Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 6 hours 58 min ago

Citat 1. ožujka 2021.

Mon, 03/01/2021 - 09:07

Naime, iza rešetaka, uz petrolejku, sjedeći na slamnjači gladna i žedna sama samcata, podlegla sam – strasti pisanja!

The post Citat 1. ožujka 2021. appeared first on .

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu privremeno pohranjena vrijedna građa iz fakultetske knjižnice u Petrinji

Fri, 02/26/2021 - 14:14

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 25. veljače 2021. godine privremeno je pohranjena vrijedna građa iz Knjižnice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek u Petrinji. Zgrada Odsjeka, a samim time i prostor Knjižnice, u potresu su pretrpjeli znatna oštećenja i do njihove obnove vrijedna građa će se zaštiti te čuvati u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ova vrijedna građa, kao i ostala oštećena građa iz knjižnice u Petrinji, restaurirat će se u Odjelu Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te potom pohraniti na sigurno.

Udruga IIC – Hrvatska grupa / IIC – Croatian Group organizirala je na poticaj dr. sc. Dragice Krstić, članice Udruge te voditeljice Odjela Zaštita i pohrana, dana 13. veljače 2021. trijažu građe u petrinjskoj knjižnici. U trijaži je sudjelovala grupa volontera, uglavnom iz redova djelatnika Odjela Zaštita i pohrana.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uputila je poziv svim knjižnicama oštećenim u potresu da se za privremenu pohranu ugrožene građe mogu obratiti savjetnicama za pojedine vrste knjižnica u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, koje su u suradnji s Odjelom Zaštita i pohrana organizirale prihvat i privremeni smještaj građe oštećene u potresu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u skladu s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19. Tako se oštećenim knjižnicama te kolegicama i kolegama knjižničarima nastoji pružiti konkretna pomoć i moralna podrška u kriznim situacijama potresa i pandemije.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu privremeno pohranjena vrijedna građa iz fakultetske knjižnice u Petrinji appeared first on .

Noć knjige 2021.

Thu, 02/25/2021 - 08:15

U petak 23. travnja održat će se jubilarna, deseta Noć knjige. Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske.

U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su Noć knjige 2021. tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga – u razdobljima društvenih i intimnih kriza, kada im se okrećemo tražeći odgovor na pitanja koja nas muče. Katkad će odgovori koje u njima pronađemo biti utješni, katkad uznemirujući, a neki će sigurno i duboko protresti naša temeljna uvjerenja.

Veliki Fjodor Mihajlovič Dostojevski, kojem ove godine proslavljamo 200. obljetnicu rođenja i 140. obljetnicu smrti, u baštinu nam je ostavio sljedeću misao: Kada je bogatstvo izgubljeno – ništa nije izgubljeno, kada je zdravlje izgubljeno – skoro sve je izgubljeno. Mogu li nam, i kako, knjige pomoći u održavanju zdravlja pojedinca i društva? Koje bismo knjige kao lijek „prepisali“ sebi i drugima – i zašto? Može li se svakom vremenu preporučiti neka knjiga kao lijek? Koju bismo literaturu ponudili kao spas vremenu u kojem danas živimo?

Svi zainteresirani pozvani su 23. travnja, u dnevnim ili večernjim satima, održati prigodan program kojem će u središtu biti upravo knjiga. Prilikom planiranja treba voditi brigu o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i propisanim mjerama, koje će odrediti hoće li događanje biti smješteno u fizički ili virtualni prostor.

Programi Noći knjige 2021. moći će se prijaviti od 8. ožujka do 9. travnja putem prijavnice koja će biti dostupna na internetskoj stranici Noći knjige.

Organizatori Noći knjige su: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara, a manifestaciju će i ovaj put podržati Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora i Grad Zagreb.

The post Noć knjige 2021. appeared first on .

Počele prijave za sudjelovanje na međunarodnoj virtualnoj konferenciji „Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis“

Wed, 02/24/2021 - 12:16

Počele su prijave za sudjelovanje na međunarodnoj virtualnoj konferenciji Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis, a prijaviti se može preko registracijske poveznice koja je dostupna na mrežnoj stranici Konferencije.

Konferencija će se održati od 18. do 20. ožujka 2021. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Za sudjelovanje na Konferenciji ne naplaćuje se kotizacija.

Na službenoj stranici Konferencije dostupan je preliminarni program kao i ostale informacije povezane s organizacijom Konferencije.

Konferencijski program sastoji se 18 plenarnih i pozvanih izlaganja, 28 prijavljenih izlaganja, 18 prijavljenih posterskih izlaganja, četiri radionice te jednoga okruglog stola. Predstavit će se načini rada u području sektora kulture, rezultati istraživanja te stečena iskustva u području očuvanja kulturne baštine u kriznim situacijama.

Glavni partner Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pri organizaciji Konferencije je Europska komisija, dok su ostali partneri Hrvatski državni arhiv, Etnografski muzej, Hrvatski nacionalni komitet Međunarodnoga vijeća muzeja (ICOM), Hrvatska grupa Međunarodnoga instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (IIC)Laboratorij za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta Ruđer Bošković, Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku te Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.

