Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 7 hours 9 min ago

Održano tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu

Wed, 07/06/2022 - 13:39

U utorak 5. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jednodnevnom izložbom je predstavljena odabrana građa iz Krležine rukopisne ostavštine i pojedina tiskana izdanja iz fonda Knjižnice koja prate program 11. Festivala Miroslav Krleža.

Na tematskom susretu uz izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže govorili su istaknuti krležolog Velimir Visković, glavni urednik Krležijane – cjelovite enciklopedije posvećene Krleži, izv. prof. dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku i nositelj kolegija Miroslav Krleža na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Irena Galić-Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Knjižnice okupljene je pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, njezina glavna ravnateljica, a utemeljitelj i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović o Krleži je govorio vješto kompilirajući dijelove razgovora iz njihovih susreta i fragmente Autorovih odabranih tekstova.

Odabrane ulomke iz zbirke Hrvatski bog Mars interpretirali su dramski umjetnici Jelena Miholjević i Siniša Ružić.

Izložba Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže predstavila je, između ostalog, Krležine dnevničke zapise iz 1942. godine, odlomke iz romana Banket u Blitvi i Na rubu pameti, Djetinjstvo u Agramu, fragmente Matvejevićeva razgovora s Krležom, odabir korespondencije Miroslava i Bele Krleže, fragmente iz zbirke Hrvatski bog Mars iz 1922. godine i dr.

Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, dom je njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, ostavštinu je darovao Knjižnici, a ona je otpečaćena po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija 2001. godine. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održano tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića

Tue, 07/05/2022 - 09:32

Kako je teško biti slab,
kako je teško biti sam,
i biti star, a biti mlad!

I biti slab, i nemoćan,
i sam bez igdje ikoga,
i nemiran, i očajan.

I gaziti po cestama,
i biti gažen u blatu,
bez sjaja zvijezde na nebu.

Bez sjaja zvijezde udesa,
što sijaše nad kolijevkom,
sa dugama i varkama.

– O Bože, Bože, sjeti se
svih obećanja blistavih,
što si ih meni zadao.

O Bože, Bože, sjeti se
i ljubavi, i pobjede,
i lovora, i darova.

I znaj da Sin tvoj putuje
dolinom svijeta turobnom
po trnju i po kamenju…

(Svakidašnja jadikovka)

Čitajući pjesmu Svakidašnja jadikovka, prisjećamo se velikoga Tina Ujevića u povodu obljetnice njegova rođenja.

Pjesmom Svakidašnja jadikovka pjesnik je htio poručiti svima onima koji su usamljeni, otuđeni i bez ljubavi kako nisu sami u svojim problemima, nego kako trebaju dijeliti jadikovku čovječanstva. Trebamo težiti idealima i živjeti dok smo mladi, jer kada čovjek ostari, sve postaje manje ostvarivo.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj veliki, neslomivi duh,  krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem …

(Odlazak)

The post Uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on .

Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže”

Fri, 07/01/2022 - 13:31

U utorak 5. srpnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tradicionalnom jednodnevnom izložbom predstavit će odabranu građu iz rukopisne ostavštine Miroslava Krleže i tako popratiti program 11. Festivala Miroslav Krleža. Tematsko druženje započet će u 12 sati u malom predvorju.

Izložba Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže javnosti će, između ostalog, predstaviti Krležine romane Banket u blitvi i Na rubu pameti, zbirku pripovijedaka Hrvatski bog Mars, piščeve dnevničke zapise i dio korespondencije.

Na događanju će govoriti dr. sc. Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ugledni krležolog Velimir Visković i dr. sc. Irena Galić-Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je, prema Krležinoj želji, dom njegove rukopisne ostavštine. Nakon piščeve smrti njegov univerzalni nasljednik prim. dr. Krešimir Vranešić pobrinuo se da njegova rukopisna ostavština bude pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Za njezino popisivanje i obrađivanje pobrinuli su se Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže” appeared first on .

