Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 11 hours 15 min ago

Dan hrvatskih knjižnica 2021.

Thu, 11/11/2021 - 08:32

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama kojim su postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

Godišnje priznanje utemeljeno je 2010. godine, a za  2020. godinu priznanje Knjižnica godine dodijeljeno je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Dan hrvatskih knjižnica središnje je događanje Mjeseca hrvatske knjige čije je ovogodišnje geslo Ajmo hrvati se s knjigom!.

Priznanje Knjižnica godine za 2021. godinu bit će dodijeljeno Gradskoj knjižnici Požega.

Svečanost dodjele ovoga značajnog priznanja organizira Hrvatsko knjižničarsko društvo i održat će se 11. studenoga 2021. godine u 13 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uz izravan prijenos koji će se moći pratiti na stranici Hrvatskoga knjižničarskog društva na Facebooku.

U sklopu obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, a radi povećanja javne svijesti o značaju i ulozi knjižnica u razvoju zajednica i društva u cjelini, Hrvatsko knjižničarsko društvo organizira digitalnu kampanju pod nazivom Knjižnice uvijek i svugdje! koja će trajati do 15. studenoga 2022. godine, odnosno do početka sljedećega Mjeseca hrvatske knjige.

„Knjižnice su javne kulturne ustanove namijenjene svima koji su u neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, znanošću, kreativnošću i umjetnošću. Potrebe i zahtjevi društva u odnosu na suvremene knjižnične usluge sve su veće i složenije“, poručuju iz Hrvatskoga knjižničarskog društva i pozivaju knjižnice, njihove korisnike i sve građane da podijele svoje iskustvo korištenja knjižnica te da se uključe u stvaranje novoga viđenja hrvatskih knjižnica.

Digitalnu priču u kojoj će predstaviti svoje viđenje hrvatskih knjižnica, svi zainteresirani mogu poslati preko mrežnoga obrasca Društva, a najoriginalnije priče bit će objavljene na zajedničkoj mrežnoj priči u povodu obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica 2022. godine.

The post Dan hrvatskih knjižnica 2021. appeared first on .

Upute za primjenu mjera Stožera civilne zaštite od 5. studenoga i priprema za najavljene mjere od 15. studenoga 2021.

Tue, 11/09/2021 - 16:14

Svrha je ovoga dokumenta najaviti nove postupke povezane s nekim protuepidemijskim mjerama i osigurati vrijeme za prilagodbu zaposlenika, korisnika i poslovnih suradnika tim mjerama. Primjena mjera za ulazak u prostor Knjižnice bit će pravodobno regulirana odgovarajućom odlukom. 

U skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite donesenima 5. studenoga te mjerama čija se primjena najavljuje od 15. studenoga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 8. studenoga 2021. donosi Upute o prilagodbi organizacije rada Knjižnice u okolnostima pandemije virusa COVID-19. Ove se upute objavljuju kako bi se korisnici i poslovni suradnici upoznali s trenutačnim mjerama te pravodobno pripremali za najavljene mjere od 15. studenoga 2021. godine.

I dalje vrijede zaštitne mjere za korisnike propisane u prosincu 2020. i prilagodba mjera u svibnju 2021. godine, i to:

https://www.nsk.hr/pravila-ponasanja-korisnika-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice-u-zagrebu-u-uvjetima-pandemije-covid-19-7-prosinca-2020 (7. prosinca 2020.).
https://www.nsk.hr/promjena-nacina-rada-knjiznice-u-skladu-s-ublazavanjem-epidemioloskih-mjera-27-svibnja-2021 (27. svibnja 2021.).

 Ključne točke navedenih protuepidemijskih mjera

Mjere i ograničenja povezana s posebnim programima i događanjima u Knjižnici slijede odluke Stožera civilne zaštite, i to trenutačno one od 5. studenoga 2021. godine.

U korisničkim prostorima Knjižnice može istodobno boraviti 461 korisnik na propisanim označenim mjestima za rad.

Dizalo smiju istodobno koristiti najviše četiri osobe.

Usluga Večernjega rada Knjižnice korisnicima je do daljnjega dostupna u uobičajenome vremenu od 21 do 24 sata na razini nula, i to najviše 73 osobe istodobno. Ulazak u Knjižnicu za potrebe Večernjega rada dopušten je do 21.30.

