Abstract | Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj istražiti utjecaj zloupotrebe sredstava ovisnosti na osobno i društveno funkcioniranje pojedinca: koja psihoaktivna sredstva su upotrebljavana; koliko dugo traje zloupotreba psihoaktivnih tvari; koje su najčešće posljedice na osobno funkcioniranje pojedinca; koje su najčešće posljedice na društveno funkcioniranje pojedinca; koji je motiv odvikavanja i liječenja. Specifični cilj ovog istraživanja je otkriti koja je dob najrizičnija za zloupotrebu psihoaktivnih tvari i koji su najčešći motivi za odvikavanje i liječenje kako bi medicinske sestre mogle provoditi preventivno motivacijsko tretiranje za rizične skupine.
Metode: Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku među korisnicima usluga nevladinih udruga i zajednica koja se bave prevencijom i izvanbolničkim tretmanom bolesti ovisnosti od tretmana osoba s početnim poremećajima u ponašanju do stručnog terapijskog rada s ovisnicima kroz programe odvikavanja, savjetodavnog rada i terapijske zajednice u razdoblju od travnja do svibnja 2014. godine pomoću upitnika koji se sastoji od 12 pitanja koje su popunjavali sami ispitanici. Sudjelovanje ispitanika je bilo dobrovoljno uz jamčenu anonimnost. Sudjelovalo je ukupno 63 ispitanika; Humanitarna organizacija „Zajednica susret“ Cista Velika i Čiovo - 43 ispitanika i Reto Centar – Prijatelji Nade, Split – 20 ispitanika. Kriteriji isključivanja su bili više od 5 preskočenih pitanja ili ovisnosti o nepsihoaktivnim tvarima. Iz obrade su izostavljeni rezultati 13 ispitanika. Prikupljeni podaci iz upitnika uneseni su u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu. Za obradu je korištena deskriptivna statistika.
Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 50 ispitanika. Prosječna dob ispitanika je između 31 – 35 godina života (21 – 55). Nijedan ispitanik nije bio mlađi od 20 godina niti stariji od 56 godina. Među ispitanicima bili su zastupljeniji muškarci (N=27) od žena (N=23). Najčešće je korišten kanabis, nikotin, opijati te amfetamin, sedativi, hipnotici i analgetici. Sinetički kanabinoidi su najrjeđe korišteni. Speed, Ecstasy i MDMA su tzv. teške psihoaktivne tvari koje je najveći broj ispitanika prve probao. Prosječna životna dob prve konzumacije psihoaktivnih tvari je 17 (12 – 24). Želja za eksperimentiranjem i znatiželja su najčešći razlog za konzumiranje psihoaktivnih tvari kod ispitanika (N 40), dok su bolest i nesigurnost najrjeđi razlozi (N 1). Najveći broj ispitanika imao je problema s roditeljima i policijom. Prilikom konzumacije psihoaktivnih tvari i njihovih neželjenih učinaka, 66% ispitanika je trebalo medicinsku intervenciju. Prosječna životna dob ispitanika kada su počeli zloupotrebljavati psihoaktivne tvari u kontinuitetu je 17 (13 – 30), a ovisnost je prosjeku bila duga 10 godina (2 – 38). Ukupno 66% ispitanika više je puta zatražilo stručnu pomoć u liječenju ovisnosti. U prosjeku su tražili četiri puta pomoć stručnjaka (1 – 10). Više od deset puta pomoć je zatražilo 18 ispitanika, a na pitanje nisu odgovorila 3 ispitanika. Najčešći motiv liječenja je osjećaj da su dotakli dno i da nisu imali izbora. Najveći broj ispitanika ima podršku obitelji i prijatelja u liječenju.