Potporu organizaciji Konferencije pružilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a pokrovitelj je Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. Medijski su pokrovitelji novine Večernji list i časopis Zaštita. Program se ostvaruje u Godini čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. godine proglasila na prijedlog Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir nedavne razorne potrese koji su pogodili Zagreb i okolicu kao i područje Banovine te ostale suvremene globalne prijetnje koje upozoravaju na nužnost uspostavljanja sveobuhvatno planiranoga sustava zaštite kulturne baštine i potrebu umrežavanja i razvijanja solidarne mreže ustanova u kulturi, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu krenula je u organizaciju ove međunarodne konferencije. Svrha je Konferencije naglasiti potrebu za osmišljavanjem integriranoga, uključivoga i promišljenoga pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati aspekte unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u kontekstu zaštite kulturne baštine.

Više pojedinosti o Konferenciji.

 

The post Počele prijave za sudjelovanje na međunarodnoj virtualnoj konferenciji „Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis“ appeared first on .

„Nema rastanka, nema smrti…“ – u spomen na Juru Kaštelana

Wed, 02/24/2021 - 08:37

Jesi li postao trava ili oblak koji nestaje,
Svejedno.

I na klisurama orlovi te prate
i u vodama i među zvijezdama.

Ne mogu rastaviti oči,
izvori koji istom moru gledaju.

Nema rastanka
Nema smrti.

Ako osluškujem vjetar
čujem tvoj glas.

Ako u smrt gledam
čujem tvoju pjesmu.

(Rastanak)

Čitajući pjesmu Rastanak, prisjećamo se hrvatskoga književnika Jure Kaštelana.

Hrvatski pjesnik i književnik Jure Kaštelan rodio se 18. prosinca 1919. godine u Zakučcu pokraj Omiša. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a od 1938. godine studirao je jezike i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1940. objavljuje u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku pjesama Crveni konj. U Drugome svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga. Poslije rata nastavlja silom prekinuti studij te obavlja niz uredničkih i književničkih dužnosti. Doktorirao je 1955. godine disertacijom o lirici Antuna Gustava Matoša. Od 1949. godine radi najprije kao asistent, zatim kao docent pa profesor teorije književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Nekoliko je godina boravio u Parizu, gdje na Sorbonni djeluje kao lektor hrvatskoga jezika. Na Odsjeku za kroatistiku dugi je niz godina bio predstojnik Katedre za teoriju književnosti. Nakon umirovljenja 1980. godine postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU.
Jure Kaštelan za sobom je ostavio šest izvornih zbiraka pjesama većega ili manjega opsega, i to Crveni konj (1940.), Pijetao na krovu (1950.), Biti ili ne (1955.), Malo kamena i puno snova (1957.), Otvorena pjesma (1976.) i Divlje oko (1978.) te niz razasutih pjesama u poetsko-grafičkim mapama što ih je, mahom kao bibliofilska izdanja, bio objavio zajedno s prijateljima slikarima: Skoplje u tvojim očima (1964.) i Zavjet za Epetion (1984.) s Edom Murtićem, Rbine sna tlapi jave (1979.) i Okrenut moru (1986.) s Franom Parom te Sve plavo nebeski plavo (1989.) s Matkom Trebotićem. Tijekom dvadeset godina objavljeno mu je i petnaestak knjiga izabranih pjesama, od kojih je najpotpunija 148. knjiga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti. Sabrana djela u četiri knjige (u redakciji priređivača i ovoga izdanja) objavljena su mu između 1999. i 2004. godine u nakladi Globus.
Objavio je Jure Kaštelan i knjigu priča Čudo i smrt (1961.) te tri drame, prvo objavljene kao radijske prilagodbe, i to Pijesak i pjena (1958.), I da i ne (1962.) te Prozor (1972.). Kao znanstvenik napisao je monografske studije Lirika A. G. Matoša (1957.) te Približavanje, prolegomena za liriku A. B. Šimića (1970.). Napisao je i znatan broj studija, eseja i članaka, kao npr. o Dregutinu Tadijanoviću, Ivanu Goranu Kovačiću, Dobriši Cesariću, Edi Murtiću i Otonu Glihi te o likovnome pokretu Exat i dr. Prevodio je s francuskoga i ruskoga, potkraj života osobito sa starogrčkoga jezika. Uredivši niz izdanja, objavio je i prvu poslijeratnu knjigu Tina Ujevića, Rukovet (1950.). Neprolazne su i njegove zasluge za objavljivanje standardne hrvatske Biblije iz 1967. godine.
Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor. Za života su mu još dodijeljene nagrade, kao što su Nagrada grada Zagreba, Goranov vijenac i Avnojeva nagrada.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne književnosti u Zagrebu dostupno je približno 260 zapisa o njegovim djelima.

Jure Kaštelan bio je osoba koja je u sebi sjedinjavala umjetnika riječi, sveučilišnoga profesora i marljiva javnog djelatnika. Temeljna oznaka njegova pjesništva mogla bi glasiti: poeta doctus, učeni pjesnik.

