Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 10 hours 16 min ago

U NSK predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“

Mon, 01/17/2022 - 13:53

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 14. siječnja 2022. godine održana je promocija knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno koju je izdalo Sveučilište u Zagrebu.

Knjiga je izdana povodom obilježavanja 30. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, a njezini su autori prof. dr. sc. Goran Bandov, Jelena Perleta i Ivana Petrović. Knjiga obuhvaća 105 kratkih osobnih priča i sjećanja diplomata koji su bili kreatori i akteri vanjskih politika RH, doajena diplomacije, hrvatskih predsjednika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i europskih integracija, veleposlanika i generalnih konzula.

Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Livia Kardum i dr. sc. Petar Kurečić, a uz rektora Sveučilišta u Zagrebuprof. dr. sc. Damira Borasa, uvodnike u knjizi napisali su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

The post U NSK predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“ appeared first on .

U povodu 634. obljetnice Vrbničkoga statuta

Fri, 01/14/2022 - 13:28

l. 1r: V ime Božie am(e)nь letь Božьihь tekuĉihь • č • t • o • J • [=1388.] m(i)s(e)ca ijuna danь • dï • [=15.] to e š’tatutь • [M]i gosp(o)d(i)nь k’nezь Štefanь i mi g(ospodi)nь knezь An’žь s’lišeĉi mi velike tuž’be ot našihь ver’nihь s’luž’b’nikovь kr’čkoga otoka ke imь čin’hu hudi ljudi pos’lali es’mo našihь ver’nihь v otokь • da oni s’z’vav’še dob’rihь muži za v’sega otoka i tako esu načinili da b(u)du pravi v’ pr(a)vdê s’tati • a k’rivi da b(u)du kaš’tigani • Mi g(ospodi)nь Lov’renac i g(ospodi)nь Ivanь • i gos(po)d(i)nь Pavlь • i pod’knežinь Dok’ša • buduĉi mi pos’lani od’ g(ospodi)na k’neza Štefana i od’ g(ospodi)na kn(e)za Anža • v otok’ kr’čki priz’vali es’mo k’ n(a)mь pod’knežina otoč’kihь i dobrihь muži s Kr’ka i za v’sega otoka hoteĉь učinitь to ča bi pravo • i dob’ro za vasь otokь •…

(Vrbnički statut, 1388.)

Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenutcima na kopnu. Poznata je krčka obitelj potekla upravo iz Vrbnika, a ostatci njihova dvorca Gradec i danas se nalaze iznad Vrbničkoga polja. S njihovom vladavinom Vrbnik doživljava svoj potpuni procvat kao dobro organizirana gradska sredina u kojoj je život bio uređen statutom. Vrbnički statut donesen je 15. siječnja 1388. godine, u vrijeme Ivana (Anža) i Stjepana (Štefana) Frankopana. Pisan je hrvatskim jezikom na glagoljici i po postanku je drugi takav hrvatski statut.

Statut je prepisan u Vrbniku u 16. stoljeću (prema predlošku iz 1388.), i to glagoljičnim ustavom, glagoljičnim kurzivom te latiničnim kurzivom, a sastavljen je od 36 pergamenskih listova. Uvez je Statuta izvorni, a knjižica je mala, neugledna, obična, s drvenim koricama presvučenim tamnosmeđom kožom s ostatcima dviju metalnih kopči. Statut nije sačuvan u izvorniku, već u prijepisu vrbničkoga svećenika Grgura Žaškovića iz 1526. godine. Rukopis je restauriran 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila ga je 1962. godine od nasljednikâ kanonika Petra Petriša, posredovanjem Ivana Matanića iz Vrbnika. Čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u cijelosti je dostupan i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odredbe Statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti: najstarija je datirana 1362., a najmlađa 1599. godine. No ova zbirka statutarnih odredaba, kako se ogleda u rukopisu, zasnovana je i najvećim dijelom prepisana iz starijega rukopisa 1526. godine.

Danas je Krčki (Vrbnički) statut, kako glasi njegov službeni naziv, bitan izvor srednjovjekovnoga prava.

Poznato je kako je Vrbnik izvorište glagoljice, mjesto gdje se oduvijek njegovalo glagoljaštvo.

Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola.

(Davor Velnić – U iskonu glagoljice)

The post U povodu 634. obljetnice Vrbničkoga statuta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjelovala u programu međunarodne kulturne suradnje ,,Knjižnica ‘Ljudevit Gaj’ u Donjoj Lastvi: čuvar nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u Crnoj Gori“

Thu, 01/13/2022 - 10:09

Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjetile su hrvatsku knjižnicu ,,Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi. Knjižnica je smještena u Domu kulture „Josip Marković“ i broji gotovo 6000 jedinica građe, a utemeljitelj joj je hrvatska središnja organizacija Dux Croatorum. Fond Knjižnice izgrađen je brojnim donacijama kulturnih društava, ustanova i pojedinaca.

Knjižnica „Ljudevit Gaj“ ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnoga identiteta, čuvajući ga i promičući pisanom riječju. Stoga, bitno je uspostaviti stručno uređenu knjižnicu koja će dobro upravljati građom, omogućiti poslovanje Knjižnice po suvremenim načelima knjižničnoga poslovanja te u skladu s važećim stručnim normama i novim uslugama potaknuti veće korištenje građe, privlačenje novih korisnika kao i promicanje hrvatskoga jezika, kulture i znanosti.

U sklopu posjeta koji je trajao od 6. do 11. prosinca 2021. godine, djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svojim su kolegicama i kolegama iz Crne Gore pružile stručnu i organizacijsku pomoć u pripremi i provedbi poslova odabira i obrade te pravilnoga smještaja i zaštite građe, a sve kako bi Knjižnica bolje služila na dobrobit zajednici Hrvata u Crnoj Gori te ostalim građanima i istraživačima.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjelovala u programu međunarodne kulturne suradnje ,,Knjižnica ‘Ljudevit Gaj’ u Donjoj Lastvi: čuvar nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u Crnoj Gori“ appeared first on .

