnih stranica, dijelova stranica i news portala. Osvježeno izdanje tematske zbirke dobilo je naziv Zaštita okoliša 2021.

Velik broj novih stranica koje su u najvećoj mjeri posvećene ekološkim projektima ukazuje na interes građana Hrvatske za ovu tematiku, kao i za potrebu za raspravom i podizanjem svijesti o očuvanju okoliša.

Tematska zbirka „Zaštita okoliša“ trajno je pohranjena za buduće generacije, predstavlja izvrsnu polaznu točku za multidisciplinarna istraživanja ekološke tematike, a dostupna je putem kataloga NSK, gdje je bibliografski opisana na razini zbirke. Svrha zbirke je informiranje, ali i stjecanje i nadopuna znanja o značaju održivoga razvoja i zaštite okoliša.

The post Osvježeno izdanje digitalne tematske zbirke o zaštiti okoliša appeared first on .

Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2021. godini

Tue, 01/04/2022 - 09:44

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2021. godinu, koji je raspisala na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.

Na natječaj je pristiglo 175 izdanja, od kojih je ocjenjivački sud, u čijemu su sastavu bili akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev, izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević te viša knjižničarka i kustosica Vesna Vlašić, djelatnica Grafičke zbirke NSK, izabrao njih 17 (koje navodimo abecednim redom):

A PUNCH IN THE EYE
Autorica: Sanja Iveković
Ilustracije: Sanja Iveković
Grafičko oblikovanje: Nina Bačun, Roberta Bratović
Nakladnik: Oaza Books

BIZARNE PRIPOVIJESTI
Autorica: Olga Tokarczuk
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Klara Rusan/Maja Glušić
Nakladnik: Fraktura

DANTE: ROMAN O NJEGOVU ŽIVOTU
Autor: Marco Santagata
Ilustracije: Giotto di Bondone
Grafičko oblikovanje: Nikša Eršek
Nakladnik: Sandorf

DIVNI SVIJETE, GDJE SI
Autorica: Sally Rooney
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Hana Vrca/Maja Glušić
Nakladnik: Fraktura

DRVOLAŠI
Autor: Tihomir Dunđerović
Grafičko oblikovanje: Hrvoje Duvnjak
Nakladnik: Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo

FIUME FANTASTIKA
Autori: Vedran Mimica, Maroje Mrduljaš, Idis Turato
Grafičko oblikovanje: Maša Poljanec, Leo Kirinčić
Nakladnik: Sveučilište u Rijeci, Oaza Books

KARTOGRAFIJA LJUBAVI: DUNAVOM
Autorica: Helena Sablić Tomić
Grafičko oblikovanje: Ana Pojatina
Nakladnik: Naklada Ljevak

MALE SMRTI
Autorica: Ivana Sajko
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Klara Rusan/Maja Glušić
Nakladnik: Fraktura

MOJA BAKA NE ZNA TKO SAM
Autorica: Iva Bezinović-Haydon
Ilustracije: Hana Tintor
Grafičko oblikovanje: Ana Vujasić
Nakladnik: Ibis grafika

OLUJNI KOMPAS
Autor: Željko Brguljan
Ilustracije: Željko Brguljan
Grafičko oblikovanje: Mario Aničić
Nakladnik: Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Željko Brguljan

PAGRADOTOK
Autor: Damir Fabijanić
Grafičko oblikovanje: Damir Fabijanić
Nakladnik: FAB d.o.o.

