Istraživanje je obavljeno u Međimurju, na području kojim gospodari Šumarija Čakovec u sastavu JP Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Koprivnica. Postavljene su dvije pokusne plohe, u Gospodarskoj jedinici Gornje Međimurje, u odsjeku 6h, u predjelu Martinska gmajna, uz stari tok rijeke Mure, gdje se ujedno nalazi i najsjevernija točka Republike Hrvatske. Cilj istraživanja bio je analizirati strukturu i šumskouzgojne značajke izabranih sastojina ritskih šuma uz rijeku Muru kod Svetog Martina na Muri. Istraživanjem su obuhvaćene sastojina bijele vrbe i sastojina crne topole na desnoj obali rijeke Mure. Sastojina bijele vrbe akumulira zavidan volumen po hektaru (518,67 m³/ha) i održava svoju pionirsku ulogu te priprema teren za pridolazak vrsta suših područja. Stabla crne topole u mješovitoj sastojini pokazuju velike dimenzije, gdje prsni promjeri premašuju 100 cm, a visine 30 m. Sve je to odraz kvalitetnog staništa za tu vrstu pa je u budućnosti potrebno pripomagati takvim sastojinama da se još više rasprostiru i razvijaju. Vez sa svojom pojavom u nuzgrednoj i podstojnoj etaži, sve više poprima ključnu ulogu u razvoju i opstanku ovih sastojina. Manje debljih stabala crne topole daju za 46 m³ veći volumen od više tanjih stabala bijele vrbe i to u razdoblju od 10 godina. Stabla crne topole imaju veći godišnji radijalni prirast od stabla bijele vrbe, te se može zaključiti da su upravo česte i kratkotrajne poplave razlog zašto prirast na stablima bijele vrbe nije veći. Crna topola opravdava ulogu brzorastuće vrste i pokazuje da raste na optimalnom staništu, jer joj je za razvitak prsnog promjera od 74 cm bilo potrebno samo 35 godina.