Uz 172. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti

Tue, 01/11/2022 - 08:47

… Sav je taj svijet veseo, bezbrižan i zadovoljan. Ta kako da i ne bude! Ma namučili su se i naznojili kroz šest radnih dana, a danas otpočinut će malko, napjevati se malo u crkvi, slušati propovijed gospodina plovana, koji je svima pravi otac, koga svi štuju i ljube, koji ih toliko puta do suza gane, kad onako lijepo i srdačno prodiče ma da, tako lijepo kao nijedan pop ni u Jelenšćici, ni u Lovranu, ni u Plominu … U ljupki suton, kad zahladi, kad svježe sjene prikriju ono mirno božje more, bacit će mlad mornar kaput na ramena, otrgnut će kitu sestrina bosiljka, pa hajd pjevajući u odaljeno seoce k svomu zlatu, koje će ga dočekati radosno mu se smiješeć, onako čisto na blagdansku odjevena. (…)

(Začuđeni svatovi)

Opisom jednostavnijih vremena iz romana Začuđeni svatovi prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Eugena Kumičića.

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 172. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti appeared first on .

Osvježeno izdanje digitalne tematske zbirke o zaštiti okoliša

Wed, 01/05/2022 - 09:40

Digitalna tematska zbirka „Zaštita okoliša“, pohranjena na Hrvatskome arhivu weba, krajem prosinca 2021. obogaćena je dodatnim mrežnim stranicama sadržajno vezanima uz temu održivoga razvoja. Zbirka je nastala suradnjom Hrvatskoga arhiva weba i Zbirke službenih publikacija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2020. godine, koji je bio posvećen Danu planeta Zemlje. U tom su povodu odabrani i arhivirani mrežni sadržaji posvećeni recikliranju, energetskoj učinkovitosti, kontroli industrijskoga onečišćenja, gospodarenju otpadom, akcijama čišćenja okoliša i sl., a sve kako bi se upozorilo javnost na važnost održivoga razvoja i očuvanja prirode. Arhivirani primjerak mrežne stranice predstavlja trajno dostupnu i zaštićenu verziju mrežne stranice koja je zabilježena u određenome trenutku, a korisnicima omogućava cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja.

S obzirom na važnost tematike, kao i učestalost osnivanja novih ekoloških udruga, akcija i pokreta, Zbirka je nadopunjena novim mrežnim sadržajima, a njihovu odabiru priključio se i Europski dokumentacijski centar NSK. Tijekom mjeseca studenoga 2021. prikupljeno je 50-ak novih mrežnih stranica, dijelova stranica i news portala. Osvježeno izdanje tematske zbirke dobilo je naziv Zaštita okoliša 2021.

Velik broj novih stranica koje su u najvećoj mjeri posvećene ekološkim projektima ukazuje na interes građana Hrvatske za ovu tematiku, kao i za potrebu za raspravom i podizanjem svijesti o očuvanju okoliša.

Tematska zbirka „Zaštita okoliša“ trajno je pohranjena za buduće generacije, predstavlja izvrsnu polaznu točku za multidisciplinarna istraživanja ekološke tematike, a dostupna je putem kataloga NSK, gdje je bibliografski opisana na razini zbirke. Svrha zbirke je informiranje, ali i stjecanje i nadopuna znanja o značaju održivoga razvoja i zaštite okoliša.

The post Osvježeno izdanje digitalne tematske zbirke o zaštiti okoliša appeared first on .

Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2021. godini

Tue, 01/04/2022 - 09:44

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2021. godinu, koji je raspisala na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.

Na natječaj je pristiglo 175 izdanja, od kojih je ocjenjivački sud, u čijemu su sastavu bili akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev, izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević te viša knjižničarka i kustosica Vesna Vlašić, djelatnica Grafičke zbirke NSK, izabrao njih 17 (koje navodimo abecednim redom):

A PUNCH IN THE EYE
Autorica: Sanja Iveković
Ilustracije: Sanja Iveković
Grafičko oblikovanje: Nina Bačun, Roberta Bratović
Nakladnik: Oaza Books

BIZARNE PRIPOVIJESTI
Autorica: Olga Tokarczuk
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Klara Rusan/Maja Glušić
Nakladnik: Fraktura

DANTE: ROMAN O NJEGOVU ŽIVOTU
Autor: Marco Santagata
Ilustracije: Giotto di Bondone
Grafičko oblikovanje: Nikša Eršek
Nakladnik: Sandorf

DIVNI SVIJETE, GDJE SI
Autorica: Sally Rooney
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Hana Vrca/Maja Glušić
Nakladnik: Fraktura

DRVOLAŠI
Autor: Tihomir Dunđerović
Grafičko oblikovanje: Hrvoje Duvnjak
Nakladnik: Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo

FIUME FANTASTIKA
Autori: Vedran Mimica, Maroje Mrduljaš, Idis Turato
Grafičko oblikovanje: Maša Poljanec, Leo Kirinčić
Nakladnik: Sveučilište u Rijeci, Oaza Books

KARTOGRAFIJA LJUBAVI: DUNAVOM
Autorica: Helena Sablić Tomić
Grafičko oblikovanje: Ana Pojatina
Nakladnik: Naklada Ljevak

MALE SMRTI
Autorica: Ivana Sajko
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Klara Rusan/Maja Glušić
Nakladnik: Fraktura

MOJA BAKA NE ZNA TKO SAM
Autorica: Iva Bezinović-Haydon
Ilustracije: Hana Tintor
Grafičko oblikovanje: Ana Vujasić
Nakladnik: Ibis grafika

OLUJNI KOMPAS
Autor: Željko Brguljan
Ilustracije: Željko Brguljan
Grafičko oblikovanje: Mario Aničić
Nakladnik: Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Željko Brguljan

PAGRADOTOK
Autor: Damir Fabijanić
Grafičko oblikovanje: Damir Fabijanić
Nakladnik: FAB d.o.o.

