Abstract | Ovisnost definiramo kao kroničnu bolest sklonu recidivu. Alkohol je, kao sredstvo
ovisnosti, depresor središnjeg živčanog sustava koji se vrlo brzo apsorbira u krvotoku i
njegovom dugotrajnom zloupotrebom razvija se alkoholizam. Ovisnika o alkoholu nazivamo
alkoholičarom, odnosno kroničnim bolesnikom u kojega su se uslijed dugotrajnog pijenja
razvila zdravstvena oštećenja i poteškoće u socijalnom aspektu. Ovisnost o alkoholu može biti
uzrok mnogih psihičkih i fizičkih bolesti. Neke od psihičkih bolesti koje se mogu razviti su
alkoholni delirij (delirium tremens), alkoholna halucinoza, Korsakovljeva psihoza te
suicidalnost. Na fizičkoj razini dolazi do razaranja organskih sustava. Najčešće bivaju oštećeni
gastrointestinalni sustav, hepatobilijarni sustav te periferni i centralni živčani sustav. Osim toga,
u ovisnika može doći do promjene osobnosti, gubitka interesa, zanemarivanja obitelji i posla te
agresivnosti. Simptomi apstinencije, odnosno ustezanja od alkohola uključuju drhtavicu,
znojenje, slabost, probavne simptome i hiperrefleksiju. Pri nagloj apstinenciji dolazi do
alkoholnih halucinacija. Bolest alkoholizma razvija se u nekoliko faza, a to su prema nekim
autorima faza umjerenog pijenja, trening faza, predtoksikomanska faza i na kraju
toksikomanska faza. Fazu umjerenog pijenja možemo nazvati i predalkoholnom fazom i ona ne
opisuje bolest ili ovisnost već konzumaciju alkohola koja je društveno prihvatljiva. Trening
faza označava prijelaz iz konzumacije alkohola koja je društveno prihvatljiva u ovisnost.
Predtoksikomansku fazu smatramo početnom fazom alkoholizma i karakterizira ju povećanje
tolerancije te razvoj psihičke ovisnosti o alkoholu. U posljednjoj, toksikomanskoj fazi, osoba
je psihički i fizički ovisna o alkoholu i bolesnik gubi kontrolu nad konzumiranjem alkohola.
Prema američkom istraživaču alkoholizma postoji pet tipova alkoholičara koje je označio
grčkim alfabetom. Alfa tip alkoholičara je zbog psiholoških razloga ovisan o alkoholu. U beta
alkoholičara se komplikacije ovisnosti manifestiraju kao polineuropatija, gastritis i ciroza bez
psihičkih i fizičkih simptoma ovisnosti. Gama alkoholičari predstavljaju težu vrstu alkoholičara
s visokom tolerancijom tkiva na alkohol. Delta alkoholičari imaju povećanu toleranciju,
metabolizam adaptiran na alkohol te simptome psihičke i fizičke ovisnosti. Za tip epsilon
alkoholičara karakterističan je periodični alkoholizam. Postoji najmanje sedam dimenzija
ovisnosti koje mogu biti neovisne jedna o drugoj. Prva dimenzija je uporaba supstanci, druga
dimenzija se odnosi na postojanje štetnih posljedica na pojedinca i na one oko njega/nje, treća
dimenzija je fizička adaptacija, četvrta dimenzija je „kognitivni hendikep“ te je peta dimenzija
utjecaj na fizičko zdravlje. Prevencija ovisnosti o alkoholu se odnosi na sprječavanje pijenja
alkohola i provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Kao i u prevenciji, cilj
liječenja je postizanje dugoročne apstinencije od konzumiranja alkohola. Liječenje se provodi
medikamentozno i psihoterapijskim metodama, poput obiteljske terapije, terapijske zajednice
te uključivanjem u organizacije/klubove. Medicinska sestra je jedan od ključnih faktora u
liječenju alkoholizma i njezine zadaće u radu s ovisnicima su brojne. Najvažnija zadaća
medicinske sestre je utvrđivanje potreba bolesnika te provođenje sestrinskih intervencija na
temelju zapaženih sestrinskih dijagnoza. Sestrinske dijagnoze koje se javljaju u ovisnika o
alkoholu su nemotiviranost za liječenje, depresija i narušeni obiteljski odnosi, poremećaji u
prehrani i tjelesnoj težini, smanjena mogućnost brige o sebi, anksioznost, nesanica, visok rizik
za suicid i dr |