Klasične protuepidemijske mjere vrijede do daljnjega, a obuhvaćaju:

– pravilno nošenje odgovarajuće zaštitne maske tijekom boravka u Knjižnici
– mjerenje temperature na ulazu u Knjižnicu
– evidencija korisničkoga radnog mjesta na informacijskim pultovima Knjižnice
– dezinfekcija ruku te pridržavanje mjera osobne higijene i higijene radnoga prostora
– održavanje najmanje fizičke udaljenosti od dva metra među osobama.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova u koju je, prema najavama Stožera civilne zaštite, od 15. studenoga 2021. godine dopušten ulazak korisnicima, poslovnim suradnicima i zaposlenicima samo uz predočenje valjane i važeće EU Covid potvrde, što podrazumijeva i istodobno predočenje identifikacijskoga dokumenta.

Korisnici koji nisu u mogućnosti predočiti valjanu i važeću EU Covid potvrdu, neće moći ući u zgradu NSK. Za osobe koje se zbog zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti i o tome imaju odgovarajuću potvrdu, bit će donesene posebne mjere – ili ulazak s Covid potvrdom na temelju negativnoga testa ili iznimno klasične protuepidemijske mjere ako će ih za pojedinu korisničku potrebu biti moguće provesti.

Na Info točki EU Covid svim korisnicima Knjižnice bit će pružena tehnička potpora oko preuzimanja EU Covid potvrda iz sustava e-Građani ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti za korištenje sustava. Također, moći će dobiti informacije i pomoć prilikom instalacije mobilne aplikacije i pohrane digitalne EU Covid potvrde na osobni pametni uređaj (ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti). Korisnici koji nemaju otvoren korisnički račun za pristup u sustav e-Građani ili imaju pristup s nedovoljnom razinom ovlasti, mogu tiskanu EU Covid potvrdu zatražiti u područnim službama HZZO-a ili u ljekarnama.

 Predviđena organizacija rada s obzirom na najavljene mjere od 15. studenoga 2021.

1. U prostor NSK dopušten je ulazak korisnika, zaposlenika i poslovnih suradnika uz predočenje važeće i valjane EU Covid potvrde koja vrijedi uz identifikacijski dokument, i to za cijepljene, one koji su preboljeli Covid-19 te osobe s važećim negativnim testom.

2. Za korisnike koji se iz zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti primjenjuju se jednake mjere kao i za necijepljene korisnike – EU Covid potvrda i testiranje u ovlaštenim ustanovama i laboratorijima. Moguća odstupanja u smislu primjene klasičnih protuepidemijskih mjera dogovarat će se izravno s epidemiološkom službom i pojedinim korisnikom, ovisno o mogućnostima organizacije rada.Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

 

The post Upute za primjenu mjera Stožera civilne zaštite od 5. studenoga i priprema za najavljene mjere od 15. studenoga 2021. appeared first on .

Na portalu NSK „Virtualne izložbe“ objavljena izložba Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK posvećena Ivanu pl. Zajcu

Tue, 11/09/2021 - 16:00

Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na portalu Knjižnice Virtualne izložbe objavila je izložbu Ivan Zajc mlađi, koja predstavlja život, rad i djelovanje Ivana pl. Zajca.

Ivan pl. Zajc (1832. – 1914.) bio je istaknuti hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i dirigent koji je svojim radom obilježio glazbeni život Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća. To se razdoblje s obzirom na Zajčev značajni doprinos tada ne samo skladateljskom već i ostalim područjima hrvatske glazbe često naziva i Zajčevo doba. Osim vrijedne građe povezane sa Zajčevim radom i životom koja se čuva u zbirkama građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sadržajem izložbe osobito je istaknuta Zajčeva rukopisna ostavština, čiji je najveći dio pohranjen u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK, a korisnicima Knjižnice kao i široj javnosti dostupna je u sklopu portala Knjižnice Digitalne zbirke NSK.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve na živopisni susret preko ove izložbe s likom i djelom velikana hrvatske glazbene kulture te bolje upoznavanje s njegovom osobnošću i opsežnim i vrijednim nasljeđem kojim je trajno zadužio hrvatsku kulturnu baštinu.