PICCOLA CON PICCOLO
Autor: Bruno Mezić
Ilustracije: Klasja Habjan
Grafičko oblikovanje: Klasja Habjan
Nakladnik: Mala zvona

RONJENJE NA DAH
Autor: Miroslav Mićanović
Grafičko oblikovanje: Bestias
Nakladnik: Meandar Media

THE NO.1 BIRDTAILING DETECTIVE AGENCY
Autor: Marko Pogačar
Ilustracije: Stefhany Yepes Lozano
Grafičko oblikovanje: Nina Bačun, Roberta Bratović
Nakladnik: Oaza Books

TIŠINE
Autorica: Nikolina Manojlović Vračar
Ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar
Grafičko oblikovanje: Zrinka Horvat
Nakladnik: Mala zvona

ZADAR – OBNOVA I IZGRADNJA NAKON RAZARANJA U DRUGOME SVJETSKOM RATU
Autorica: Antonija Mlikota
Grafičko oblikovanje: Željka Sambolek Mikota, Tea Pavić
Nakladnik: Školska knjiga

ZALJUBLJENA U ČITAV SVIJET
Autorica: Olja Savičević Ivančević
Ilustracije: Ana Kovačić
Grafičko oblikovanje: Tea Pavić
Nakladnik: Školska knjiga

„U ovogodišnjem izboru nismo željeli uzimati u obzir rješenja prethodno poslanih odabira, a rukovodili smo se inventivnošću pristupa koji slijedi duh današnjeg vremena“ istaknula je izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, članica stručnog ocjenjivačkog suda.

Nakon međunarodnog natječaja i izložbe Best Book Design from all over the World i izlaganja na sajmu u Frankfurtu u okviru izložbe Book Art International, odabrane knjige postat će dio fonda Njemačkog muzeja za knjigu i pismo (Deutsches Buch- und Schriftmuseum) u Leipzigu, koji djeluje u sklopu Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2021. godini appeared first on .

Citat 1. siječnja 2022.

Sat, 01/01/2022 - 06:00

Putovao sam mnogo, govorio malo; čitao uvijek.

The post Citat 1. siječnja 2022. appeared first on .

test

Thu, 12/30/2021 - 09:33

test

The post test appeared first on .

Otvorena izložba „Krasopis – lijepo pismo“ u NSK

Mon, 12/27/2021 - 10:03

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 22. prosinca 2021. godine otvorena je izložba Krasopis – lijepo pismo u organizaciji Hrvatskoga školskog muzeja. Izložba koja je postavljena u povodu obilježavanja 120. obljetnice utemeljenja Hrvatskoga školskog muzeja moći će se razgledati do 13. siječnja 2022. godine.

Priča o krasopisu kao nastavnomu predmetu započinje pričom o razvoju pisma, prvim pismovnim sustavima te definiranjem pojma kaligrafija ili krasopis. Izložba prikazuje povijesni razvoj obuke u pisanju krasopisom na ovim prostorima od vremena stare krajiške škole, Vojne krajine do prvih hrvatskih školskih zakona u drugoj polovici 19. stoljeća.

Prikazana su i osnovna obilježja krasopisa, predmeta koji se u hrvatskim školama učio sve do sredine 20. stoljeća, i to od osnovnoga svojstva lijepoga pisma, izgleda slova, zahtjeva koje trebaju ispuniti učitelji do onih koji se postavljaju pred učenike.

Izložba donosi i muzejske predmete koji svjedoče o tome kako je izgledao nastavni predmet krasopis te čime se na tome predmetu služilo. Izložene su školske klupe, školske ploče i pločice, učeničke torbe, zidne ploče, šarolike pernice, pera i držala, tintarnice, sušila za tintu kao i zavidan broj pisanki.

Krasopis – lijepo pismo izložbeni je projekt nadahnut bogatim muzejskim fondom, vrijednim predmetima koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, arhivu te knjižnici Muzeja. Opsežan popis kataloških jedinica u katalogu kao i više od 300 izvornih predmeta javnosti predstavljenih izložbom, dokaz su koliko je bio bitan i što je za povijest hrvatskoga školstva značio nastavni predmet krasopis.

 

 

 

 

The post Otvorena izložba „Krasopis – lijepo pismo“ u NSK appeared first on .

Čestitka korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana

Fri, 12/24/2021 - 10:42

Uz božićnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i prigodne stihove velikog Tina Ujevića, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i djelatnici Knjižnice žele vam čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i zdravljem ispunjenu 2022. godinu.

Tugo svetih dana, kad se prosipa
kao silan slador bijelo snježno inje,
kada iz jasala čedo Josipa
nudi čudu svijeta bolne oči sinje;
pa dok vatra pali našu žarku krvcu,
od krvave rijeke što je prolismo
kao žižak gori na božićnom drvcu
plamen prve vjere što zavolismo,
i dok tako snužden u kavanskom kutu
glođem crnu sumnju srca ranjena,
mutni danak vije neku maglu žutu,
dotle znam da zvona, bolna zvona
povrh pala čela muža smanjena
u tišini sela crno bugare,
te da stalnom čamom dona-dona-dona
tješe jad ognjišta, mrtve ugare.

I ja tada kličem: Bolni Božiću,
nemam peći, ali duh naložit ću,
sveti oganj i svoju dušu složit ću
u zvonku zvučnu slavu Božiću,
u česmu pjesama,
pjesmu česama;
no mrak iz mene
biva crn i težak – i crnji i teži –
ko mrak oko mene
što steže u mreži.

Sam na svijetu, a nigdje nikoga.
Čeljadi je smiješno moje gnusno – rublje,
dokle moje oči posmatraju Boga,
dokle moje uho čuje čiste trublje
bolje vasione, duha sakritoga;
da sklonim glavu, nemam dobra duplja,
naokolo svuda nemilosne laži;
naokolo srca šuplja
i draži bez draži.