PICCOLA CON PICCOLO
Autor: Bruno Mezić
Ilustracije: Klasja Habjan
Grafičko oblikovanje: Klasja Habjan
Nakladnik: Mala zvona

RONJENJE NA DAH
Autor: Miroslav Mićanović
Grafičko oblikovanje: Bestias
Nakladnik: Meandar Media

THE NO.1 BIRDTAILING DETECTIVE AGENCY
Autor: Marko Pogačar
Ilustracije: Stefhany Yepes Lozano
Grafičko oblikovanje: Nina Bačun, Roberta Bratović
Nakladnik: Oaza Books

TIŠINE
Autorica: Nikolina Manojlović Vračar
Ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar
Grafičko oblikovanje: Zrinka Horvat
Nakladnik: Mala zvona

ZADAR – OBNOVA I IZGRADNJA NAKON RAZARANJA U DRUGOME SVJETSKOM RATU
Autorica: Antonija Mlikota
Grafičko oblikovanje: Željka Sambolek Mikota, Tea Pavić
Nakladnik: Školska knjiga

ZALJUBLJENA U ČITAV SVIJET
Autorica: Olja Savičević Ivančević
Ilustracije: Ana Kovačić
Grafičko oblikovanje: Tea Pavić
Nakladnik: Školska knjiga

„U ovogodišnjem izboru nismo željeli uzimati u obzir rješenja prethodno poslanih odabira, a rukovodili smo se inventivnošću pristupa koji slijedi duh današnjeg vremena“ istaknula je izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, članica stručnog ocjenjivačkog suda.

Nakon međunarodnog natječaja i izložbe Best Book Design from all over the World i izlaganja na sajmu u Frankfurtu u okviru izložbe Book Art International, odabrane knjige postat će dio fonda Njemačkog muzeja za knjigu i pismo (Deutsches Buch- und Schriftmuseum) u Leipzigu, koji djeluje u sklopu Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2021. godini appeared first on .

Citat 1. siječnja 2022.

Sat, 01/01/2022 - 06:00

Putovao sam mnogo, govorio malo; čitao uvijek.

The post Citat 1. siječnja 2022. appeared first on .

test

Thu, 12/30/2021 - 09:33

test

The post test appeared first on .

Otvorena izložba „Krasopis – lijepo pismo“ u NSK

Mon, 12/27/2021 - 10:03

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 22. prosinca 2021. godine otvorena je izložba Krasopis – lijepo pismo u organizaciji Hrvatskoga školskog muzeja. Izložba koja je postavljena u povodu obilježavanja 120. obljetnice utemeljenja Hrvatskoga školskog muzeja moći će se razgledati do 13. siječnja 2022. godine.

Priča o krasopisu kao nastavnomu predmetu započinje pričom o razvoju pisma, prvim pismovnim sustavima te definiranjem pojma kaligrafija ili krasopis. Izložba prikazuje povijesni razvoj obuke u pisanju krasopisom na ovim prostorima od vremena stare krajiške škole, Vojne krajine do prvih hrvatskih školskih zakona u drugoj polovici 19. stoljeća.

Prikazana su i osnovna obilježja krasopisa, predmeta koji se u hrvatskim školama učio sve do sredine 20. stoljeća, i to od osnovnoga svojstva lijepoga pisma, izgleda slova, zahtjeva koje trebaju ispuniti učitelji do onih koji se postavljaju pred učenike.

Izložba donosi i muzejske predmete koji svjedoče o tome kako je izgledao nastavni predmet krasopis te čime se na tome predmetu služilo. Izložene su školske klupe, školske ploče i pločice, učeničke torbe, zidne ploče, šarolike pernice, pera i držala, tintarnice, sušila za tintu kao i zavidan broj pisanki.

Krasopis – lijepo pismo izložbeni je projekt nadahnut bogatim muzejskim fondom, vrijednim predmetima koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, arhivu te knjižnici Muzeja. Opsežan popis kataloških jedinica u katalogu kao i više od 300 izvornih predmeta javnosti predstavljenih izložbom, dokaz su koliko je bio bitan i što je za povijest hrvatskoga školstva značio nastavni predmet krasopis.

 

 

 

 

The post Otvorena izložba „Krasopis – lijepo pismo“ u NSK appeared first on .