The post Na portalu NSK „Virtualne izložbe“ objavljena izložba Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK posvećena Ivanu pl. Zajcu appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena preostala 23 sveska čuvene „Enciklopedije“ Diderota i d’Alemberta

Mon, 11/08/2021 - 06:00

Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zaprimio je 4. studenoga 2021. godine preostala 23 izvorna sveska enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers, čiji su glavni urednici bili Denis Diderot i Jean le Rond d’Alembert, radi njihova pregleda i pohrane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Građu je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu dostavila ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi u pratnji atašea za znanstvenu i sveučilišnu suradnju pri Francuskome institutu u Hrvatskoj Jasne Bas. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obvezuje se osigurati čuvanje svezaka u najboljim uvjetima. Deset svezaka Enciklopedije početkom je kolovoza već pohranjeno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Zaprimljenu građu u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pohranjuje Francuski institut u Hrvatskoj na neodređeno vrijeme u sklopu obilježavanja svoje stote obljetnice tijekom koje je organiziran povratak izvornoga primjerka Enciklopedije u Hrvatsku. Pojedinosti ove suradnje, koja također uključuje Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, bit će predmetom sporazuma o suradnji.

Zapisnik o pohrani građe Francuskoga instituta u Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu potpisali su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi. Preuzimanju građe te potpisivanju Zapisnika iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nazočili su konzervator restaurator Stevo Leskarac te knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec.

Na Odjelu Zaštita i pohrana izradit će se Zapisnik o jedinicama građe i zatečenomu stanju prije pohrane. Sve jedinice građe čuvat će se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a cjelovita dokumentacija o njihovu stanju nalazit će se u Odjelu Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U sklopu obilježavanja stote obljetnice Francuskoga instituta u Hrvatskoj partneri su dogovorili suradnju na projektu vrednovanja izvornoga primjerka Enciklopedije objavljena između 1751. i 1772. godine, koji se od razdoblja između dvaju ratova nalazio u Francuskome institutu u Zagrebu u Hrvatskoj.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena preostala 23 sveska čuvene „Enciklopedije“ Diderota i d’Alemberta appeared first on .

Mogući prekidi u radu knjižničnoga i skupnoga kataloga NSK te Portala Knjižnice

Fri, 11/05/2021 - 15:36

U subotu 6. studenoga 2021. godine u razdoblju od 14 do 20 sati planirana je modernizacija mrežne računalne opreme Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

S obzirom na to da će tijekom zamjene glavnoga switcha doći do prekida internetske veze, u navedenome razdoblju mogući su prekidi u radu knjižničnoga i skupnoga kataloga NSK te Portala Knjižnice.

The post Mogući prekidi u radu knjižničnoga i skupnoga kataloga NSK te Portala Knjižnice appeared first on .

Otvorena izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“

Fri, 11/05/2021 - 11:20

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. studenoga 2021. godine otvorena je izložba Sloboda se njegovim imenom zove. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, a svečanomu otvorenju nazočili su i izložbu razgledali i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek te ministar obrane Republike Hrvatske dr. sc. Mario Banožić.

Prigodnim obraćanjem na svečanome otvorenju izložbe uzvanicima su se, uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, obratili i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić, voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i suautor izložbe Hrvoje Špac, kustosica izložbe i autorica stručnih tekstova Vlatka Filipčić Maligec iz udruge Kliofest te ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Jelena Miškić. U umjetničkome djelu programa čitanjem priče Povratna karta iz djela Pavla Pavličića Dunav: P.S. 1991. Vukovarske razglednice nastupio je dramski umjetnik Joško Ševo, dok je program moderirala savjetnica za odnose s javnošću Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te suatorica izložbe Maja Priselac.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima priredila je ovu izložbu kako bi oživjela sjećanja na tešku sudbinu grada na Vuki i Dunavu, grada simbola i grada heroja – Vukovara te istaknula suvremeni život Vukovara i Vukovaraca u kojem značajno mjesto zauzima kultura.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara u Domovinskome ratu, ali i bogatoj kulturi grada u prošlosti i danas.