Putuje se svijetom sudbonosno sam.

A sitna djeca ruke pružaju
za dragovoljan bakar otkupljenja,
dlan na kojem gori crven plam.
I kroz osvit tihih Pozdravljenja
te će male ruke da nas razoružaju.

Nego evo govori mi glas:

„Bijela čela koja padate
sa gvožđem kletve oko tjemena,
što ne kruni krunu, niti klas,
okrvavljena srca što se jadate,
počekajte koru vremena,
svjetliji nam ili čišći čas;
optuženici duša potonulih,
i čela klonulih,
vi oronuli,
počekajte
Spasiteljski Čas.

Ne teku čiste suze uzaludu.

S vašeg oka one će da budu
bistri sjajni žišci;
vas će spasti, vas će spasti, vas će spasti,
o Ikonoklasti,
vaši vrisci,
o popljuvani
i ugnjetavani,
što kroz zadnju bijedu
motrite val u ledu
za dubljinu modru
dubokomu, spokojnome odru.”

Kada će da viknu trube crvene,
crvene,
– u crvenoj boji, u plamenom tempu –
kada će da kriknu mrtvi kameni?
Moje ruke dvije su štake drvene,
drvene;

pružaju se ruke poleta
talogu božanskoga poletarca;
nečujno se gase zadnji plameni,
zadnji ameni
na meni.

(Božić, Tin Ujević)

The post Čestitka korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on .

Ministarstvo kulture i medija RH ponovno darovalo knjige Zbirci inozemne Croatice NSK

Mon, 12/20/2021 - 06:00

Zbirka inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ove je godine postala bogatija za osamdeset knjiga koje joj je na poticaj načelnice Službe za knjigu i nakladništvo dr. sc. Mihaele Majcen Marinić darovalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Riječ je o djelima hrvatskih autora objavljenim izvan Hrvatske koja se prikupljaju za tu Zbirku i pohranjuju u njoj.

Služba za knjigu i nakladništvo djeluje u sklopu Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva, a jedna je od njezinih zadaća dodjeljivanje potpora za prijevode na strane jezike djela hrvatskih autora, ponajprije u području lijepe književnosti (beletristika), s ciljem promicanja njihova djelovanja u inozemstvu. Natječaj je Službe za dodjelu takvih potpora otvoren tijekom cijele godine i strani nakladnici koji se odluče tiskati djelo nekog hrvatskog autora imaju mogućnost u sklopu tog natječaja zatražiti novčanu potporu Ministarstva.

Među djelima hrvatskih autora koja su uz potporu Ministarstva nedavno objavljena u inozemstvu ističu se roman Miroslava Krleže Na rubu pameti preveden na španjolski jezik i obavljen u Španjolskoj, roman Janka Polića Kamova Isušena kaljuža na makedonskom i Astaroth Ive Brešana na ukrajinskom jeziku. Tu su i djela suvremenih hrvatskih književnika: roman Frida ili o boli Slavenke Drakulić na nizozemskom, pet drama Mire Gavrana na češkom okupljenih u knjizi naslovljenoj Pet divadelních textu (Pet kazališnih tekstova), roman Jurice Pavičića Crvena voda na francuskom, roman Miroslava Međimorca Presvijetli i rabin na španjolskom, objavljen u Meksiku, te pripovijesti Neve Lukić na engleskom jeziku.

Od ostalih su jezika zastupljeni bjeloruski, bugarski, estonski, grčki, katalonski, mađarski, njemački, poljski, ruski, slovački, slovenski i talijanski jezik.

Među uglednim je prevoditeljima koji su preveli donirana djela i savjetnica u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Ministarstvo kulture i medija RH ponovno darovalo knjige Zbirci inozemne Croatice NSK appeared first on .

„I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem…“ – uz obljetnicu smrti Dobriše Cesarića

Fri, 12/17/2021 - 14:43

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna.
Krhko je znanje!)
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
Još bi nam mogla desiti se ljubav,
Desiti – velim,
Ali ja ne znam da li da je želim,
Ili ne želim.

U moru života što vječito kipi,
Što vječito hlapi,
Stvaraju se opet, sastaju se opet
Možda iste kapi –
I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem,
Jedna vječnost pusta,
Mogla bi se opet u poljupcu naći
Neka ista usta.

Možda ćeš se jednom uveče pojavit
Prekrasna, u plavom,
Ne sluteći da si svoju svjetlost lila
Mojom davnom javom,
I ja, koji pišem srcem punim tebe
Ove čudne rime,
Oh, ja neću znati, čežnjo moje biti,
Niti tvoje ime!

Pa ako i duša u tom trenutku
Svoje uho napne,
Sigurnim će glasom zaglušiti razum
Sve što slutnja šapne;
Kod večernjih lampi mi ćemo se kradom
Pogledat ko stranci,
Bez imalo svijesti koliko nas vežu
Neki stari lanci.

No vrijeme se kreće, no vrijeme se kreće
Ko sunce u krugu,
I nosi nam opet ono što je bilo:
I radost, i tugu.
I sinut će oči, naći će se ruke,
A srca se dići –
I slijepi za stope bivšega života
Njima ćemo ići…

(Dobriša Cesarić – Povratak)

Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio.

Mnogo je suza i riječi ostalo sakriveno u Cesariću… Sam pjesnik jednom je napisao: „Neko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom: svi neka vide. Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu prijeći u suze i riječi…

Bio je čovjek koji se trajno mučio sa samim sobom. Što je muka bila veća, to je njegova šutnja bila upornija. I kada bi ga pogodila duga i duboka šutnja, povlačio bi se potpuno u sebe. A kada bi se vratio u ovaj prostor, u svijet u kojem smo bili to što jesmo ili što smo zamišljali da jesmo, osmjehnuo bi se svojim duboko usječenim očima i kao da se ispričava što je plovio svojim morima…

Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević. Cesariću je uspjelo uz takve prethodnike i u tome društvu stvoriti vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kad danas govorimo o modernome hrvatskom pjesništvu, ne možemo, a da ne istaknemo Dobrišu Cesarića kao jednoga od temelja toga pjesništva.

