Nafta je energent koji ima iznimnu važnost i čini glavni resurs današnjeg industrijskog i globalnog funkcioniranja. Mnogi ju stoga nazivaju crnim zlatom jer je njena globalna vrijednost enormna i njeni se destilati koriste u različite svrhe, pa ista primjerice pokreće automobile i druga prometna sredstva. Ekonomski je njena važnost od velikog značaja za sve svjetske industrije i gospodarstva te utječe na njihovo kompletno funkcioniranje kao jedan od primarnih izvora energije. Ono što je uvelike utjecalo na tržište nafte kroz godine su razni naftni šokovi od kojih je prvi bio 1973. godine uzrokovan tzv. Jomkipurskim ratom. Svaki je naftni šok doveo do padova i varijacije u cijenama, promjeni u ponudi i potražnji, a svjetska gospodarstva morala su se nositi s tim posljedicama i riješiti problem cijena nafte kako bi se iste stabilizirale. Generalno je moguće zaključiti da su naftni šokovi uglavnom bili uzrokovani raznim političkim uzrocima, prvenstveno ratovima, a svaki je ostavio određene posljedice na svjetska gospodarstva. Predmet ovog rada je stoga prikaz svih naftnih šokova s kojima se ovo tržište suočili i prikazati važnost nafte za globalne ekonomije i stabilnost. Radom je utvrđeno što je utjecalo na pojavu pojedinog naftnog šoka i kako su države diljem svijeta riješile problem oscilacije u cijenama. No, iako su najveći naftni šokovi iza nas, uvijek se može dogoditi nepredviđena situacija, pa je čak i nedavna pandemija COVID-19 virusa, dovela naftno tržište u nove probleme i nesigurnosti.