Vid je osjetilo putem kojeg se prima najviše informacija iz okoline. Ono omogućuje percepciju okoline tako što prima vizualne podražaje pretvarajući ih u sliku u vidnom moždanom korteksu. Kada funkcija vida bude narušena bilo kakvim uzročnikom, neuroplastičnost mozga će pomoći da se neuroni pregrupiraju pa će drugo dominantno osjetilo postati sluh. Kod sluha je situacija obrnuta. Uho kao organ prima auditivne podražaje iz okoline koji putem vibracija na bubnjiću i osjetnim strukturama unutarnjeg uha stvara osjetilo sluha. Kada njegova funkcija prestane ili bude pogođena različitim ozljedama ili infekcijama, osobi drugo dominantno osjetilo postaje vid. Oštećenja vida i sluha zahvaćaju osobe svih životnih dobi, svih etničkih skupina i bilo kojeg spola. Manifestiraju se u oblicima stečenih ili urođenih anomalija koja rezultiraju različitim fizičkim i psihičkim poteškoćama što uvelike utječe na kvalitetu života takvih pojedinaca. Iako su neka istraživanja pokazala da su osobe s oštećenjima vida i sluha generalno zadovoljne kvalitetom svojeg života, nakon provedenog rehabilitacijskog programa ili korištenja nekih od pomagala, sudionici su se izjasnili kako im se život znatno unaprijedio. Kod osoba s oštećenjem sluha najveći je problem komunikacija. Nakon što im se omogućilo korištenje slušnog aparata, komunikacija s okolinom im je postala puno bolja nego prije. Kada se govori o pomagalima, danas ih je dostupno mnogo, iako ne odgovaraju sva socioekonomskim statusima korisnika. Zato, u državama svijeta postoje Zakoni koji uređuju takve slučajeve pa osobe koje su zdravstveno osigurane imaju pravo na određeni broj pomagala. S druge strane, osobe s oštećenjem vida imaju prepreke u svakodnevnim aktivnostima poput čitanja ili odlaska u trgovinu. Zbog toga im je potrebna pomoć pomagala ili druge osobe. Budući da im je kretanje u prometu znatno narušeno, neke osobe se mogu kretati ne samo uz pomoć štapa, već i uz pomoć psa vodiča.