Središnji dio izložbe u predvorju Knjižnice gradi se oko ključnih događaja na karti ratnih zbivanja – bitke za Vukovar, zbivanja u vukovarskoj bolnici, na Ovčari i vojarni te borbi u Borovome Selu i Borovome Naselju 1991. godine. Svaka lokacija opisana je tekstovima povjesničarke i kustosice izložbe Vlatke Filipčić Maligec, a prate ih i nezaboravne fotografije hrvatskih ratnih fotografa te  naslovnice Večernjega lista koje su svjedočanstvo ratnih zbivanja u Vukovaru i sudbine Vukovaraca tijekom Domovinskoga rata kao i reprezentativna knjižnična građa o ratu u Vukovaru iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu NSK.

Izložba je potaknuta dosadašnjim djelovanjem Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu koja okuplja i daje na korištenje svu relevantnu građu o Domovinskome ratu. Utemeljena kao dio nacionalne zbirke Croatica, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje građu objavljenu u Hrvatskoj i svijetu koja se bavi temom Domovinskoga rata ili je objavljena tijekom njegova trajanja. Tijekom dvanaest godina postojanja, Zbirka je okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili nadahnuće.

U bogatome fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji danas broji gotovo 3,8 milijuna svezaka, brižno se čuva i građa koja svjedoči o bogatoj kulturi grada Vukovara. Izbor stare i rijetke građe iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa kao i općega fonda Knjižnice zastupljen je u drugome dijelu izložbe – od književnih djela nadahnutih Vukovarom i djela vukovarskih književnika preko prekrasnih grafika i starih razglednica do glazbenih rukopisa i zemljovida.

Izložbu prati objava virtualne izložbe Kultura u Vukovaru danas Gradske knjižnice Vukovar izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. Virtualna izložba predstavlja na planu grada ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet.

Dobra suradnja dviju knjižnica rezultirala je i objavom virtualne izložbe Vukovar koja okuplja dosadašnje rezultate u području digitalizacije građe i njezine kreativne interpretacije – virtualne izložbe i digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Vukovar. Digitalne zbirke sadrže digitaliziranu vizualnu i kartografsku građu koja daje uvid u vizure Vukovara u prošlosti i sadašnjosti te knjige, brošure, povijesne dokumente, ex librise i članke koji su važni za kulturu i povijest grada Vukovara i njegovih stanovnika. Dostupne su i dvije značajne virtualne izložbe Gradske knjižnice Vukovar posvećene znamenitim Vukovarcima – Nikoli Andriću i Brani Crlenjaku kojima je Gradska knjižnica Vukovar ostvarila značajan iskorak u suvremenome pristupu čuvanja i promidžbe zavičajne kulturne baštine.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove može se pogledati do 30. studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Autori su izložbe djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, Maja Priselac i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, dok su autori izloženih fotografija Davorin Višnjić, Drago Havranek, Emica Elveđi Goran Pichler, Igor Kralj, Josip Bistrović, Marko Mrkonjić, Mišo Lišanin, Robert Belošević, Robert Šipek, Siniša Hančić i Viktorin Jurić Paša. Kustosica je izložbe i autorica stručnih tekstova Vlatka Filipčić Maligec. Autori su virtualne izložbe Kultura u Vukovaru danas Jelena Miškić, Borivoj Čalić i Eleonora Đekić iz Gradske knjižnice Vukovar.

Izložba se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa Godina čitanja. Suorganizatori su izložbe Večernji list, a partneri udruga za promicanje kulture povijesti – Kliofest i Gradska knjižnica Vukovar. Ostvarenju izložbe doprinos je dao i velik broj suradnika iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i partnerskih ustanova i organizacija.

Katalog izložbe Sloboda se njegovim imenom zove.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 11/05/2021 - 09:45

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši stručni savjetnik – programer za web u Odjelu Informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 5. studenoga 2021.

Fri, 11/05/2021 - 09:34

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši stručni savjetnik – programer za web u Odjelu Informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 5. studenoga 2021. appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2021.

Fri, 11/05/2021 - 08:49

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2021. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 10. do 13. studenoga 2021. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2021. appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića

Thu, 11/04/2021 - 09:11

Ja se ne volim ni s kim tući
I nikad neću da dotaknem
Kad me nagovaraju i kažu:
Ne smiješ dodirnuti njegovo uho.