Potpisan Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj

Fri, 07/01/2022 - 09:48

Radi poboljšanja kulturne suradnje i razmjene stručnoga mišljenja francuskih i hrvatskih stručnjaka 30. lipnja 2022. godine potpisan je Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj. Suradnja je pokrenuta 2021. godine tijekom obilježavanja stote obljetnice djelovanja Francuskoga instituta u Hrvatskoj, a Sporazum je posebno usmjeren na provedbu projekta vrjednovanja izvornoga primjerka djela Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Denisa Diderota i Jeana le Ronda d’Alemberta objavljena između 1751. i 1772. godine, u vlasništvu Instituta. Enciklopedija se prije 2021. godine nalazila u  Francuskoj i Njemačkoj te je ovom suradnjom objedinjena i vraćena Francuskomu institutu u Hrvatskoj, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osigurano je mjesto njezine sigurne pohrane.

Sporazum o suradnji potpisale su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi-Dagron. Potpisivanju su nazočile i pomoćnica ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec.

Znamenito djelo Diderota i d’Alemberta u 33 sveska stiglo je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 2021. godine te je u Odjelu zaštita i pohrana NSK proveden prihvat i opsežan pregled, a Enciklopedija je potom smještena u odgovarajuće sigurnosne i mikroklimatske uvjete Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. Planira se i provedba restauracije pojedinih svezaka u sklopu tehničke suradnje restauratora Odjela za arhivu francuskoga Ministarstva Europe i vanjskih poslova te restauratora NSK.

Povratak Enciklopedije u Zagreb omogućit će predstavljanje toga bitnog povijesnog djela hrvatskoj publici te nastavak uspješne suradnje hrvatskih i francuskih suradnika.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Potpisan Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj appeared first on .

Uz 15. obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića

Mon, 06/27/2022 - 07:00

I.

Htio bih pokidat žice na svojoj zlatnoj harfi
I vratiti se u zavičaj, u selo. U Rastušje.

Odbacit prašnjave knjige.
I nasladnost lutanja bez svrhe.

Skinuti masku s lica.
I prezret, kao Gospod, smisao rečenica.

Bit u šumi ptica.

II.

Povratit ću se, povratit ću se doma;
U kući još tinja oganj
Što ga moji pređi zažgaše
U tavnosti prošlih vremena.

Hodit ću u opancima,
Kako i oni iđahu,
I rubine nosit lanene
Što mi ih žena otkala.

Sa rukama prljavim od crnice
Otirat ću s čela znoj
Te kaplje na zemlju.

Ljeti, poslije večere, kad napojim konje,
Na prag ću sa ženom sjesti:
Djeca će već otići na počinak.

U štali će, od sitosti, mukati krava i tele.

III.

O, možda me u Rastušju očekuje sreća i pokoj.
Htio bih pokidat žice na svojoj zlatnoj harfi.

Pa kada miran umrem, seljani da prenesu
Truplo u crnome lijesu preko rodnoga praga.

(Htio bih pokidati žice…)

Dana 27. lipnja 2007. godine naš Tadija napustio je ovozemaljski život… Otišao je tiho i dostojanstveno…

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

 

The post Uz 15. obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 24. lipnja 2022.

Fri, 06/24/2022 - 09:25

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Zaštita i pohrana
– viši knjižničar za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u odjelu Korisničke službe (proces Čitaonica)
– diplomirani knjižničar u odjelu Korisničke službe (proces Informacijski centar)
– diplomirani knjižničar – za knjižnično-informacijski sustav u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo (zamjena do povratka s mandatnog radnog mjesta)
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranog knjižničnog sustava u odjelu IT
– pomoćni knjižničar u Odjelu Zaštita i pohrana
– namještenik – RM IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 24. lipnja 2022. appeared first on .

Ljetno radno vrijeme Knjižnice

Fri, 06/24/2022 - 07:00

U razdoblju od 18. srpnja do 13. kolovoza 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 15 sati, a srijedom od 12 do 19 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 5. kolovoza i ponedjeljak 15. kolovoza 2022. godine bit će zatvorena.