Rođen je 10. siječnja 1902. godine u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo provodi u Osijeku, gdje je polazio osnovnu školu, prve razrede realne gimnazije, pa i napisao prve stihove.

Sklad slavonskih paleta, zvona, sokaci, šetnje s ocem u sjenovitim alejama uz Dravu, sve to bila je ljepota koja i obično pretvara u poeziju.

Još kao dječak Cesarić je s roditeljima puno putovao. Sva putovanja njegova djetinjstva bila su lađom – od Osijeka do Zemuna, od Rijeke do Kotora, odnosno u Veneciju, pa iz tih ranih godina potječe njegova ljubav za more, rijeke i osvijetljene lađe.
Roditelji mu se sele 1916. u Zagreb, gdje Cesarić završava realnu gimnaziju i u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavljuje svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.
U osamnaestoj godini počinje studij prava, ali ga uskoro napušta i upisuje Filozofski fakultet, čistu filozofiju. Istodobno je namješten u Računarskome uredu; zatim u Hrvatskome narodnom kazalištu uči režiju i sređuje kazališnu pismohranu. Od 1929. do 1941. godine radio je kao lektor i knjižničar Higijenskoga zavoda, a potom je premješten u tadašnji Ured za hrvatski jezik.
Te predratne zagrebačke godine razdoblje su njegova intenzivnog književnog rada. U književnome časopisu Kritika 1920. objavljena mu je pjesma Buđenje šume. Godine 1923. s Vjekoslavom Majerom pokreće i uređuje književni list Ozon. Surađuje u listu Suvremenik, čiji su urednici M. Begović i A. B. Šimić. Upoznaje se s Miroslavom Krležom i počinje suradnju u Književnoj republici, gdje se uglavnom jasno ocrtala njegova lirska fizionomija.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je 1931., a sljedeće godine tu je knjigu nagradila JAZU (danas HAZU) kao najbolju pjesničku zbirku godine. Godine 1936. Društvo hrvatskih književnika nagrađuje njegovu pjesmu Trubač sa Seine (Matoš u Parizu).

Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je Knjiga prepjeva, odnosno zbirka prijevoda svjetskih pjesnika.
Dobriša Cesarić jedan je od najprevođenijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto.

Napisao je pregršt možda najljepših i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, objavio nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevođen i nagrađivan. Nizu književnih nagrada pridružila se i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1969. godine.

Osim lirike, objavio je i niz napisa kritičkoga i memoarskoga značaja, kao npr. O A. B. Šimiću, Prije trideset godina, Prve moje uspomene na Krležu, Sjećanje na Gorana, Moje osječko đakovanje.

Cesarić u svojem pjesništvu donosi nove, jedinstvene sadržaje, prodirući duboko u riznicu svojih bogatih unutrašnjih doživljaja. Cesarićeva je lirika sva ugrađena u male svjetove svakodnevnih zbivanja. Sagledavajući bitne, male stvari pjesnik je okrenut samom sebi i običnom čovjeku s kojim se kao pjesnik poistovjećuje. Govoreći o svojem osobnom, intimnom svijetu, pjesnik diže zapravo svoje vlastite doživljaje na razinu općeljudskih simbola. Cesarić je pjesnik grada, temeljni je izvor njegove poezije neka pritajena bol, osjećaj prolaznosti i životne patnje. Neposredan u iznošenju svojih doživljaja, on jednako prisno zna impresionistički nacrtati svoj slavonski pejsaž, kao što zna ostvariti ozračje sumorno-sivoga grada. Snaga i vrijednost Cesarićeve poezije očituje se u preciznosti izraza, u jednostavnome pojmovnom i metaforičkome aparatu kojim se služi. Upravo po tim kvalitetama Cesarić je odskočio u prvi plan hrvatske poetske riječi u razdoblju od tridesetih do pedesetih godina.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Dobriše Cesarića.

Poznate su mu antologijske pjesme Oblak, Povratak, Slap, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa, Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih i dr.

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić preminuo je 18. prosinca 1980. godine i pokopan je na zagrebačkome Mirogoju.

Dobriša Cesarić jedan je od najvećih pjesnika koji je živio na ovim prostorima i koji nam je ostavio prekrasne stihove koji su već davno prešli u srce i legendu čovjeka.

Čitajući njegove prekrasne stihove, odajemo priznanje njegovu imenu i umjetničkomu radu te ga tako vraćamo u život…

…Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

The post „I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem…“ – uz obljetnicu smrti Dobriše Cesarića appeared first on .

Otvorena izložba radova iz grafičke mape „Tvornička jutra“ Milana Trenca

Fri, 12/17/2021 - 09:38

U Laubi – Kući za ljude i umjetnost 15. prosinca 2021. godine u 20 sati otvorena je izložba radova iz grafičke mape Tvornička jutra Milana Trenca. Izložba se može pogledati do 24. prosinca 2021. godine.

U programu otvorenja izložbe sudjelovali su pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, viša kustosica u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i urednica grafičke mape Tvornička jutra Charlotte Maria Frank, kustosica izložbe Lana Harjaček iz Laube – Kuće za ljude i umjetnost te autor mape i radova Milan Trenc.

Grafičku mapu Tvornička jutra u suradnji s autorom Milanom Trencom u ovoj je godini objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u sklopu programa Godina čitanja te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklade Adris, čime je dodatno obogaćen fond Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u kojoj se brižno čuva najveći broj grafičkih mapa u Hrvatskoj.