Kad nas učitelj pusti iz škole
Najprije idemo svi u redu,
A poslije, čim nas ne vidi više,
Tuku se s onima iz drugog sela.

Ja ne volim o tome ni govoriti.
Meni je najdraže kad idemo kući
A netko vikne: Tko će bit magarac?
Ja onda kažem: Metnite na me torbe!

I svi na moja ramena povješaju.
A meni nije teško, jer znam da nosim
I Jelinu torbu. Mogao bih za nju
Da nosim, sigurno, trideset i tri torbe.

Al nikom ne bih priznao da sve nosim
Zbog Jele!… Koji možda o meni misli da sam
Magarac pravi, znam: vara se, i ne zna…
Magarac, to svi već znaju, imade dugačke uši.

(Nosim sve torbe a nisam magarac)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi, ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post Uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu

Tue, 11/02/2021 - 13:17

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 11. rujna 2018. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 15. rujna 2021. godine

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku dostaviti Ocjenjivačkomu odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na adresu Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2022. godine.

 

The post Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu appeared first on .

Svečano otvorenje izložbe „Sloboda se njegovim imenom zove“ u NSK

Tue, 11/02/2021 - 12:28

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 4. studenoga 2021. godine u 14 sati bit će svečano otvorena izložba Sloboda se njegovim imenom zove koju u povodu 30. obljetnice stradanja grada Vukovara u Domovinskome ratu priređuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima.

U programu izložbe sudjelovat će ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, jedan od autora izložbe i voditelj  Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić, kustosica izložbe i autorica stručnih tekstova na izložbi Vlatka Filipčić Maligec iz udruge Kliofest te ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Jelena Miškić. U umjetničkome djelu programa čitanjem ulomaka iz djela Pavla Pavličića Dunav: P.S. 1991. Vukovarske razglednice nastupit će dramski umjetnik Joško Ševo, dok će program moderirati savjetnica za odnose s javnošću Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i jedna od autorica izložbe Maja Priselac.

„Izložbom Sloboda se njegovim imenom zove Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima želi odati počast gradu heroju – Vukovaru u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu te dati svoj doprinos njezinu obilježavanju. Ovom izložbom koju pripremamo već godinu dana željeli smo dati uvid u događaje iz 1991. godine te prezentirati građu koja svjedoči o sudbini Vukovara i Vukovaraca tijekom najtežega razdoblja njihove povijesti. Ipak, ovom smo izložbom ponajprije željeli pružiti sliku nade – sliku preživjeloga grada koji nastavlja sa životom unatoč svojoj bolnoj prošlosti. Tako, osim uvida u građu koju Knjižnica baštini o Domovinskome ratu u Vukovaru, na izložbi pružamo i uvid u građu svih zbirki Knjižnice kao i njezin opći fond – od starih grafika, razglednica, zemljovida i književnosti koji prikazuju kakav je grad bio – do izvora koji prikazuju grad koji, unatoč svemu, ponovno ili bolje rečeno i dalje živi“, poruka je autorice izložbe, pomoćnice glavne ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofije Klarin Zadravec i već spomenutih suautora.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa Godina čitanja. Izložba je ostvarena u suradnji sa suorganizatorom Večernjim listom te partnerima – udrugom za promicanje kulture povijesti Kliofest i Gradskom knjižnicom Vukovar.

Više o Izložbi.

 

The post Svečano otvorenje izložbe „Sloboda se njegovim imenom zove“ u NSK appeared first on .

Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu

Tue, 11/02/2021 - 12:00

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade i priznanja upućuju se Ocjenjivačkomu odboru najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2022. godine.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu appeared first on .

Citat 2. studenog 2021.

Mon, 11/01/2021 - 06:00

Ne budi kriv za to da uz knjige pune znanja koje imaš u svojoj knjižnici oskudijevaš znanjem.

The post Citat 2. studenog 2021. appeared first on .

Održan Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke „Maestro moj“

Fri, 10/29/2021 - 13:15

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. listopada 2021. godine održan je Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju. U sklopu koncerta, a u povodu desete obljetnice smrti velikog maestra, koordinatorica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatjana Mihalić predstavila je digitalnu zbirku Maestro moj s djelima maestra Fija nastalu u sklopu projekta Digitalna zbirka maestra Dinka Fija „Maestro moj“. Dr. sc. Mihalić je, uz Marinu Stanić Palašti, autorica i urednica te zbirke, izrađene u suradnji sa stručnim suradnikom na projektu dr. sc. Joškom Ćaletom, s Instituta za etnologiju i folkloristiku. Koncertu je kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek nazočila Nataša Jovičić.