Od 16. kolovoza 2022. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme Knjižnice appeared first on .

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na redovitome godišnjem sastanku CENL-a

Thu, 06/23/2022 - 16:37

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je na redovitome godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL), održanome 19. – 21. lipnja 2022. godine u Ankari u organizaciji Nacionalne knjižnice Turske.

Kao članica Izvršnoga odbora CENL-a, koji je, između ostaloga, pripremao program i dnevni red sastanka, prof. dr. sc. Ivanka Stričević vodila je jednu od četiri radionice za izradu strateškoga plana CENL-a, jednoga od prioritetnih zadataka aktualnoga Izvršnog odbora. Radni dio sastanka održao se u Predsjedničkoj knjižnici Turske, najvećoj turskoj knjižnici.

Godišnji sastanci CENL-a tematski su usmjereni na organizacijsko djelovanje ove organizacije kao i na tekuća događanja u europskim nacionalnim knjižnicama s naglaskom na inovacije u knjižnicama.

Radnome dijelu susreta prethodio je kulturni dan, koji je uključivao posjet Muzeju anatolijskih civilizacija, obilazak Muzeja Rahmi Koç, antičkoga grada Gordion u kojemu je Aleksandar Veliki, prema predaji, rasjekao gordijski čvor kao i čuvene obližnje nekropole s tumulima među kojima se ističe onaj Gordijeva sina, kralja Mide.

CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica iz zemalja Europe te trenutačno broji 46 članova iz 45 europskih zemalja. Njezina je svrha jačanje suradnje te promicanje uloge i poslanja europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju vrijednu kulturnu baštinu. Sudjelovanje glavne ravnateljice NSK na ovogodišnjem sastanku nastavak je dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u.

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na redovitome godišnjem sastanku CENL-a appeared first on .

„Osjećam živo da sam list na grani…“ – u spomen na Gustava Krkleca

Thu, 06/23/2022 - 07:00

Osjećam živo da sam list na grani
što se iz zemlje tajnim sokom hrani.

Nemir me trza i vjetar još brži
savija, trese. Al’ me korijen drži

i ne da još da kao sjenka žuta
padnem u blato negdje pokraj puta;

još ne da da me na samotnoj stazi
okrutna noga prolaznika zgazi.

Korijen me čuva. Dobra zemlja hrani.
Osjećam se živo da sam list na grani…

(List)

Čitajući pjesmu List Gustava Krkleca, oživjeli smo sjećanje na pjesnika, njegov životni put kao i na bogatstvo njegova poetskog izričaja.

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja pokraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 395 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Osjećam živo da sam list na grani…“ – u spomen na Gustava Krkleca appeared first on .

Citat 1. srpnja 2022.

Mon, 06/20/2022 - 17:06

… Juraj Dalmatinac ima ugledno mjesto među začetnicima velike umjetničke revolucije 15. stoljeća.

The post Citat 1. srpnja 2022. appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu Dana antifašističke borbe

Mon, 06/20/2022 - 12:25

Radi nadolazećega Dana antifašističke borbe, Restoran i Caffe bar SC-NSK bit će zatvoreni u razdoblju od 22. do 25. lipnja 2022. godine.

U ponedjeljak 27. lipnja 2022. godine Restoran i Caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu Dana antifašističke borbe appeared first on .

Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK”

Mon, 06/20/2022 - 10:25

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu privela je kraju natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSKa u sklopu projekta Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Na ovogodišnji Natječaj mogli su se javiti knjižničari i suradnici visokoškolskih i specijalnih knjižnica kao i znanstvenici koji u suradnji s knjižnicama i knjižničarima žele predstaviti kulturnu i znanstvenu baštinu (značajnu osobu, temu, djelo, događaj ili razdoblje) u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj bilo je potrebno dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje i navesti popis građe koja se planira digitalizirati.