Čestitka korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana

Fri, 12/24/2021 - 10:42

Uz božićnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i prigodne stihove velikog Tina Ujevića, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i djelatnici Knjižnice žele vam čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i zdravljem ispunjenu 2022. godinu.

Tugo svetih dana, kad se prosipa
kao silan slador bijelo snježno inje,
kada iz jasala čedo Josipa
nudi čudu svijeta bolne oči sinje;
pa dok vatra pali našu žarku krvcu,
od krvave rijeke što je prolismo
kao žižak gori na božićnom drvcu
plamen prve vjere što zavolismo,
i dok tako snužden u kavanskom kutu
glođem crnu sumnju srca ranjena,
mutni danak vije neku maglu žutu,
dotle znam da zvona, bolna zvona
povrh pala čela muža smanjena
u tišini sela crno bugare,
te da stalnom čamom dona-dona-dona
tješe jad ognjišta, mrtve ugare.

I ja tada kličem: Bolni Božiću,
nemam peći, ali duh naložit ću,
sveti oganj i svoju dušu složit ću
u zvonku zvučnu slavu Božiću,
u česmu pjesama,
pjesmu česama;
no mrak iz mene
biva crn i težak – i crnji i teži –
ko mrak oko mene
što steže u mreži.

Sam na svijetu, a nigdje nikoga.
Čeljadi je smiješno moje gnusno – rublje,
dokle moje oči posmatraju Boga,
dokle moje uho čuje čiste trublje
bolje vasione, duha sakritoga;
da sklonim glavu, nemam dobra duplja,
naokolo svuda nemilosne laži;
naokolo srca šuplja
i draži bez draži.

Putuje se svijetom sudbonosno sam.

A sitna djeca ruke pružaju
za dragovoljan bakar otkupljenja,
dlan na kojem gori crven plam.
I kroz osvit tihih Pozdravljenja
te će male ruke da nas razoružaju.

Nego evo govori mi glas:

„Bijela čela koja padate
sa gvožđem kletve oko tjemena,
što ne kruni krunu, niti klas,
okrvavljena srca što se jadate,
počekajte koru vremena,
svjetliji nam ili čišći čas;
optuženici duša potonulih,
i čela klonulih,
vi oronuli,
počekajte
Spasiteljski Čas.

Ne teku čiste suze uzaludu.

S vašeg oka one će da budu
bistri sjajni žišci;
vas će spasti, vas će spasti, vas će spasti,
o Ikonoklasti,
vaši vrisci,
o popljuvani
i ugnjetavani,
što kroz zadnju bijedu
motrite val u ledu
za dubljinu modru
dubokomu, spokojnome odru.”

Kada će da viknu trube crvene,
crvene,
– u crvenoj boji, u plamenom tempu –
kada će da kriknu mrtvi kameni?
Moje ruke dvije su štake drvene,
drvene;

pružaju se ruke poleta
talogu božanskoga poletarca;
nečujno se gase zadnji plameni,
zadnji ameni
na meni.

(Božić, Tin Ujević)

The post Čestitka korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on .

Ministarstvo kulture i medija RH ponovno darovalo knjige Zbirci inozemne Croatice NSK

Mon, 12/20/2021 - 06:00

Zbirka inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ove je godine postala bogatija za osamdeset knjiga koje joj je na poticaj načelnice Službe za knjigu i nakladništvo dr. sc. Mihaele Majcen Marinić darovalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Riječ je o djelima hrvatskih autora objavljenim izvan Hrvatske koja se prikupljaju za tu Zbirku i pohranjuju u njoj.

Služba za knjigu i nakladništvo djeluje u sklopu Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva, a jedna je od njezinih zadaća dodjeljivanje potpora za prijevode na strane jezike djela hrvatskih autora, ponajprije u području lijepe književnosti (beletristika), s ciljem promicanja njihova djelovanja u inozemstvu. Natječaj je Službe za dodjelu takvih potpora otvoren tijekom cijele godine i strani nakladnici koji se odluče tiskati djelo nekog hrvatskog autora imaju mogućnost u sklopu tog natječaja zatražiti novčanu potporu Ministarstva.