Ovogodišnji je Fiofest postao dijelom programa Mjeseca hrvatske knjige. Riječ je o lijepoj poveznici jer je i sam maestro skladao na tekstove istaknutih hrvatskih pjesnika, a kako je ovo i Godina čitanja, koncertom imamo priliku pokazati da se pjesnici mogu i pjevati!, istaknuo je dr. sc. Ćaleta, koji je u svojem izlaganju pobliže predstavio i život i rad maestra.

Na koncertu je osam klapa izvodilo skladbe i obradbe narodnih napjeva maestra Fija, i to ženske klape Armorin, Dišpet, Figurin i Sorelo, muške klape Nostalgija, Poj i Sagena te mješovita vokalna skupina Prvi komin Snježanin.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju treći je Fiofest te ukupno četvrti koncert koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala u čast maestru Fiju, kao svojevrstan hommage njegovu liku i djelu, koje je za hrvatsku kulturu od neizmjerne vrijednosti.

Maestro Fio preminuo je prije deset godina, 2. studenog 2011. godine, a svoju je ostavštinu povjerio na čuvanje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odnosno njezinoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je za života često i rado posjećivao. U sklopu Fiofesta 2021. predstavljena je stoga i digitalna zbirka Maestro moj s djelima maestra Fija. Objedinjavanjem i objavljivanjem digitalne zbirke omogućen je pristup osnovnoj, izvornoj glazbenoj građi, ali i popratnoj građi i stručnim tekstovima koji Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostavštini pridaju kontekst – i dodanu vrijednost.

Predstavljena digitalna zbirka zaokružuje priču o značaju i dosezima Dinka Fija ne samo u skladateljskom smislu već i na području njegova utjecaja na klapski stil pjevanja, klapski zvuk, izvedbu i interpretaciju i dostupna je preko portala Digitalna glazbena građa u sklopu Digitalnih zbirki NSK (Ostavština Dinka Fija) te preko aplikacije StoryMap (Digitalna zbirka maestra Dinka Fija Maestro moj), preko koje je zbirku radi ispravnog prikaza svih sadržaja trenutačno preporučeno pregledavati korištenjem preglednika Mozilla FireFox.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u častu Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke Maestro moj moglo se pratiti i uživo na kanalu YouTubea Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Oba projekta posvećena velikanu hrvatske tradicijske glazbe, maestru Dinku Fiju, ostvarena su uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u Godini čitanja. Zahvala se upućuje i Poliklinici Breyer što je testiranjem glazbenih izvođača po prigodnoj cijeni dala svoj doprinos održavanju koncerta i promidžbi dalmatinske klapske pjesme i opusa maestra Fija u vrijeme pandemije.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održan Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke „Maestro moj“ appeared first on .

„Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena“ – u sjećanje na S. S. Kranjčevića

Fri, 10/29/2021 - 08:19

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnoga dana obilježavamo obljetnicu smrti pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. U danima koji slijede posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljajmo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Prisjetimo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama…

U noći spomena mrtvih, dok tisuć varnica drhti
S trave uvele, grobne, ko iskre divlje da blude
Zvijezdi našoj po kori, nad carstvom spokojne smrti
Cara i roba, uma i lude…

Dok zvona plačiva bruje kroz turobne drvorede
I pjev se dirljivi ori, gordi se mramor blista
I suze vrele se toče, a ruke ih brišu blijede
U staru krpu il komad batista…

…Moje su oči suhe! Duh moj trza me negdje
U bezdan svemirske magle, na konac mirijada;
Vjerujem: da sam ko ona vječit svuda i svagdje,
Iskra, a ne znam, gdje gori joj klada!

Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuBugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

The post „Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena“ – u sjećanje na S. S. Kranjčevića appeared first on .