Na Natječaj su pristigla 3 prijedloga, od kojih je Povjerenstvo za dodjelu nagrade, u sastavu Sanja Lapiš, dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, Renata Petrušić, Vesna Vlašić, Anita Marin i Dragana Koljenik, jednoglasno odabralo sljedeće radove:

Ostavština skladatelja Blagoja Berse u fondovima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu (predlagatelj: Hrvatski glazbeni zavod)

Rane studentice prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu (predlagatelj: Knjižnica HAZU).

Odabrani prijedlozi bit će nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna, darovnim bonom u vrijednosti do 2.500,00 kuna kojim će se omogućiti digitalizacija građe iz fonda NSK, tehničkom podrškom za izradu virtualne izložbe, pomoći u izradi metapodataka i diskovnim prostorom za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prilikom odabira, kako je i najavljeno, prednost su imali prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se bave popularizacijom znanosti. Također, Povjerenstvo se ravnalo kriterijima cjelovitosti prijave, pravne valjanosti u pogledu autorskih prava za uporabu predviđenih djela u izradi izložbe kao i udjelu građe iz zbirki NSK u projektu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica čestita dobitnicima i zahvaljuje svima koji su poslali svoje prijedloge na natječaj, uz poticaj da i dalje prate inicijative kojima se planira koristiti građa NSK kao sredstvo za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku.

The post Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK” appeared first on .

Humanitarna akcija otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika i distribucija narodnim knjižnicama u Hrvatskoj

Tue, 06/14/2022 - 14:23

U Knjižnicama grada Zagreba 14. lipnja 2022. godine predstavljena je akcija otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika i njezina distribucija narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Akciju su predstavili ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasilj Kirilič, članovi Organizacijskoga odbora Noći knjige Mišo Nejašmić i Vanja Štalec Obradović te voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca Knjižnica grada Zagreba Katarina Todorcev Hlača.

„Većina narodnih knjižnica iskazala je zadovoljstvo donacijom te su zainteresirani za formiranje male zbirke knjiga na ukrajinskome jeziku, a mnogi su zatražili podatke o ukrajinskim nakladnicima kako bi i sami nabavili dodatne knjige“, istaknula je na predstavljanju članica Organizacijskoga odbora Noći knjige iz Knjižnica grada Zagreba Vanja Štalec Obradović, dodajući da se najviše traže knjige za pomoć pri učenju hrvatskoga jezika te literatura za djecu – slikovnice, bajke, dječja književnost, dvojezična izdanja te rječnici.

Akciju otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika osmislila je Zaklada AidHub koja je provodi uz pomoć organizatora Noći knjige te potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Osim nabave knjiga za ukrajinske državljane koji su se pred ratnim razaranjima sklonili u Hrvatsku, organizatori Noći knjige s partnerima otisnuli su u povodu održavanja Noći knjige 2022. i hrvatsko-ukrajinsku vježbenicu za pomoć najmlađima u svladavanju osnova hrvatskoga jezika. Nakladnik je ovoga izdanja izdavačka kuća Naša djeca koja je osigurala prava i pripremu, a pokrovitelj mu je Tiskara Vjesnik.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremenaKnjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Humanitarna akcija otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika i distribucija narodnim knjižnicama u Hrvatskoj appeared first on .

Mrežni seminari Alma akademije

Tue, 06/14/2022 - 08:37

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ex Libris organiziraju niz mrežnih seminara (webinara) pod nazivom Alma akademija webinari.

Serija od pet mrežnih seminara održat će se preko aplikacije Zoom. Edukacija će se održati na engleskome jeziku te je namijenjena svim knjižničarima neovisno o vrsti knjižnice u kojoj rade i knjižnično-informacijskome sustavu u uporabi.

Za sudjelovanje mogu se prijaviti svi zainteresirani preko online prijavnice.