Jedan od posljednjih stihova Jure Kaštelana glasi: „San sam usnio, jedini znak koji ostavljam.“ Pjesnik je stalno sanjao, maštao i vjerovao u bolje, ali kada toga nije vidio, upirao je svoj pogled prema zvijezdama i vječnosti…

Hrvatski književnik Jure Kaštelan preminuo je shrvan neizlječivom bolešću u Zagrebu 24. veljače 1990. godine, u osvit stvaranja hrvatske države koju je toliko priželjkivao.

Jure Kaštelan cijeloga je života govorio o sebi preko svojih stihova, a otkako ga više nema među živima, o njem govore samo njegove pjesme.

Posmrtni ostatci pjesnika Jure Kaštelana našli su svoj počinak u tihoj mirogojskoj nekropoli, ali njegova lirska duša vječno će ostati na kamenoj kosi Mosora, gdje će mu bure i kiše pjevati uspavanku…

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,
samo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,
dah
i disanje trava u vrtačama.

Bure i kiše
pjevaju ti uspavanku
bure i kiše.

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

(San u kamenu)

The post „Nema rastanka, nema smrti…“ – u spomen na Juru Kaštelana appeared first on .

Svečano obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021.

Tue, 02/23/2021 - 13:17

Svečanom proslavom održanom 22. veljače 2021. godine obilježen je Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uz prigodno obraćanje predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića, izlaganje glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanke Stričević, dodjelu Nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu i prigodni umjetnički program posvećen Godini čitanja u Republici Hrvatskoj.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica odavno je prepoznala najuspješnije mehanizme u provođenju svoje vizije, a važna je i njezina uloga središnje matične knjižnice. Osim nadzorne, razvojne i komunikacijske uloge prema svojim korisnicima, jedna je od karika u lancu u kojoj je visoka razina stručnosti rezultirala dobro organiziranim i uspješnim sustavom knjižnica u Hrvatskoj, a u kontekstu razvoja hrvatske kulture i njezinom strateškom pozicioniranju u ukupnom razvoju naše domovine, pozicija knjižnica i knjižničarstva svakako je jedan od glavnih prioriteta“, rekao je u svojem obraćanju predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, posebno istaknuvši i značaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u oblikovanju kulturnoga i intelektualnoga života Hrvatske te jačanju hrvatske nacionalne baštine kao i njezino povezivanje sa suvremenim i svakodnevnim životom.

U svojem izlaganju glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević osvrnula se na, za Knjižnicu, izazovnu 2020. godinu obilježenu pandemijom koronavirusa te je najavila novo strateško razdoblje Knjižnice.

I dalje ćemo nastojati na dobrim projektima okupljati i knjižnice i sve one koji mogu pridonijeti humanizaciji društva i boljitku naših građana. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu postavili smo zajedničke ciljeve, a što je još važnije, načela i temeljne vrijednosti kojima se vodimo i koja ugrađujemo u strategiju razvoja za razdoblje od 2021. do 2026. godine, a to su izvrsnost, inovativnost i kreativnost, vjerodostojnost i pouzdanost, otvorenost i suradnja te profesionalnost i etičnost. Na tim ćemo polazištima razvijati djelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u budućnosti“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.

U sklopu programa svečane proslave Dana Knjižnice proglašeni su i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu. Nagrada djelatniku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu dodijeljena je višemu konzervatoru tehničaru u Odjelu Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Darku Čižmeku. Nagrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu fizičkoj osobi za 2020. godinu uručena je knjižničarskoj savjetnici dr. sc. Ljiljani Sabljak, a dodijeljena su i dva posebna priznanja.

Posebno priznanje za dugogodišnju uspješnu suradnju u potpori razvoju nacionalnih informacijskih i digitalnih knjižničnih sustava i usluga dobio je Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje je uz prigodnu zahvalu preuzeo ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić. Radi usklađivanja aktivnosti na provođenju mjera sigurnosti i zaštite ljudi, građe i prostora u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 i potresa posebno priznanje dodijeljeno je Kriznomu stožeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu utemeljenomu 13. ožujka 2020. godine u čijem su sastavu, uz glavnu ravnateljicu Knjižnice, djelatnici Knjižnice Sandi Antonac, Mirjana Draženović Angelovski, Sandra Đurica, Miro Grgić, Tomislav Horvatin, Tatjana Marincel Borković, Marko Orešković, Igor Palašti, Gordana Radočaj, Tomislav Tomašić i Suzana Ulipi.

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uveličali su i djelatnici Knjižnice Nada Mihaljević, dr. sc. Željka Lovrenčić, Antonija Filipeti, Tomislav Čop Stevo Leskarac i Tomica Vrbanc recitacijom pjesama znamenitih hrvatskih književnika.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prvi je put održan i u virtualnome okruženju uz izravan prijenos svečanoga programa održanoga u glavnome predvorju Knjižnice na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Facebooku.

U programu svečane proslave Dana Knjižnice nazočili su ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i drugi gosti, a prigodne čestitke djelatnicima Knjižnice videoporukom uputili su i ravnatelji nekoliko inozemnih nacionalnih knjižnica.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se u spomen na dan kada je 1483. godine dovršeno remek-djelo glagoljaškoga tiskarstva i prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora.

Uz svoj Dan, Knjižnica je ove godine obilježila i 414. obljetnicu svojega postojanja.