Među djelima hrvatskih autora koja su uz potporu Ministarstva nedavno objavljena u inozemstvu ističu se roman Miroslava Krleže Na rubu pameti preveden na španjolski jezik i obavljen u Španjolskoj, roman Janka Polića Kamova Isušena kaljuža na makedonskom i Astaroth Ive Brešana na ukrajinskom jeziku. Tu su i djela suvremenih hrvatskih književnika: roman Frida ili o boli Slavenke Drakulić na nizozemskom, pet drama Mire Gavrana na češkom okupljenih u knjizi naslovljenoj Pet divadelních textu (Pet kazališnih tekstova), roman Jurice Pavičića Crvena voda na francuskom, roman Miroslava Međimorca Presvijetli i rabin na španjolskom, objavljen u Meksiku, te pripovijesti Neve Lukić na engleskom jeziku.

Od ostalih su jezika zastupljeni bjeloruski, bugarski, estonski, grčki, katalonski, mađarski, njemački, poljski, ruski, slovački, slovenski i talijanski jezik.

Među uglednim je prevoditeljima koji su preveli donirana djela i savjetnica u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Ministarstvo kulture i medija RH ponovno darovalo knjige Zbirci inozemne Croatice NSK appeared first on .

„I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem…“ – uz obljetnicu smrti Dobriše Cesarića

Fri, 12/17/2021 - 14:43

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna.
Krhko je znanje!)
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
Još bi nam mogla desiti se ljubav,
Desiti – velim,
Ali ja ne znam da li da je želim,
Ili ne želim.

U moru života što vječito kipi,
Što vječito hlapi,
Stvaraju se opet, sastaju se opet
Možda iste kapi –
I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem,
Jedna vječnost pusta,
Mogla bi se opet u poljupcu naći
Neka ista usta.

Možda ćeš se jednom uveče pojavit
Prekrasna, u plavom,
Ne sluteći da si svoju svjetlost lila
Mojom davnom javom,
I ja, koji pišem srcem punim tebe
Ove čudne rime,
Oh, ja neću znati, čežnjo moje biti,
Niti tvoje ime!

Pa ako i duša u tom trenutku
Svoje uho napne,
Sigurnim će glasom zaglušiti razum
Sve što slutnja šapne;
Kod večernjih lampi mi ćemo se kradom
Pogledat ko stranci,
Bez imalo svijesti koliko nas vežu
Neki stari lanci.

No vrijeme se kreće, no vrijeme se kreće
Ko sunce u krugu,
I nosi nam opet ono što je bilo:
I radost, i tugu.
I sinut će oči, naći će se ruke,
A srca se dići –
I slijepi za stope bivšega života
Njima ćemo ići…

(Dobriša Cesarić – Povratak)

Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio.

Mnogo je suza i riječi ostalo sakriveno u Cesariću… Sam pjesnik jednom je napisao: „Neko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom: svi neka vide. Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu prijeći u suze i riječi…

Bio je čovjek koji se trajno mučio sa samim sobom. Što je muka bila veća, to je njegova šutnja bila upornija. I kada bi ga pogodila duga i duboka šutnja, povlačio bi se potpuno u sebe. A kada bi se vratio u ovaj prostor, u svijet u kojem smo bili to što jesmo ili što smo zamišljali da jesmo, osmjehnuo bi se svojim duboko usječenim očima i kao da se ispričava što je plovio svojim morima…

Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević. Cesariću je uspjelo uz takve prethodnike i u tome društvu stvoriti vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kad danas govorimo o modernome hrvatskom pjesništvu, ne možemo, a da ne istaknemo Dobrišu Cesarića kao jednoga od temelja toga pjesništva.