Mrežni seminari dostupni su bez kotizacije.

Svrha je Alma akademije upoznati knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj s funkcionalnostima knjižnično-informacijskih sustava nove generacije, obavijestiti o novitetima u području bibliografskih oblika i mogućnostima tranzicije u okružje povezanih podataka (linked data), demonstrirati sučelje objedinjenoga upravljanja tiskanom, elektroničkom i digitalnom građom te sučelje koje odgovara novim očekivanjima korisnika te pruža novo digitalno iskustvo.

Više pojedinosti o mrežnim seminarima.

The post Mrežni seminari Alma akademije appeared first on .

Fond NSK bogatiji za vrijednu ispravu s imenom Ruđera Boškovića

Mon, 06/13/2022 - 14:35

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu primila je na dar povijesnu ispravu s imenom Ruđera Boškovića. U ime zaklade The International Trust for Croatian Monuments dar je uručila njezina utemeljiteljica i upraviteljica Lady Jadranka Beresford-Peirse, i to u znak sjećanja na pokojnoga znanstvenika dr. sc. Dušana Ražema.

Ispravu je napisao španjolski velikaš de Fuentes, potvrđujući da mu je Ruđer Bošković kao kapelan bio u pratnji na putu iz Pariza u London. Isprava je nastala u Parizu 17. svibnja 1760., pisana je španjolskim jezikom i proviđena je pečatom s velikaševim grbom. Na temelju datacije saznajemo da je Bošković boravio u Londonu osam mjeseci prije nego što je postao članom Kraljevskoga društva (Royal Society) u Londonu. Godine 1760. u Londonu je objavljeno njegovo djelo O pomrčinama Sunca i Mjeseca (De Solis ac Lunae defectibus) koje je posvetio Kraljevskomu društvu u Londonu.

Zajedno sa zaslužnim znanstvenikom Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Dušanom Ražemom te slijedeći njegove upute, Jadranka Njerš Beresford-Peirse godinama je tragala po arhivima i knjižnicama Londona tražeći portret Ruđera Boškovića koji je 1760. godine naslikao slikar Robert Edge Pine. Ovaj portret prepoznajemo na svim otisnutim likovnim prikazima Ruđera Boškovića. Prema njemu možemo vidjeti kako je izgledao Ruđer Bošković. Iako Lady Beresford-Peirse i dr. sc. Ražem nikada nisu našli portret ni bilo kakav trag o njemu, organizirali su izložbu o Ruđeru Boškoviću u Kraljevskome društvu (Royal Society). Istražujući arhiv Kraljevskoga društva, Lady Beresford-Peirse upoznala je ljude koji su tamo radili. Kako se približavala tristota obljetnica Boškovićeva rođenja i dvjesto pedeseta obljetnica njegova izbora u članstvo Kraljevskoga društva kao i 350. obljetnica utemeljenja Kraljevskoga društva, Lady Beresford-Peirse predložila je održavanje izložbe o njihovu članu Ruđeru Boškoviću. U Kraljevskome društvu rado su na to pristali. Izložba je održana u razdoblju od 24. studenoga 2011. do 15. veljače 2012. godine. Autor izložbe Ruđer Bošković i Kraljevsko društvo bio je prof. dr. Ivica Martinović, a otvorio ju je prof. John Barrow iz Cambridgea.

O pojavi povijesne isprave s Boškovićevim imenom na dražbi 2021. godine Lady Beresford-Peirse obavijestila je povjesničarka umjetnosti Flora Turner. Saznavši za vrijednu povijesnu ispravu, Lady Beresford-Peirse ubrzo ju je kupila, raspitavši se prethodno o njezinoj vrijednosti i vjerodostojnosti.

Darovana isprava bit će pohranjena i obrađena prema odgovarajućim standardima i pravilima, a knjižnični fond u kojem čuvamo vrijednu rukopisnu i kartografsku građu Ruđera Boškovića, prinovljen je vrijednim primjerkom rukopisne isprave s njegovim imenom. Preslik izvorne isprave simbolično će biti uručen Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Vrijedi istaknuti i izvrsnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sa znanstvenim institutom koji nosi ime ovoga velikog osamnaestostoljetnog znanstvenika, polihistora i erudita.