U Zbirci su zastupljeni najistaknutiji autori u području grafičke umjetnosti, često u suradnji s pjesnicima u grafičko-poetskim mapama, ali i samostalni autori – grafičari, nadahnuti različitim kreativnim poticajima. To je slučaj i u grafičkoj mapi Milana Trenca koja je nastala kao rezultat novih odnosa sadržaja i forme, mogućnosti variranja i multipliciranja izvorne ideje te ispitivanja medija grafike u sitotisku.

Mapom Tvornička jutra autor Milan Trenc istražuje odnos dvaju stilova prethodnoga stoljeća, pop-arta i socrealizma i odmiče se od uobičajene tehnologije svojega stvaranja, videozapisa, filma i digitalnoga tiska. Istražujući tehniku sitotiska, autor kao svoje ishodište koristi kadrove stripa Maljčiki iz 1981. godine koji je nadahnut hitom grupe Idoli.

U radionici za sitotisak na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu otisnuto je 30 mapa, a u svaku je mapu uloženo 15 listova, 13 grafičkih listova i dva lista s tekstom. Omotne kutije za mape izradili su djelatnici procesa Opremanje i uvez građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Milan Trenc (1962.) je grafičar, ilustrator, crtač stripova, autor animiranih i igranih filmova, pisac scenarija i knjiga. Diplomirao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u klasi prof. Kreše Golika. Početkom osamdesetih, uz studij režije, počinje objavljivati stripove u Poletu i Studentskome listu. Od 1985. godine pa do njegova ukidanja bio je glavni ilustrator magazina Start. Od 1991. do 2004. godine boravi u New Yorku gdje objavljuje stripove u Heavy Metal Magazinu, a ilustracije mu se pojavljuju u The New York Timesu, Timeu, The Wall Street Journalu, New Yorkeru, Fortune Magazinu, Washinton Postu, Business Weeku i ostalim važnijim američkim časopisima. Za svoje ilustracije u The New York Timesu dobio je nagrade magazina Print (1993.) i Society of Publication Designers (2003.) Godine 1993. piše i ilustrira knjigu za djecu The Night at the Museum (Noć u muzeju) po kojoj je snimljen istoimeni holivudski film u produkciji 20th Century Fox (2006.). Sudjeluje u skupnim izložbama u Centre Georges Pompidou u Parizu, Art in General u New Yorku i Sherry Frumkin Gallery u Los Angelesu. Ostvario je niz samostalnih izložaba Galerija Klovićevi dvori (2007.), Galerija Nova (2008.), MUO (2017.) i Galerija Forum (2019.). Redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Autorica fotografija s otvorenja je Lorna Kijurko.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

The post Otvorena izložba radova iz grafičke mape „Tvornička jutra“ Milana Trenca appeared first on .

U tijeku prijave za 5. godišnju otvorenu konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Thu, 12/16/2021 - 15:40

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 21. prosinca 2021. godine u virtualnom izdanju  5. godišnju otvorenu konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Naziv ovogodišnje Konferencije je Sistemsko knjižničarstvo 2021: Knjižnični sustavi nove generacije, a namijenjena je informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica neovisno o knjižničnom programu u upotrebi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja samih knjižnica. Program je dostupan na službenim mrežnim stranicama Konferencije. Svi zainteresirani mogu do samoga početka Konferencije prijaviti svoje sudjelovanje putem registracijskog obrasca. Kotizacija za sudjelovanje na Konferenciji se ne naplaćuje.

Tema ovogodišnje Konferencije je Knjižnični sustavi nove generacije i aktualizira pitanja u području razvoja knjižničnih sustava, interoperabilnosti, primjene standarda u području informacijskih sustava, povezivanje informacijskih sustava, razvoja i perspektive knjižničnih formata za obradu znanja, sustava za razvoj izvornih povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture te ponovne uporabe baštinskih podataka. Tema je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina:

  • knjižnični informacijski sustavi i programi:razvoj knjižničnih sustava i programa, sustavi za pronalaženje informacija (discovery), repozitoriji, API, distribuirani informacijski sustavi, blockchain tehnologija,
  • razvoj formata:razvoj i ažuriranje formata, prevođenje metapodataka (metadata crossover), konverzija, izvorni povezani podatci, sheme metapodataka, razvoj i primjena ontologija, interoperabilnost, BIBFRAME,
  • povezivanje, razmjena, dijeljenje i ponovna uporaba baštinskih podataka:podatkovna pismenost, veliki podatci, istraživački podatci, povezani podatci, otvoreni podatci, digitalna analiza, vizualizacija podataka, mašinsko učenje, duboko učenje, suradnja u području digitalne humanistike te
  • digitalna transformacija: sistemsko knjižničarstvo, uklopljeno knjižničarstvo, pametne knjižnice i knjižnične usluge, unaprijeđena i virtualna stvarnost (AV & VR), Internet stvari (IoT) i baštinske ustanove, digitalno transformirano pretraživanje, BYOD pristup.

Konferencija Sistemsko knjižničarstvo bavi se područjem razvoja i primjene informacijskih sustava te segmentom digitalne transformacije knjižnica i baštinskih ustanova. Naglašava važnost primjene interdisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa obradi tema iz područja razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem, razvojem i primjenom informacijskih sustava u kontekstu baštinskih ustanova. Cilj je Konferencije usvajanje novih znanja i ideja, razmjena mišljenja i iskustava te prezentacija znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata i programa, održavanje radionica i prezentacija programa i usluga iz područja primjene informacijskih sustava i procesa digitalne transformacije u segmentu baštinskih ustanova. Konferencija je namijenjena podjednako stručnjacima praktičarima ali i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike te drugih znanstvenih područja, a posebno se vrednuje interdisciplinarni te transdisciplinarni pristup obradi tema te suradnji među predavačima

Svi radovi i prezentacije s Konferencije bit će dostupni u otvorenom pristupu ili pod Creative Commons licencom (CC BY 3.0 HR) te po završetku objavljeni u recenziranom zborniku radova.

Sve ostale informacije o Konferenciji mogu se pronaći ovdje.