The post Svečano obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. appeared first on .

Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Mon, 02/22/2021 - 09:54

Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se virtualno 6. i 7. svibnja 2021. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Središnja je tema ovogodišnjega Festivala digitalno objedinjavanje građe i podataka te izgradnja suradničkih sustava kao simbolički naglasak obljetničkoga D-festa kojim se želi istaknuti i njegova uloga u razvoju i promidžbi digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj.

Teme Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

  • Digitalno objedinjavanje
  • Suradnički informacijski sustavi digitalne kulturne i znanstvene baštine
  • Digitalizacija kulturne i znanstvene baštine
  • Zaštita i očuvanje digitalne baštine
  • Autorskopravni aspekti korištenja digitalne građe
  • Interpretacija digitalne kulturne i znanstvene baštine
  • Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije ili digitalnoga proizvoda.

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 28. ožujka 2021. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 2. travnja 2021. godine.

Pojedinosti o Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

„Jeziče hrvatski, jedino si ti neumrli!“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika

Sun, 02/21/2021 - 02:00

Rekli su mi, da Te zaboravim.
– Ja te nisam zaboravio.
Rekli su mi, da si ružan.
– Ja im nisam vjerovao.
Rekli su mi, da nisi hrvatski.
– Ja to nisam priznao.
Donosili su zakone, da Ti ime promijene.
– Ja ga nisam mijenjao.
Donosili su zakone, da Ti se ime briše.
– Ja sam ga pisao.
Kada su Te čupali iz zemlje,
– Ja sam Te sadio u srce.
Kad si gorio u plamenu,
– Ja sam gorio s Tobom.
Kad su Tebe mučili,
– I ja sam bio mučen.
Kada su rekli, da si mrtav,
– Ja sam vjerovao u Tvoje uskrsnuće.
Kuda god sam hodao,
– Vidio sam te u bojama cvijeća.
Ako je daždilo,
– Vidio sam te u dijademu duge.
u razgovoru sa slapovima
hrvatskih potoka, rijeka, jezera i mora.
Slušao sam Tvoje riječi
Od milijuna hrvatskih pokojnika.
Jeziče hrvatski, jedino si ti neumrli!

(Zvonimir Bartolić – Razgovor s duhom hrvatskog jezika)

Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njem je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik povezan s ljudskom prošlošću, on je povezan i sa sadašnjošću i budućnošću. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.

(Stjepan Babić)

 

The post „Jeziče hrvatski, jedino si ti neumrli!“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika appeared first on .

„Ti ne znaš da je pola mene ostalo s tobom da te prati“ – sjećanje na pjesnika ljubavi

Fri, 02/19/2021 - 08:03

Dušo moja, i kada krenem
tako bih rado da se vratim.
Ti ne znaš da je pola mene
ostalo s tobom da te prati,

Ostalo s tobom da te ljubi
dok budeš sama i bude zima,
jer ja sam onaj koji gubi
i prije nego išta ima.

Dušo moja, ja ne znam više
koliko dugo mrtav stojim
dok slušam kako liju kiše
pod mračnim prozorima tvojim.

Dušo moja, ti umorna si
i bez tebe ti ležaj spremam.
Na nekoj zvijezdi što se gasi
ja tražim svjetlo koje nemam.

Pod hladnim nebom, ispod granja
stavit ćeš glavu na moje grudi.
I ja sam onaj koji sanja
i zato neću da te budim.

Dušo moja, ko kaplja vode
i ti se topiš na mom dlanu,
jer s tobom dođe i bez tebe ode
stotinu dana u jednom danu.

(Dušo moja)

Čitajući stihove jedne od najljepših ljubavnih pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se Zvonimira Goloba, umjetnika pjesničke riječi, prevoditelja, antologičara, esejista i šansonijera. Njegovo ime nosi književna nagrada koja se dodjeljuje od 2003. godine kao i Festival neobjavljene ljubavne poezije koji se održava od 2009. godine. U Krapini se svake godine organizira i Festival hrvatske šansone Zvonimir Golob.

Zvonimir Golob rodio se u Koprivnici 19. veljače 1927. godine. Studirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s kojega je izbačen 1948. godine, zbog druženja s tada osuđivanim Tinom Ujevićem. No, ta ga okolnost nije zaustavila na putu koji mu je talentom očito bio zacrtan. Kao profesionalni književnik i prevoditelj afirmirao se i preko časopisa Krugovi, kojemu je bio jedan od utemeljitelja. Objavio je desetak zbiraka poezije, koje svjedoče o njegovu postupnom poetskom sazrijevanju, ali i smjeni suvremenih tendencija u pjesništvu. Uz Irenu Vrkljan i Mariju Čudinu, predstavnik je nadrealizma u hrvatskome pjesništvu. Zbirka Elegije iz 1963. godine po mnogočem je prijelomna i osobita u njegovu opusu. Objavio ju je približno na polovici svojega životnog vijeka, i ona ga je konačno usmjerila prema ljubavnoj poeziji, koja mu je uskoro postala zaštitnim znakom. Te iste godine s nekoliko kolega utemeljuje i Studio 64, iz kojega će se razviti Zagrebačka škola šansone. Pisanje, ali i skladanje šansona, utjecat će na poetski izraz u njegovim kasnijim zbirkama. Dobru suradnju ostvario je s bardom hrvatske poezije i šansone Arsenom Dedićem, koji je bio izvođač brojnih Golobovih stihova. Jedno je od najvrjedijih svjedočanstava te suradnje album Dedić Golob, snimljen 1977. godine, gdje tekst i glazbu svih pjesama potpisuje naš obljetničar.

