Ovaj diplomski rad koncipiran je po uzoru na Zakon o obrtu NN br. 143/13 tzv. ˝novi˝ Zakon o obrtu koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. godine. Pored navedenog Zakona kao značajan izvor poslužio je i Zakon o trgovačkim društvima NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13. Ova dva zakona predstavljaju temeljne propise kojima se uređuju osnivanje, poslovanje i prestanak najvećeg broja gospodarskih subjekata koji u Republici Hrvatskoj ostvaruju dobit ili dohodak proizvodnjom, prometom roba ili pružanjem usluga na tržištu. Navedeni zakoni ipak se ne primjenjuju sami, jer obrtnici i trgovci pojedinci, počevši od svog osnivanja i kasnijeg djelovanja, dolaze u doticaj s drugim subjektima poslovanja i tijelima državne i sudbene vlasti, pa pored njih dolazi do primjene i drugih propisa, ovisno o konkretnoj situaciji, koji svojim manjim dijelom utječu na njihovo poslovanje. Novi Zakon o obrtu uređuje sadržaj, način i uvjete obavljanja obrta, vrste obrta (slobodni, vezani i povlašteni obrti), poslovanje obrtnika, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravne osobe koje obavljaju obrt, prestanak obrta (odjavom ili po sili zakona), organiziranost obrta (Udruženje obrtnika, Područna obrtnička komora, Hrvatska obrtnička komora), nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta. Predmetni Zakon velik dio odnosa prepušta urediti podzakonskim (provedbenim) propisima pa tako ministar nadležan za obrt ima ovlast donošenja mnogih pravilnika (npr. Pravilnik o vezanim i povlaštenim zanimanjima i načinu izdavanja povlastica, Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima, Pravilnik o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra itd.). Pojam trgovca pojedinca obrađen je na kraju rada te je ujedno provedena njegova usporedba s obrtnikom budući da su ti pojmovi usko povezani. Naime, fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. Upisom u sudski registar obrtnik stječe svojstvo trgovca pojedinca.