The post U tijeku prijave za 5. godišnju otvorenu konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK tijekom blagdana

Thu, 12/16/2021 - 12:47

Radi nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana Restoran i Caffe bar SC-NSK bit će zatvoreni u razdoblju od srijede 22. prosinca 2021. do 9. siječnja 2022. godine, sa zadnjim radnim danom 21. prosinca 2021.

U ponedjeljak 10. siječnja 2022. godine Restoran i Caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK tijekom blagdana appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 12/15/2021 - 10:38

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar – redaktor integriranog knjižničnog sustava u Odjelu IT

– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe

– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo

– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nek se čuju ljupki zvuci dalmatinske lire… – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića

Tue, 12/14/2021 - 09:30

Osjećam, lako kao moje pisaće pero, izlazim iz kamene grobnice pred glavnim oltarom franjevačke crkve Sv. Marije u Hvaru, koju smo zajedno podizali moj otac Antun i ja, Hanibal Lucić, hvarski vlastelin, branitelj i sudac hvarske komune, ordinarij pregradnje zvonika i katedrale Sv. Stjepana, našeg zajedničkog zaštitnika.

Osjećam kako se moja duša izvija kroz renesansni spomenik i onda odlazi na moje omiljeno mjesto.

Kamenu klupicu pod golemim čempresom koji se uzdiže još od moje mladosti, pa sjeda kao stotinama puta u mom prošlom tjelesnom i sadašnjem duhovnom životu, pod najstarije živo biće Hvara, koje je poput mene zapamtilo mnoge događaje, sjećanja, uspone i padove otoka i grada.

Golemo stablo ne govori ništa. Zna, još malo i među njegovim granama zašumiti će strujanje koje će moju dušu, dušu pjesnika Hanibala Lucića, kako danas govore, najvještijeg pjesnika hrvatske renesanse, piscu Robinje, prve romance europske književnosti, dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru…

(Najljepši otok na Sredozemlju po ispovijesti Hanibala Lucića o 450. obljetnici njegove smrti – Veljko Barbieri)

Hvarski lirik i dramatičar Hanibal Lucić potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih vlastelinskih obitelji. Rođen je 1485. godine u Hvaru. O njegovu životu nemamo puno sačuvanih podataka. Obavljao je visoke državničke i upravne dužnosti u rodnome kraju. Sudeći prema njegovu književnom djelu, Lucić je izvrsno poznavao klasičnu književnost, srednjovjekovnu glagoljašku i usmenu hrvatsku književnost te suvremenu talijansku i hrvatsku književnost.

Veći dio svojega stvaralaštva uništio je u nastupu autokritičnosti, a nevelik mu je opus objavljen 1556. godine u Mlecima pod naslovom Skladanja izvarsnih pisan razlicih, zahvaljujući njegovu sinu Antunu. Riječ je o antologiji u kojoj se nalaze 22 ljubavne pjesme, drama Robinja, nekoliko pjesničkih poslanica, dva epitafa te prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U Lucićevoj lirskoj zbirci opijeva se ljubav prema ženi i njezina ljepota. Po estetskim dosezima, pjesme u kanconijeru pravo su remek-djelo hrvatske renesansne ljubavne lirike. U njima on opisuje ljepotu i ljubav u tradiciji Petrarke i petrarkizma, a istodobno i u tradiciji usmene hrvatske ljubavne poezije.
Među ljubavnim je pjesmama i Jur nijedna na svit vila, pjesma u kojoj Lucić opisuje ljepotu svoje drage, biranim leksikom u osmeračkim oktavama, vrlo pregledne simetrične kompozicije. Moleći na kraju pjesme Boga da ljepotu vile sačuva od starenja, pjesnik posredno izražava samosvijest renesansnoga tvorca da će njezina ljepota biti ovjekovječena, zahvaljujući neprolaznoj vrijednosti njegove umjetnine.

Lucićeva drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku. Djelo je napisano kao pjesničko-dramski spjev sa suvremenom, povijesnom temom te radnjom koja sadržava i jednostavnost pučke igre, što upućuje na njezino moguće podrijetlo. Sastoji se od tri čina, u dvostruko rimovanim dvanaestercima.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Sonetni dani Hanibala Lucića koja je nastala na poticaj književnika Veljka Barbierija, a namjera je Festivala bila probuditi svijest o vrijednosti književnoga opusa hvarskoga renesansnog autora Hanibala Lucića.

Njegovi stihovi, prepjevi, poslanice, a posebno drama Robinja danas čine mali, ali nezaobilazni dio europske renesansne književne baštine.

Zahvaćen renesansnim duhom, Hanibal Lucić približno 1530. godine počeo je nedaleko od grada graditi svoj renesansni ljetnikovac. U svojem ljetnikovcu na izmaku grada, koji se po svojem renesansnom slogu izdvaja od onodobnih graditeljskih dosega na otoku, Hanibal Lucić proveo je posljednje godine svojega pjesničkog i duhovnoga života.

Umro je u Hvaru 14. prosinca 1553. godine, a pokopan je u obiteljskome grobu u franciskanskoj crkvi svete Marije, ispod glavnoga oltara, na kojem se nalazi ploča s grbom Lucića i slovima A. L. MDLXXV.

Jur nijedna na svit vila
lipotom se već ne slavi,
jer je hvale sve skupila
vila ka mi sarce travi.
Ni će biti ni je bila,
njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
jur nijedna na svit vila. (…)

(Jur nijedna na svit vila)

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Nek se čuju ljupki zvuci dalmatinske lire… – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića appeared first on .

Obilježavanje 75. obljetnice humanitarnoga djelovanja UNICEF-a

Mon, 12/13/2021 - 13:07

U povodu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Fonda za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF-a), Ured UNICEF-a za Hrvatsku 10. prosinca 2021. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelio je zahvalnice Prijatelji UNICEF-a za potporu UNICEF-ovim aktivnostima i programima Tom je prigodom otvorena i prigodna izložba fotografija, manjih predmeta i dokumenata koje govore o glavnim ostvarenjima UNICEF-a i partnera u Hrvatskoj tijekom proteklih 75 godina. Izložba se može razgledati do 17. prosinca 2021. godine.