Sklonost prema poeziji i pisanoj riječi pokazivao je i u drugim područjima svojega djelovanja. Priredio je antologiju hrvatske ljubavne poezije Gorki med, izbor iz češke i slovačke poezije Milovanja prije sna te leksikon Suvremeni pisci Hrvatske s Alojzom Majetićem. Jedan je od istaknutijih i svakako ponajboljih prevoditelja inozemne poezije na hrvatski jezik.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 270 zapisa o njegovim djelima.

Istaknuti hrvatski književnik Zvonimir Golob preminuo je 1. lipnja 1997. godine u Zagrebu.

… Poezija se piše kad postoji potreba da sačuvamo vlastiti život. (…)

(Zvonimir Golob)

The post „Ti ne znaš da je pola mene ostalo s tobom da te prati“ – sjećanje na pjesnika ljubavi appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Wed, 02/17/2021 - 08:19

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 22. do 24. veljače 2021. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini te u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. godine

Tue, 02/16/2021 - 10:04

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 22. veljače 2021. godine u 12 sati prigodnim programom obilježit će Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbog pandemije koronavirusa prvi će se put održati u virtualnome okruženju uz izravan prijenos svečanoga programa na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Facebooku.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu tradicionalno se obilježava 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku.

Ova je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Misal je otisnut na Dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru. Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse.

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Glagoljica.hr može se pogledati i digitalizirano izdanje Misala po zakonu rimskoga dvora kao i druga vrijedna glagoljaška djela.

Vrijednim i predanim prikupljanjem, čuvanjem i promidžbom pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra kao i uspješnim odgovorima na izazove koje pred nas predstavlja digitalno doba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrdila se kao središnje mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.

Knjižnica će ovogodišnjim Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježiti i 414. obljetnicu svojega postojanja.

 

The post Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. godine appeared first on .

In memoriam dr. sc. Josip Stipanov

Mon, 02/15/2021 - 10:07

U 82. godini života napustio nas je naš dr. sc. Josip Stipanov, dugogodišnji djelatnik, a potom i ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 2007. godine, kada odlazi u mirovinu. Dr. Stipanov bio je čovjek u svakome smislu te riječi. Knjižnicu je smatrao svojim drugim domom te je volio njezine ljude, a i oni su voljeli njega. Bio je užitak raditi u Knjižnici dok je on bio na njezinu čelu jer empatija koju je prema svakome pokazivao bila je poticaj da se radi bolje, brže i kreativnije te da se stvara bolje društvo, društvo koje se temelji na zajedništvu, suosjećajnosti i ljudskosti. Upravo takvo društvo donosi nam svima željene promjene kojima je dr. Josip Stipanov nesebično težio.

I nakon odlaska u mirovinu dolazio je gotovo na sva događanja organizirana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Jednostavno je i dalje želio biti dio knjižničarske priče, a i knjižničarska sredina nije mogla bez njega jer njegova temperamentnost, otvoreni duh te ljubav prema ljudima uvijek su i u svakome društvu bili dobrodošli.

Dr. sc. Josip Stipanov rođen je 18. studenoga 1939. godine u mjestu Soline na Dugome otoku. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu nadbiskupsku gimnaziju i studij teologije u Zadru. Na Gregorijani u Rimu studirao je filozofiju koju je 1971. godine završio doktoratom. Nekoliko godina radio je kao profesor u klasičnoj nadbiskupskoj gimnaziji te na Višem bogoslovnom učilištu u Zadru. Godine 1972. zaposlio se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu gdje se, ponajprije, bavio hrvatskom retrospektivnom bibliografijom. Od 1975. do kraja 80-ih godina prošloga stoljeća bio je voditelj Službe za razvoj i unaprjeđenje knjižničarstva, zatim do 1997. zamjenik ravnatelja Knjižnice te od 1998. godine vršitelj dužnosti upravitelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Glavni ravnatelj postao je 2002. godine i na tome je mjestu ostao do veljače 2007. godine, kada odlazi u mirovinu. Dvadeset je godina sudjelovao u izgradnji nove zgrade Knjižnice te je s radošću 1995. godine dočekao njezino otvorenje. Zalagao se za učlanjenje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u mrežu Europskih knjižnica, što je 2005. godine i ostvario.

Zahvaljujući dr. sc. Josipu Stipanovu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu započela je produktivnija uporaba suvremene informacijske i telekomunikacijske tehnologije, novih medija kao i uporaba Knjižnice na daljinu. Knjižnica je tako izravno i neizravno pridonijela razvoju i drugih hrvatskih knjižnica te njihovu povezivanju u funkcionalni knjižnični sustav.

Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka, uglavnom u hrvatskoj, te nešto manje u inozemnoj strukovnoj periodici. Za svoj je rad dobio niz priznanja i nagrada, od kojih treba izdvojiti Kukuljevićevu povelju i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Koliko su mu knjižnice bitne, dokaz su i njegove dvije najpoznatije knjige pod nazivom Knjižnice i društvo – od potrebe do mogućnosti te Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj. Izdavač je obiju knjiga Školska knjiga. U prvoj je knjizi pokušao prikazati sociološki, komunikološki i kulturološki aspekt nastanka knjižnica, od Mezopotamije do digitalnoga doba, te njihovu ulogu u budućnosti. Svrha je knjige bila prikazati kako je društvo utjecalo na nastanak, djelovanje i razvoj knjižnica. Druga knjiga donosi prikaz razvoja knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj preko različitoga društveno-povijesnog konteksta određenoga razdoblja. Postala je omiljeno štivo studenata bibliotekarstva te svih onih koje zanimaju knjige, knjižnice te njihov razvoj tijekom povijesti.

Teško ćemo prihvatiti da dr. Stipanova više nećemo vidjeti. No, fizička odsutnost ipak neće značiti da ga ovdje neće biti. Rezultati njegova truda, rada i znanja zauvijek će ostati zapisani u povijesti stvaranja ugleda i statusa naše Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te sveukupne hrvatske i međunarodne knjižničarske zajednice. Nedostajat će nam…

The post In memoriam dr. sc. Josip Stipanov appeared first on .

Sasvim na svoj način – uz 110. obljetnicu rođenja Grigora Viteza

Mon, 02/15/2021 - 08:01

U desetom selu
živi Antuntun.
U njega je malko
Neobičan um.

On posao svaki
Na svoj način radi:
Jaja za leženje
On u vrtu sadi.

Kad se jako smrači,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.

Da l’ je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Naučiti kuša.

Na livadu tjera
Bicikl da pase.
Da mu miše lovi,
On zatvori prase.

Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvočku
Da mu leže novce.

Kad kroz žito ide
On sjeda u čun.
Sasvim na svoj način
živi Antutun.

(Kako živi Antuntun)

Uz pjesmu koju svi znamo naizust i koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti, pjesnika koji nas svojom poezijom vodi na osvajanje livada i šuma, na suncem obasjane proplanke da vidimo je li drveće prohodalo, kakve je boje potok ili kako trava raste…

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije.

 

 

The post Sasvim na svoj način – uz 110. obljetnicu rođenja Grigora Viteza appeared first on .

„Tako je kratka ljubav, a tako pust je zaborav“ – uz Dan ljubavi i zaljubljenih

Sun, 02/14/2021 - 01:43

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.

Napisati, na primjer: „Noć je puna zvijezda,
trepere modre zvijezde u daljini.”

Noćni vjetar kruži nebom i pjeva.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Volio sam je, a katkada je i ona mene voljela.

U noćima kao ova, držao sam je u svom naručju.
Ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom.

Voljela me, a katkad sam i ja nju volio.
Kako da ne ljubim njene velike nepomične oči.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Pomisao da je nema. Osjećaj da sam je izgubio.

Slušati noć beskrajnu, bez nje još beskrajniju.
I stih pada na dušu kao rosa na livadu.

Nije važno što je moja ljubav nije mogla zadržati.
Noć je zvjezdovita i ona nije uz mene.

I to je sve. U daljini netko pjeva. U daljini.
Moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Kao da je hoće približiti, moj pogled je ište.
Moje srce je ište, a ona nije uz mene.

Ista noć odijeva bjelinom ista stabla.
Mi sami, oni od nekada, nismo više isti.

Više je ne volim, ali koliko sam je volio.
Moj glas je iskao vjetar da joj dodirne uho.

Drugome. Pripast će drugome. Kao i prije mojih poljubaca.
Njen glas, njeno sjajno tijelo, njene beskrajne oči.

Više je ne volim, zaista, no možda je ipak volim.
Tako je kratka ljubav, a tako pust je zaborav.

Jer sam je u noćima, poput ove, držao u svom naručju,
moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Iako je ovo posljednja bol koju mi ona zadaje
I ovi stihovi posljednji koje za nju pišem.

(Pablo Neruda Ove noći mogu napisati najtužnije stihove)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Kako do ljubavi, najveće tajne života, ljubavi koja ispunja sve naše čežnje, ljubavi za koju se uvijek ponovno rađa i umire, pitanja su koja često postavljamo.
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom.

(Albert Schweitzer)

The post „Tako je kratka ljubav, a tako pust je zaborav“ – uz Dan ljubavi i zaljubljenih appeared first on .

Obavijest o ponovnome otvaranju Caffe bara NSK

Fri, 02/12/2021 - 13:14

Caffe bar NSK započinje s radom 15. veljače 2021. godine.

U skladu s trenutačnom situacijom povezanom s mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19, Caffe bar NSK nudit će uslugu naručivanja svih toplih i hladnih napitaka za van, dok će u restoranu i dalje biti omogućeno samo posluživanje brze hrane.

Konzumacija pića bit će moguća samo na terasi, dok je i dalje zabranjena konzumacija pića u prostoru Caffe bara NSK.