Rođen je 10. siječnja 1902. godine u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo provodi u Osijeku, gdje je polazio osnovnu školu, prve razrede realne gimnazije, pa i napisao prve stihove.

Sklad slavonskih paleta, zvona, sokaci, šetnje s ocem u sjenovitim alejama uz Dravu, sve to bila je ljepota koja i obično pretvara u poeziju.

Još kao dječak Cesarić je s roditeljima puno putovao. Sva putovanja njegova djetinjstva bila su lađom – od Osijeka do Zemuna, od Rijeke do Kotora, odnosno u Veneciju, pa iz tih ranih godina potječe njegova ljubav za more, rijeke i osvijetljene lađe.
Roditelji mu se sele 1916. u Zagreb, gdje Cesarić završava realnu gimnaziju i u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavljuje svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.
U osamnaestoj godini počinje studij prava, ali ga uskoro napušta i upisuje Filozofski fakultet, čistu filozofiju. Istodobno je namješten u Računarskome uredu; zatim u Hrvatskome narodnom kazalištu uči režiju i sređuje kazališnu pismohranu. Od 1929. do 1941. godine radio je kao lektor i knjižničar Higijenskoga zavoda, a potom je premješten u tadašnji Ured za hrvatski jezik.
Te predratne zagrebačke godine razdoblje su njegova intenzivnog književnog rada. U književnome časopisu Kritika 1920. objavljena mu je pjesma Buđenje šume. Godine 1923. s Vjekoslavom Majerom pokreće i uređuje književni list Ozon. Surađuje u listu Suvremenik, čiji su urednici M. Begović i A. B. Šimić. Upoznaje se s Miroslavom Krležom i počinje suradnju u Književnoj republici, gdje se uglavnom jasno ocrtala njegova lirska fizionomija.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je 1931., a sljedeće godine tu je knjigu nagradila JAZU (danas HAZU) kao najbolju pjesničku zbirku godine. Godine 1936. Društvo hrvatskih književnika nagrađuje njegovu pjesmu Trubač sa Seine (Matoš u Parizu).

Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je Knjiga prepjeva, odnosno zbirka prijevoda svjetskih pjesnika.
Dobriša Cesarić jedan je od najprevođenijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto.

Napisao je pregršt možda najljepših i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, objavio nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevođen i nagrađivan. Nizu književnih nagrada pridružila se i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1969. godine.

Osim lirike, objavio je i niz napisa kritičkoga i memoarskoga značaja, kao npr. O A. B. Šimiću, Prije trideset godina, Prve moje uspomene na Krležu, Sjećanje na Gorana, Moje osječko đakovanje.

Cesarić u svojem pjesništvu donosi nove, jedinstvene sadržaje, prodirući duboko u riznicu svojih bogatih unutrašnjih doživljaja. Cesarićeva je lirika sva ugrađena u male svjetove svakodnevnih zbivanja. Sagledavajući bitne, male stvari pjesnik je okrenut samom sebi i običnom čovjeku s kojim se kao pjesnik poistovjećuje. Govoreći o svojem osobnom, intimnom svijetu, pjesnik diže zapravo svoje vlastite doživljaje na razinu općeljudskih simbola. Cesarić je pjesnik grada, temeljni je izvor njegove poezije neka pritajena bol, osjećaj prolaznosti i životne patnje. Neposredan u iznošenju svojih doživljaja, on jednako prisno zna impresionistički nacrtati svoj slavonski pejsaž, kao što zna ostvariti ozračje sumorno-sivoga grada. Snaga i vrijednost Cesarićeve poezije očituje se u preciznosti izraza, u jednostavnome pojmovnom i metaforičkome aparatu kojim se služi. Upravo po tim kvalitetama Cesarić je odskočio u prvi plan hrvatske poetske riječi u razdoblju od tridesetih do pedesetih godina.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Dobriše Cesarića.

Poznate su mu antologijske pjesme Oblak, Povratak, Slap, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa, Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih i dr.

