U diplomskom radu istražena je kapilarnost kationizirane pamučne tkanine. U tu svrhu pamučna tkanina je kationizirana s dva kationska sredstva, kratkolančanim 3-kloro-2-hidroksipropil amonijevim kloridom (CHPTAC, Sigma Aldrich) i trgovačkim kationskim reaktivnim poliamonijskim spojem Rewin OS (CHT-Bezema). Istražen je učinak kationiziranja uslijed različitog vremena odležavanja pamučne tkanine (1, 5 te 24 h). Ispitana je hidrofilnost i kapilarnost modificiranog pamuka pomoću sljedećih metoda: upijanje kapi prema AATCC 79-2014, tzv. Drop test; mjerenje brzine porasta stupca vode prema AATCC 197-2013, tzv. vertikalni test; mjerenje brzine prodora vode u horizontalno položeni ispitak prema Chibowskom tzv. horizontalni test; te instrumentalno prema AATCC TM 195-2017: Liquid Moisture Management Properties of Textile Fabrics na MMT, SDLAtlas. Određena je slobodna površinska energija metodom prodora kapljevine u tankom sloju. Uzevši u obzir ocjene za vrijeme kvašenja jasno je vidljivo da su sve tkanine izrazito hidrofilne i da koreliraju s rezultatima kvantitativnog testa kapi. Pokazalo se da se standardna pamučna tkanina brzo kvasi, apsorbira kapljevinu koja brzo prolazi na donju stranu tkanine, no tkanina ostaje dugo mokra. Kationiziranjem se svojstva mijenjaju, te se kapljevina izuzetno brzo apsorbira, ali i jako brzo suši. Razlog tomu je promjena naboja površine kationiziranjem. Vezano uz optimizaciju procesa kationiziranja, pokazalo se da je za sredstvo Rewin OS dovoljno 1 h odležavanja, a za CHPTAC 5 h, te da nije potrebno odležavanje od 24h (kao u literaturi) što značajno skraćuje postupak kationiziranja.