U prostor Restorana i Caffe bara NSK ulazit će se s južne strane, a izlaziti sa zapadne strane.

Radno je vrijeme Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 8 do 15, a restorana od 9 do 15 sati.

Molimo korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Obavijest o ponovnome otvaranju Caffe bara NSK appeared first on .

Uoči Međunarodnoga dana darivanja knjiga 2021.

Fri, 02/12/2021 - 08:25

Na dan koji na poseban način slave zaljubljeni, 14. veljače, obilježava se i Međunarodni dan darivanja knjiga. Pokrenula ga je dječja spisateljica Amy Broadmoore 2012. godine, a ubrzo se proširio na brojne zemlje širom svijeta. Njegova je svrha pobuditi zanimanje za čitanje, osobito kod djece.

Na mrežnoj stranici projekta Međunarodni dan darivanja knjiga (International Book Giving Day) predlažu se tri načina na koje svatko može sudjelovati u ovome danu, i to darivanjem knjige ili slikovnice prijatelju ili rođaku, ostavljanjem zanimljive knjige u nekome javnom prostoru u kojem se okupljaju djeca te darivanjem knjige antikvarijatu, knjižnici, dječjoj bolnici ili dobrotvornoj organizaciji.

Hrvatsko čitateljsko društvo, jedan od organizatora nacionalne kampanje „Čitaj mi!“, poziva u povodu Međunarodnoga dana darivanja knjiga knjižnice, dječje vrtiće i škole na organiziranje akcije Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj. Pozivaju se djeca i odrasli da slikovnice daruju lokalnim knjižnicama koje će ih proslijediti potrebitima – dječjim odjelima bolnica radi humanizacije hospitalizacije djece, domovima za djecu, dječjem SOS selu ili nekoj dobrotvornoj organizaciji. Prigodom darivanja slikovnica knjižničari će čitati djeci, kako bi naglasili koliko je u razvoju djeteta čitanje bitno jer obogaćuje njegovu maštu i rječnik, razvija osjećaje i pomaže mu da zavoli knjige.

U povodu Međunarodnoga dana darivanja knjiga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potiče Vas da darujete knjigu ili slikovnicu, a s obzirom na to da se 14. veljače obilježava i Dan zaljubljenih i ljubavi, idealna je prilika da darujete i ljubav.

The post Uoči Međunarodnoga dana darivanja knjiga 2021. appeared first on .

Uz 346. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa

Wed, 02/10/2021 - 09:19

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca, kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu vezani su uz 1616. godinu kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

The post Uz 346. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa appeared first on .

Dan sigurnijega interneta 2021.

Tue, 02/09/2021 - 12:41

U povodu Dana sigurnijega interneta Centar za sigurniji internet u Hrvatskoj organizira 9. veljače 2021. godine aktivnosti i akcije radi podizanja svijesti o sigurnosnim problemima na internetu te promicanja sigurnije i odgovornije uporabe online tehnologije i mobilnih uređaja, osobito među djecom i mladima.

Tema je ovogodišnjega Dana sigurnijega interneta Zajedno za bolji internet, a organizatori njegova obilježavanja ističu kako se središte sigurnosti na internetu tijekom godina s kreiranja sigurnijega interneta prebacilo na kreiranje boljega interneta, pri čem bitnu ulogu imaju djeca i mladi, roditelji i skrbnici, učitelji i socijalni radnici, predstavnici industrije, zakonodavci i političari.

U sklopu ovogodišnjega, sedmoga zaredom obilježavanja Dana sigurnijega interneta održava se mrežni seminar za djecu i mlade pod nazivom Gdje si ti u digitalnoj džungli te mrežni seminar za stručnjake o temi jačanja kapaciteta stručnjaka za rad u digitalnome okruženju. Organizatori su pripremili i zanimljive nagradne igre namijenjene stručnim suradnicima i roditeljima, mrežni kviz za djecu i mlade te brojne edukativne i promidžbene materijale. Obilježavanju Dana sigurnijega interneta pridružile su se i brojne škole te druge zainteresirane ustanove i organizacije.

Više pojedinosti o obilježavanju Dana sigurnijega interneta dostupno je na mrežnoj stranici Centra za sigurniji internet, stranici Dana sigurnijega interneta u Hrvatskoj te službenoj stranici Centra na Facebooku.

The post Dan sigurnijega interneta 2021. appeared first on .

Objavljen preliminarni program međunarodne virtualne konferencije „Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis“

Mon, 02/08/2021 - 11:46

Na mrežnoj stranici međunarodne virtualne konferencije Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis, koja će se u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održati od 18. do 20. ožujka 2021. godine, dostupan je preliminarni program.

Konferencijski program sastoji se 18 plenarnih i pozvanih izlaganja, 28 prijavljenih izlaganja, 18 prijavljenih posterskih izlaganja, četiri radionice te jednoga okruglog stola. Predstavit će se načini rada u području sektora kulture, rezultati istraživanja te stečena iskustva u području očuvanja kulturne baštine u kriznim situacijama.

