Prihodi državnog proračuna često nisu dostatni za podmirenje javnih potreba, pa države, kako ne bi prodavale vlastitu imovinu, prikupljaju potrebna sredstva. Dugom se, dakle, namiruje manjak sredstava državnog proračuna. Izvori tih sredstava su: bankovni krediti i krediti drugih financijskih institucija, izdavanje vrijednosnih papira (najčešće obveznica), državna jamstva za obveze pravnih subjekata i dr. U svrhu što boljeg razumijevanja javnog duga, u radu je dan teorijski okvir javnog duga, pri čemu se istražuju pojam i karakteristike javnog duga, te upravljanje javnim dugom u Republici Hrvatskoj. Kroz analizu javnog duga Republike Hrvatske ukazano je na karakteristike javnog duga u Republici Hrvatskoj, njegov značaj u financijskom sustavu, kao i na učinke na gospodarstvo. Komparacijom s drugim državama Europske unije istražuje se veličina javnog duga u bruto domaćem proizvodu, te veličina javnog duga u odnosu na kriterije iz Maastrichta. Svrha završnog rada je istražiti i pobliže se upoznati s relevantnim obilježjima javnim dugom u Republici Hrvatskoj, kao i s uzrocima i posljedicama njegovog rasta. Na temelju provedenog istraživanja došlo se do zaključka da javni dug predstavlja jedan od značajnijih problema za financijski sustav Republike Hrvatske. Rast vrijednosti javnog duga dovodi do njegove neodrživosti, što rezultira i nestabilnim financijskim tržištem, ali i nestabilnošću cjelokupnog financijskog sustava.