Pozdravni govor na svečanoj dodjeli zahvalnica održala je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regine M. Castillo. Tom se prigodom zahvalila svima za nesebičnu potporu UNICEF-ovim aktivnostima te pojasnila tko su Prijatelji UNICEF-a koji dugi niz godina nesebično podupiru UNICEF i aktivnosti za djecu i mlade.

Dobitnici ovogodišnje zahvalnice Prijatelji UNICEF-a brojni su istaknuti članovi kulturnoga, sportskoga i društvenoga života Hrvatske, među kojima su Mladi ambasadori za prava djece i mladih Europske unije, mlade članice i članovi Savjetodavnoga odbora za dječju participaciju, mlade članice i članovi Savjetodavnoga odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze d.d. te aktivna članica UNICEF-ova Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, Marin Čilić, Gabi Novak, Nevena Rendeli Vejzović, Marija Andrijašević, Melita Salaić te obitelji Kokotović i Brašnić.

Za potporu radu UNICEF-a ove su godine dodijeljena priznanja UNICEF-ovim ambasadoricama i ambasadorima Bojani Gregorić Vejzović, Mirni Medaković Stepinac, Maji Vučić, Slavenu Biliću i Zlatanu Stipišiću Gibonniju te tvrtki Arena centar kao predstavnici korporativnoga sektora čija je potpora bitna u ostvarenju rezultata za djecu i mlade.

Spomenutim događanjem i izložbom Ured UNICEF-a za Hrvatsku želi zahvaliti vrijednim partnerima i građanima te podsjetiti na važnost zajedništva, zahvaljujući kojemu su proteklih 75 godina ostvarili brojne pozitivne pomake za živote djece i obitelji u Hrvatskoj.

UNICEF je utemeljen 11. prosinca 1946. godine kako bi nakon Drugoga svjetskog rata pomogao djeci čiji su životi i budućnost bili ugroženi, a jedna od prvih pošiljaka UNICEF-ove pomoći stigla je na područje Hrvatske. Opremao je mljekarnice, pa tako i mljekarnicu na zagrebačkome Žitnjaku, a niz ustanova za djecu s teškoćama dobilo je potrebnu opremu i nastavna sredstva, među kojima i Zavod za gluhonijemu djecu u Zagrebu. UNICEF je pokrenuo programe radi smanjenja smrtnosti novorođene djece, utemeljeni su posebni odjeli za brigu o prijevremeno rođenoj djeci, a zahvaljujući UNICEF-u, otvoren je i Centar za majke i djecu, danas Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu.

Ratne 1991. godine UNICEF je bio prva međunarodna organizacija u Hrvatskoj, i to i prije službenoga priznanja Hrvatske. UNICEF je osiguravao lijekove, psihosocijalnu potporu, pomoć prognanicima i izbjeglicama te edukaciju o prevenciji stradanja od mina. Nakon završetka Domovinskoga rata UNICEF nastavlja s inicijativama za dobrobit djece i obitelji, kao što su Rodilišta prijatelji djece, potpora udomiteljstvu, potpora roditeljima u prvim godinama života djece i potpora obiteljima djece s teškoćama u razvoju. Neke su od najupečatljivijih akcija bile Stop nasilju među djecom, Svako dijete treba obitelj i Prve tri su najvažnije.

UNICEF je nastavio i s humanitarnom pomoći u kriznim situacijama. Nakon poplava 2014. godine dvije je godine podupirao rad neformalnoga vrtića u Gunji, u razdoblju velikoga izbjegličko-migrantskog vala u UNICEF-ovim prihvatnim centrima stručni timovi brinuli su za djecu i majke, u vrijeme pandemije UNICEF pruža neprekidnu potporu zdravstvenomu i obrazovnomu sustavu, a nakon nedavnih potresa, osigurava opremu, psihosocijalnu potporu najranjivijim obiteljima, potrepštine za vrtiće i škole te novčana sredstva za pružanje usluga za djecu s teškoćama i njihove obitelji.

UNICEF djeluje na temelju petogodišnjega plana suradnje s Vladom Republike Hrvatske, a programi UNICEF-a financiraju se donacijama građana, tvrtki i zaklada. Zadaća mu je zagovarati i ulagati u trajne i sustavne promjene za dobrobit djece te utjecati na ostvarivanje prava svakoga djeteta na zaštitu, zdravstvenu skrb i obrazovanje.

Autor fotografija: Petar Varat.

The post Obilježavanje 75. obljetnice humanitarnoga djelovanja UNICEF-a appeared first on .

Uz 90. obljetnicu rođenja Sunčane Škrinjarić

Fri, 12/10/2021 - 13:00

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Ako čovjek na takav način razmišlja o životu, onda je njegova nazočnost na ovome svijetu dar čovječanstvu i on nas sve usrećuje. Želja Sunčane Škrinjarić za djetetovu sreću i ljubav osnažena je u njezinu književnom stvaralaštvu. Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 90. obljetnicu rođenja Sunčane Škrinjarić appeared first on .

Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana

Fri, 12/10/2021 - 08:22

Na Badnjak, u petak 24. prosinca 2021., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od 8 do 16 sati.

Na Božić, u subotu 25. prosinca 2021., Knjižnica će biti zatvorena.

Na Staru godinu, u petak 31. prosinca 2021., Knjižnica će bit otvorena od 8 do 16 sati.

Na Novu godinu, u subotu 1. siječnja 2022., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu će biti zatvorena i ponovno će se otvoriti u ponedjeljak 3. siječnja 2022. prema redovnome radnom vremenu.

Na Sveta tri kralja, u četvrtak 6. siječnja 2022., Knjižnica će biti zatvorena.

The post Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on .

Paginacija