Za praćenje Konferencije neće se naplaćivati kotizacija. Prijave će početi sredinom veljače preko registracijske poveznice koja će biti dostupna na službenoj stranici Konferencije, na kojoj će biti vidljive i ostale informacije povezane s programom i organizacijom Konferencije.

Glavni partner Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pri organizaciji Konferencije je Europska komisija, dok su ostali partneri Hrvatski državni arhiv, Etnografski muzej, Hrvatski nacionalni komitet Međunarodnoga vijeća muzeja (ICOM), Hrvatska grupa Međunarodnoga instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (IIC)Laboratorij za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta Ruđer Bošković, Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku te Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.

Potporu organizaciji Konferencije pružilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a pokrovitelj je Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.  Medijski su pokrovitelji novine Večernji list i časopis Zaštita.

Uzimajući u obzir nedavne razorne potrese koji su pogodili Zagreb i okolicu kao i područje Banovine te ostale suvremene globalne prijetnje koje upozoravaju na nužnost uspostavljanja sveobuhvatno planiranoga sustava zaštite kulturne baštine i potrebu umrežavanja i razvijanja solidarne mreže ustanova u kulturi, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu krenula je u organizaciju ove međunarodne konferencije. Svrha je Konferencije naglasiti potrebu za osmišljavanjem integriranoga, uključivoga i promišljenoga pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati aspekte unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u kontekstu zaštite kulturne baštine.

Više pojedinosti o Konferenciji.

The post Objavljen preliminarni program međunarodne virtualne konferencije „Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis“ appeared first on .

Uz 86. obljetnicu smrti hrvatskoga Turgenjeva

Sat, 02/06/2021 - 08:57

… Sva prostrana krajina bila obasjana silnim svjetlom, i sve je titralo i blistalo od njega. Čisto da se oči zaklapaju od rasijana sjaja, a sjena i hlad tek gdjegdje-gdjegdje pod najgušćim se drvećem talasaju u jedva vidljivim plavkastim linijama. Lazur se zalijeva tamnom modrinom, i kud okom segneš, nigdje oblačka, svakud vedro i svakud čisto i nedogledno visoko. (…) Zrak u žarkim strujama vrućine ne dahnu ni daškom, niti se miče koji listak nad nama, niti se njiše i najtanja vlas u travi, a niti se vidi ili čuje kebar kakav, ni lastena presijecaju zračnih visina svojim oštrim letom. Sve leži sumorno i bez gibanja u ljetnjem žaru, sve se odmara i počiva. (…) Ah – tako je mirno – mirno bilo, ne sanjivo ni drijemežno – nekako drukčije: bilo je kao začarano, kao obojano…

(Pod starimi krovovi – Perillustris ac generosus Cintek)

Čitajući odlomak iz pripovijetke Perillustris ac generosus Cintek, prisjećamo se hrvatskoga pripovjedača, romanopisca, kritičara, feljtonista i političara Ksavera Šandora Gjalskoga.

O najhrvatskijem književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu Antun Gustav Matoš, uz čije je uzglavlje, kada je umro, nađen roman Pod starimi krovovi, pisao je: „On je prijelazan tip i otud njegova umjetnička univerzalnost. Njegova umjetnost je psihološka kao Leskovarova, realistična kao Kumičićeva, historijska i romantična kao Šenoina, patriotska i satirična kao Kovačićeva.“ U tim riječima sadržana je bit književne pojave Gjalskoga koji je ujedinio dva razdoblja: realizam i modernu te koji je u književnost ušao sa Starima, a postao jednim od vođa Mladih.

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.
Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je završio pravo. Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku te je 1891. godine bio konačno dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Gjalski se i politički uključio pa je tako 1906. godine izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Godine 1917. biran je za velikoga župana Zagrebačke županije. Od 1909. do 1918. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Godine 1919. član je Privremenoga narodnog predstavništva u novoutemeljenoj državi Kraljevini SHS u Beogradu. Razočaran u novu državu i umirovljen povlači se iz javnoga života na svoje imanje u Gredicama.

U književnosti se prvi put javio 1884. godine pripovijetkom Illustrissimus Battorych te nastavlja književni rad u razdoblju moderne i međuratne književnosti. Glavna je tema njegovih djela život i propadanje zagorskoga plemenitaškog sloja pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, no pisao je on i o suvremenim društvenim prilikama, političkim i povijesnim temama, filozofskim i općeljudskim, a dotaknuo se i mističnih i okultnih tema. U mnoštvu Gjalskijevih djela ističu se zbirke pripovijedaka s motivima iz plemenitaškoga života Pod starimi krovovi, Iz varmeđinskih dana, zatim povijesni romani Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata, filozofski romani Janko Borislavić i Radmilović te politički romani U noći i Pronevjereni ideali.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starimi krovovi (1886.) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Temi pod starim krovovima vraća se on čitavoga svojeg života, pa se može reći da je to djelo pisano tijekom čitavoga njegova stvaralačkog vijeka.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, na kojoj se dodjeljuje i istoimena književna nagrada, nagrada Ksaver Šandor Gjalski.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 180 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski preminuo je 6. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskoga, suvremeni i kasniji kritičari zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.

The post Uz 86. obljetnicu smrti hrvatskoga Turgenjeva appeared first on .

Pages