Cilj ovog rada je prijepis i prijevod grbovnice cara Ferdinanda II. Primarni izvor ili dokument grbovnice stavlja nam na raspolaganje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Grbovnicu pronalazimo pod muzejskom oznakom PPMHP 14010. Kod grbovnice je riječ o prijepisu iz 1766. godine. Izvorni dokument se vraća na 1622. godinu kojom car Ferdinand II. dodjeljuje novi grb i dragulj te povlastice Georgu Steinbergeru. Kroatizirano ime Georg glasi Juraj, stoga će u ostatku verzije biti korišteno ime Juraj. U ovom radu pažnja je posvećena Ferdinandu II., caru Svetog Rimskog Carstva, poznatom po tome što je vladao u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata. Slijede podatci o obitelji Stemberger koja je obitavala i na riječkom području i stoga je bitna za ovaj rad. Uz malo uloženog istraživačkog truda pronalazimo podatke i o povijesti Jurja Steinberger koji je glavna uloga ovog rada. Nadalje, slijedi kratak opis diplome i njezinog povijesnog konteksta. Ističe se razlika između prijepisa iz 1766. godine i prijepisa iz 1763. koji je obradio Goroslav Oštrić. Treba biti oprezan, naime, prijepis iz 1763. se odnosi na ispravu iz 1631. i Ugarsko kraljevstvo tj. isprava vrijedi za teritorijalno-administrativno područje Ugarskog kraljevstva. Prijepis iz 1766., koji je temelj ovog rada, implicira na godinu 1622. i Sveto Rimsko Carstvo, jer slično kao i s Ugarskim kraljevstvom, odredbe isprave iz 1622. godine vrijedi u Svetom Rimskom Carstvu kao posebnoj cijelini. Dakle, ako je prijepis mlađi ne znači nužno da je i izvorni dokument. Naravno tu su i jezične značajke na koje se treba posebno osvrnuti, jer je riječ o ispravi na ranonovonjemačkom i gotici. Stoga razjašnjavamo podjelu faza njemačkog jezika kroz povijest i jezične promjene u fazi ranonovonjemačkog jezika. Zatim su u radu napravljeni prijepis i prijevod isprave koja je upravo u ovom radu po prvi puta analizirana metodama pomoćne povijesne znanosti diplomatike. Za kraj nam ostaje opis grba koji se nalazi i opisuje u grbovnici. Grb je opisan pomoću metoda pomoćne povijesne znanosti heraldike pri čemu je otkriveno da je grb iz 1622. godine manje poznat od onoga iz 1631. godine. Dokaze pronalazimo kod Ivana von Bojničića koji se je bavio heraldikom. Na samom kraju slijedi zaključak u kojem je razjašnjena vrijednost ovog rada i otkrića.