Zaključci: Rezultati našeg istraživanja pokazali su da je najčešće korišten kanabis (N=50), nikotin, (N=49), opijati (N=48) te amfetamin, sedativi, hipnotici i analgetici (N=47). Ovisnost je prosjeku bila duga 10 godina (2 -38). Ovisnost je najčešće utjecala na stvaranje neprilika s roditeljima (N=41), policijom (N=41), prijateljima (N=35), na radnom mjestu (N=29), nesreće i/ili ozljede (N=29), neplanirane spolne odnose (N=31), tučnjave (N=27), gubitak posla (N=24), neprilike s bračnim partnerom (N=16). Usluge hitne medicinske pomoći trebalo je 33 ispitanika, a 17 ispitanika je zadržano na bolničkom liječenju. Najčešći motivi za apstinenciju i uključivanje u liječenje su osjećaj da nemaju izbora (N=34), obitelj i posao (N=27) i želja za izlječenjem (N=24). Prosječna životna dob ispitanika kada su počeli zloupotrebljavati psihoaktivne tvari u kontinuitetu je 17 (13-30) te možemo smatrati da je ovo najrizičnija životna dob za zloupotrebu psihoaktivnih tvari. Medicinska sestra ima važnu ulogu u prevenciji zloupotrebe; ona pruža znanje o ovisnosti i zloupotrebi te asistira zajednici u zdravstvenom unaprjeđenju pomoću primjene teorije ovisnosti i zdravstvene njege (engl. „Addiction and nursing theory“), terapijske komunikacije, provođenjem zdravstvenog odgoja (9). Medicinska sestra koja provodi prevenciju treba imati znanja i socijalne vještine za rad s maloljetnim osobama i roditeljima te profesionalne kompetencije za provođenje predavanja, održavanje tribina i drugih aktivnosti. U cjelokupnom liječenju osoba s problemima u svezi sa zloupotrebom psihoaktivnih tvari, vrlo bitan element je resocijalizacija, odnosno uključivanje u društvo kao aktivnih članova. Važno je omogućiti doškolovanje, prekvalifikaciju ili stjecanje posebnih vještina i znanja koje bi pomogle osobama s problemom ovisnosti u resocijalizaciji i samim time u osobnom i društvenom funkcioniranju (7). Medicinska sestra ima tu veliku ulogu kroz radnu terapiju te pripremu i ohrabrivanje obitelji na novi početak. |
Abstract (english) | Aim and introduction: Conducted research aims to investigate impact of abusing addictive substances in personal and social functioning of individuals: which psychoactive substances are used; how long does the abuse lasts; which are the most common effects on personal functioning of individuals; which are the most common effects on social functioning of individuals; what is motive for withdrawal and treatment. Specific objective of this research is to determine who is in the highest risk for abusing psychoactive substances and which are the most common motives for rehab and treatment so nurses could conduct preventive motivation treatment of high-risk groups.
Material and methods: Study was conducted on a random sample among users of non-governmental organizations and communities that are involved in prevention and outpatient treatment of addiction diseases from people with early behavioral disorders to professional therapeutic work with addicts through withdrawal programs, counseling and therapeutic communities in the period from April to May 2014 using a questionnaire consisting of 12 questions fulfilled by respondents. Participation of interviewees was voluntarily with guaranteed anonymity. A total of 63 participants took a part in study; Humanitarian Organization „Zajednica Susret“ Cista Velika and Ciovo – 43 respondents and Reto Center – Prijatelji Nade, Split – 20 respondents. Exclusion criteria was more than 5 skipped questions or dependence on non-psychoactive substances. 13 examinees have been omitted out of processing. Data from questionnaires was inserted into a Microsoft Excel spreadsheet according to previously prepared plan code. Descriptive statistics has been used to process data.
Results: Study included a total of 50 respondents. Average age of respondents was between 31 – 35 years (21 – 55). None of the participants were younger than 20 years or older than 56 years. Among the respondents there were more men (N=27) than women (N=23). Most commonly used substances were cannabis, nicotine, opiates and amphetamines, sedatives, hypnotics and analgesics. Synthetic cannabinoids are used least frequently. Speed, Ecstasy and MDMA or so-called heavy psychoactive substances are drugs which are consumed first by largest number of respondents. Average age of first consumption of psychoactive substances is 17 (12 - 24). Desire for experimentation and curiosity are the most common reasons for consuming psychoactive substances among the respondents (N=40), while the illness and insecurity are least common reasons (N=1). Largest number of respondents had problems with parents and police. During consumption of psychoactive substances and their adverse effects, 66% of respondents needed medical intervention. Average age of respondents when they began to continuously misuse psychoactive substances was 17 (13 – 30), and on average, addiction lasted for 10 years (2 – 38). Total of 66% of respondents requested professional help several times for treating their addiction. On average, they requested professional help 4 times (1 – 10). 18 respondents requested professional help more than 10 times, and 3 respondents did not answer on the following question. Most common motive for treatment is feeling they have reached the end and have no other choice. Largest number of respondents have support of family and friends in the process of treatment.
Conclusion: Results from our research have shown that the most frequently used substances were cannabis (N = 49), opiates (N = 48) and amphetamines, sedatives, hypnotics and analgesics (N = 47). On average, addiction lasted for 10 years (2 – 38). Addiction often interfered on problems with parents (N = 41), police (N = 41), friends (N = 35), at work (N = 27), losing a job (N = 24), marriage troubles (N = 16). 33 respondents needed emergency medical services, and 17 respondents remained at hospital treatment. Most frequent motives for abstinence and involvement in treatment are feeling they have no choice (N = 34), family and work (N = 27) and desire for cure (N = 24). Average age of respondents when they began to continuously misuse psychoactive substances was 17 (13 – 30) and this can be considered as the riskiest age for substance abuse. Nurse has an important role in prevention of abuse; she provides knowledge of addiction and abuse and assists community in its health enhancement by using addiction and nursing theory, interpersonal process, research competencies, and teaching skills. Nurse who is performing prevention should have knowledge and social skills to work with minors, parents and professional competence for the implementation of lectures and other activities. In the overall treatment of people with problems related to psychoactive substance abuse very important element is social reintegration, that is integration into society as active members. It is important to provide additional education, retraining or aquiring specific skills and knowledge that would help people with addiction problems in re-socialization and therefore personal and social functioning (7). Nurse has a major role through occupational therapy and preparing and encouraging families to new beginning. |