Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima i specifičnim geografskim karakteristikama, na području budućeg srednjeg i južnog Ilirika vremenom su se formirale autohtone veće ili male zajednice. Delmati, Ditioni, Autarijati, Ardijejci, Plerejci, Daorsi, Melkumani, Labeati samo su neki od naroda koji su nastanjivali ovaj prostor. Bogata politička povijest ovog prostora utjecala je na sve aspekte ljudskog života pa tako i na položaj žena. O položaju žena na području budućeg srednjeg Ilirika u 4. st. pr. Kr. nemamo nikakvih podataka, ali zato postoje nekakvi podatci koji nam ponešto govore o položaju žena na prostoru budućeg južnog Ilirika, točnije postoje podatci koji govore o povezanosti ilirskog i makedonskog dvora. Iz izvora je poznato da su neke ilirske princeze odlazile na makedonski dvor kao nevjeste. Euridika I. Makedonska, Olimpijada, Adea-Euridika, Cynana i Audata svojim su se sposobnostima uspjele pokazati kao veoma sposobne žene koje su svojim djelovanjem utjecale na politički život u Makedoniji. Za razliku od njih, koje su utjecale na politički život indirektno, ilirska kraljica Teuta svu političku vlast držala je u svojim rukama. Za vrijeme njezine vladavine započelo je polako propadanje nekada moćnog Ilirskog Kraljevstva. Nakon osvajanja Rimljani započinju romanizaciju ovog područja koja je na kraju dovela do potpunog kulturnog preobražaja ljudi koji su živjeli na ovom prostoru.