Također, treba spomenuti i izvrsnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sa zakladom The International Trust for Croatian Monuments. Konzervatori Odjela zaštite i pohrane zajedno s dr. sc. Dragicom Krstić uspješno su surađivali sa Zakladom na spašavanju i očuvanju knjižne baštine u Šibeniku.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Fond NSK bogatiji za vrijednu ispravu s imenom Ruđera Boškovića appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu blagdana Tijelovo

Mon, 06/13/2022 - 10:36

Radi nadolazećega blagdana Tijelovo Restoran i Caffe bar SC-NSK bit će zatvoreni u razdoblju od 16. do 19. lipnja 2022. godine.

U ponedjeljak 20. lipnja 2022. godine Restoran i Caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu blagdana Tijelovo appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga jezikoslovca i filologa Antuna Mažuranića

Mon, 06/13/2022 - 10:08

Znanje svoga vlastitoga jezika donosi svakomu čoveku dve koristi: jednu, što ga čini izobraženim članom svoje domovine, a drugu, što mu k naučenju inostranih jezikah laglji put otvara.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkada su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kada je riječ o djelima našega istaknutog jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i o autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novome Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo, iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na vrijednost hrvatskoga naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.) u kojem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje kako je to Mažuranićevo djelo koncipirano, ponajprije, kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te je temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskoga zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić tijekom života stekao je mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

Za ravnanje onim, koji-bi morda hotěli ovo dělo javno prosuditi, imam napomenuti, da-je moj nauk o accentu ovoga jezika samo pèrvi pokušaj ove vèrste. Poznato-je pako, koliko-je mučan i koliko vremena ištući posao tumačiti ovako mnogovèrstan i nepostojan naglasak, kao što-je u hèrvatskom jeziku.

(Slovnica Hèrvatska)

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga jezikoslovca i filologa Antuna Mažuranića appeared first on .

Otvoren poziv za prijave izlaganja i sudjelovanja na 18. okruglom stolu za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Thu, 06/09/2022 - 13:29

U organizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva 23. rujna 2022. godine u dvorani Judita Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se 18. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama pod nazivom Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe – ravnopravni korisnici knjižničnih usluga.

Do 1. srpnja 2022. godine moguće je prijaviti izlaganje i dostaviti sažetke na e-adresu okrugli.stol.oipp@gmail.com, koristeći obrazac dostupan na mrežnoj stranici HKD-a gdje su dostupne i opširnije informacije o podtemama, ciljevima i očekivanim rezultatima Skupa te obrazac za prijavu sudjelovanja koje je otvoreno do popunjenja mjesta, a najkasnije do 16. rujna 2022. godine.

Suorganizatori su ovogodišnjega Okruglog stola Sekcija za narodne knjižnice, Komisija za narodne knjižnice i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Filozofski fakultet Osijek.

The post Otvoren poziv za prijave izlaganja i sudjelovanja na 18. okruglom stolu za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama appeared first on .

Citat 1. lipnja 2022.

Wed, 06/01/2022 - 07:00

Dokučismo, da narodu ništa onako ne treba, kako povjestnica.

The post Citat 1. lipnja 2022. appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 05/25/2022 - 09:06

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničarski savjetnik za razvoj digitalnih knjižnica i zbirki u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar za upisnike i evidencije u knjižničarstvu u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada
– diplomirani knjižničar u Zbirci zemljovida i atlasa
– viši arhivist u Zbirci rukopisa i starih knjiga
– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za planske aktivnosti i pripremu i provedbu projekata u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– specijalist suradnik – vozač u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– stručni suradnik za koordinaciju aktivnosti državnih tijela u NSK u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Pages