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić preminuo je 18. prosinca 1980. godine i pokopan je na zagrebačkome Mirogoju.

Dobriša Cesarić jedan je od najvećih pjesnika koji je živio na ovim prostorima i koji nam je ostavio prekrasne stihove koji su već davno prešli u srce i legendu čovjeka.

Čitajući njegove prekrasne stihove, odajemo priznanje njegovu imenu i umjetničkomu radu te ga tako vraćamo u život…

…Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

The post „I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem…“ – uz obljetnicu smrti Dobriše Cesarića appeared first on .

Otvorena izložba radova iz grafičke mape „Tvornička jutra“ Milana Trenca

Fri, 12/17/2021 - 09:38

U Laubi – Kući za ljude i umjetnost 15. prosinca 2021. godine u 20 sati otvorena je izložba radova iz grafičke mape Tvornička jutra Milana Trenca. Izložba se može pogledati do 24. prosinca 2021. godine.

U programu otvorenja izložbe sudjelovali su pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, viša kustosica u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i urednica grafičke mape Tvornička jutra Charlotte Maria Frank, kustosica izložbe Lana Harjaček iz Laube – Kuće za ljude i umjetnost te autor mape i radova Milan Trenc.

Grafičku mapu Tvornička jutra u suradnji s autorom Milanom Trencom u ovoj je godini objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u sklopu programa Godina čitanja te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklade Adris, čime je dodatno obogaćen fond Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u kojoj se brižno čuva najveći broj grafičkih mapa u Hrvatskoj.

U Zbirci su zastupljeni najistaknutiji autori u području grafičke umjetnosti, često u suradnji s pjesnicima u grafičko-poetskim mapama, ali i samostalni autori – grafičari, nadahnuti različitim kreativnim poticajima. To je slučaj i u grafičkoj mapi Milana Trenca koja je nastala kao rezultat novih odnosa sadržaja i forme, mogućnosti variranja i multipliciranja izvorne ideje te ispitivanja medija grafike u sitotisku.

Mapom Tvornička jutra autor Milan Trenc istražuje odnos dvaju stilova prethodnoga stoljeća, pop-arta i socrealizma i odmiče se od uobičajene tehnologije svojega stvaranja, videozapisa, filma i digitalnoga tiska. Istražujući tehniku sitotiska, autor kao svoje ishodište koristi kadrove stripa Maljčiki iz 1981. godine koji je nadahnut hitom grupe Idoli.

U radionici za sitotisak na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu otisnuto je 30 mapa, a u svaku je mapu uloženo 15 listova, 13 grafičkih listova i dva lista s tekstom. Omotne kutije za mape izradili su djelatnici procesa Opremanje i uvez građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Milan Trenc (1962.) je grafičar, ilustrator, crtač stripova, autor animiranih i igranih filmova, pisac scenarija i knjiga. Diplomirao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u klasi prof. Kreše Golika. Početkom osamdesetih, uz studij režije, počinje objavljivati stripove u Poletu i Studentskome listu. Od 1985. godine pa do njegova ukidanja bio je glavni ilustrator magazina Start. Od 1991. do 2004. godine boravi u New Yorku gdje objavljuje stripove u Heavy Metal Magazinu, a ilustracije mu se pojavljuju u The New York Timesu, Timeu, The Wall Street Journalu, New Yorkeru, Fortune Magazinu, Washinton Postu, Business Weeku i ostalim važnijim američkim časopisima. Za svoje ilustracije u The New York Timesu dobio je nagrade magazina Print (1993.) i Society of Publication Designers (2003.) Godine 1993. piše i ilustrira knjigu za djecu The Night at the Museum (Noć u muzeju) po kojoj je snimljen istoimeni holivudski film u produkciji 20th Century Fox (2006.). Sudjeluje u skupnim izložbama u Centre Georges Pompidou u Parizu, Art in General u New Yorku i Sherry Frumkin Gallery u Los Angelesu. Ostvario je niz samostalnih izložaba Galerija Klovićevi dvori (2007.), Galerija Nova (2008.), MUO (2017.) i Galerija Forum (2019.). Redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Autorica fotografija s otvorenja je Lorna Kijurko.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

The post Otvorena izložba radova iz grafičke mape „Tvornička jutra“ Milana Trenca appeared first on .

