Rat između Rusije i Ukrajine u 2023. godini obilježio je godinu dana svog trajanja. Već su u tih godinu dana istraživanja pokazala njegove negativne utjecaje na psihološku dobrobit stanovništva tih dviju država, ali i na stanovništvo država koje nisu direktno uključene u sukob. Cilj našeg istraživanja bio je provjeriti utječe li ovaj rat i godinu dana nakon njegovog početka na stanovnike Turske te sedam država Europe (Poljske, Srbije, Hrvatske, Grčke, Italije, Francuske i Španjolske). Naše je istraživanje transverzalno te provedeno na prigodnom uzorku odraslih osoba od 18. do 40. godine (N = 808) u periodu od 22. svibnja do 24. srpnja 2023. Kao mjere utjecaja rata korištene su Ljestvica straha od rata (FOWARS) i Ljestvica upornog razmišljanja o ratu (WPTS). Više razine straha pokazivale su žene, dok su muškarci izvijestili o češćoj konzumaciji ratnih vijesti. Uporno razmišljanje o ratu javlja se jednako kod oba roda. Na mjerama konzumacije medija te trenutnog utjecaja rata uočene su statistički značajne razlike između država, no one nisu proizašle iz geografske udaljenosti država od područja sukoba. Osobe koje se više boje rata pokazivale su manje zadovoljstvo životom, lošije psihičko funkcioniranje procijenjeno podljestvicama DASS-21, lošiju toleranciju neizvjesnih situacija te više upornih misli o ratu. Oni sudionici koji češće doživljavaju uporne misli o ratu također pokazuju više simptoma depresije, anksioznosti i stresa, manje zadovoljstvo životom, više izraženu netoleranciju neizvjesnosti te češću izloženost vijestima povezanih s ratom, ali i češće pretraživanje istih. Povezanost između konzumacije medija i straha od rata nije bila značajna. Na kraju istraživanja opisali smo u čemu je njegova važnost, ali i nedostatke koje smo uočili te neke prijedloge za buduća istraživanja utjecaja ovog oružanog sukoba na daleko udaljene građane.