U tijeku prijave za 5. godišnju otvorenu konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Thu, 12/16/2021 - 15:40

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 21. prosinca 2021. godine u virtualnom izdanju  5. godišnju otvorenu konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Naziv ovogodišnje Konferencije je Sistemsko knjižničarstvo 2021: Knjižnični sustavi nove generacije, a namijenjena je informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica neovisno o knjižničnom programu u upotrebi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja samih knjižnica. Program je dostupan na službenim mrežnim stranicama Konferencije. Svi zainteresirani mogu do samoga početka Konferencije prijaviti svoje sudjelovanje putem registracijskog obrasca. Kotizacija za sudjelovanje na Konferenciji se ne naplaćuje.

Tema ovogodišnje Konferencije je Knjižnični sustavi nove generacije i aktualizira pitanja u području razvoja knjižničnih sustava, interoperabilnosti, primjene standarda u području informacijskih sustava, povezivanje informacijskih sustava, razvoja i perspektive knjižničnih formata za obradu znanja, sustava za razvoj izvornih povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture te ponovne uporabe baštinskih podataka. Tema je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina:

  • knjižnični informacijski sustavi i programi:razvoj knjižničnih sustava i programa, sustavi za pronalaženje informacija (discovery), repozitoriji, API, distribuirani informacijski sustavi, blockchain tehnologija,
  • razvoj formata:razvoj i ažuriranje formata, prevođenje metapodataka (metadata crossover), konverzija, izvorni povezani podatci, sheme metapodataka, razvoj i primjena ontologija, interoperabilnost, BIBFRAME,
  • povezivanje, razmjena, dijeljenje i ponovna uporaba baštinskih podataka:podatkovna pismenost, veliki podatci, istraživački podatci, povezani podatci, otvoreni podatci, digitalna analiza, vizualizacija podataka, mašinsko učenje, duboko učenje, suradnja u području digitalne humanistike te
  • digitalna transformacija: sistemsko knjižničarstvo, uklopljeno knjižničarstvo, pametne knjižnice i knjižnične usluge, unaprijeđena i virtualna stvarnost (AV & VR), Internet stvari (IoT) i baštinske ustanove, digitalno transformirano pretraživanje, BYOD pristup.

Konferencija Sistemsko knjižničarstvo bavi se područjem razvoja i primjene informacijskih sustava te segmentom digitalne transformacije knjižnica i baštinskih ustanova. Naglašava važnost primjene interdisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa obradi tema iz područja razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem, razvojem i primjenom informacijskih sustava u kontekstu baštinskih ustanova. Cilj je Konferencije usvajanje novih znanja i ideja, razmjena mišljenja i iskustava te prezentacija znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata i programa, održavanje radionica i prezentacija programa i usluga iz područja primjene informacijskih sustava i procesa digitalne transformacije u segmentu baštinskih ustanova. Konferencija je namijenjena podjednako stručnjacima praktičarima ali i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike te drugih znanstvenih područja, a posebno se vrednuje interdisciplinarni te transdisciplinarni pristup obradi tema te suradnji među predavačima

Svi radovi i prezentacije s Konferencije bit će dostupni u otvorenom pristupu ili pod Creative Commons licencom (CC BY 3.0 HR) te po završetku objavljeni u recenziranom zborniku radova.

Sve ostale informacije o Konferenciji mogu se pronaći ovdje.

The post U tijeku prijave za 5. godišnju otvorenu konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Pages