Predstavljena knjiga „Ni s kućom ni bez kuće“ u NSK

Wed, 10/27/2021 - 09:20

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. listopada 2021. godine predstavljena je knjiga Ni s kućom ni bez kuće u izdanju Naklade Ljevak koja donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata na Novome Zelandu. Autorice su knjige prof. dr. sc Ana Barbarić i prof. dr. sc. Ivana Hebrang.

Pozdravnu je riječ na predstavljanju knjige uputila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. O knjizi su govorile njezina recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, urednica knjige prof. dr. sc. Nives Tomašević kao i autorice knjige.

Uvijek je zadovoljstvo ugostiti u našem prostoru sve oblike predstavljanja djelovanja Hrvata izvan Hrvatske. Često ne znamo kako oni tamo žive i na koji su način povezani sa svojom domovinom, a trud i rad koji ulažu kako s njom ne bi izgubili vezu te kako bi svijetu pokazali njezino golemo kulturno i prirodno bogatstvo, neizmjeran je. Upravo to najbolje dokazuje pisana riječ iznesena kroz njihovu bogatu nakladničku djelatnost. Ona je najvjerodostojniji svjedok vremena i zato ova knjiga ima posebnu vrijednost jer će nam pokazati nešto što se usmenom predajom teško može prenijetii“, istaknula je na predstavljanju knjige glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjiga Ni s kućom ni bez kuće donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu koji se temelji na pomnim istraživanjima i na temelju kojega se rekonstruira niz društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata. Autorice su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu tijekom povijesti. Sve je to potkrijepljeno odabranim navodima iz brojnih izvora koji svjedoče o kulturnome i društvenome djelovanju Hrvata u Novome Zelandu, ali i o sudbinama pojedinaca koji su gradili novozelandsko društvo, čuvajući pritom hrvatsku baštinu i tradiciju. Prikazana je opsežna kronološka analiza formalne i neformalne komunikacije – od usmene predaje, preko prvih novina i knjiga pa sve do društvenih mreža.

Vrijedan su dodatak knjizi mrežne pretražive bibliografije serijskih publikacija i knjiga koje su dostupne na mrežoj stranici projekta Hrvatski iseljenički tisak u sklopu kojega je nastala knjiga kao i na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te preko kodova za brzi pristup.

The post Predstavljena knjiga „Ni s kućom ni bez kuće“ u NSK appeared first on .

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke „Maestro moj“

Tue, 10/26/2021 - 08:13

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 28. listopada 2021. godine u 19 sati održat će se Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju. U sklopu koncerta, a u povodu desete obljetnice smrti velikoga maestra, bit će predstavljena i digitalna zbirka Dinka Fija Maestro moj.

Na koncertu će čak devet klapa izvoditi skladbe i obradbe narodnih napjeva maestra Dinka Fija, i to ženske klape Armorin, Dišpet, Figurin, Obilanca i Sorelo, muške klape Nostalgija, Poj i Sagena te mješovita vokalna skupina Prvi komin Snježanin.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju treći je Fiofest te ukupno četvrti koncert koji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira u čast maestru Fiju, svojevrstan hommage njegovu liku i djelu, koje je za hrvatsku kulturu od neizmjerne vrijednosti. Ovogodišnji Fiofest dio je programa Mjeseca hrvatske knjige, u čije se okvire uklapa činjenicom da je Dinko Fio, osim obradba tradicionalnih napjeva, u naslijeđe hrvatskoj kulturi ostavio i znatan broj skladbi skladanih na stihove hrvatskih pjesnika, poput Vladimira Nazora, Lucije Rudan, Tatjane Radovanović, Pere Ljubića, Ive Cetinića i drugih.

Maestro Fio preminuo je prije deset godina, 2. studenoga 2011. godine, a svoju je ostavštinu povjerio na čuvanje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odnosno njezinoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je za života često i rado posjećivao.

U sklopu Fiofesta 2021. bit će predstavljena i digitalna zbirka Maestro moj s djelima maestra Fija. Objedinjavanjem i objavljivanjem digitalne zbirke omogućio se pristup osnovnoj, izvornoj glazbenoj građi, ali i popratnoj građi i stručnim tekstovima koji Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostavštini pridaju kontekst – i dodanu vrijednost. Autorice i urednice digitalne zbirke su dr. sc. Tatjana Mihalić i Marina Stanić Palašti iz Zbirke muzikalija i materijala, a stručni suradnik na projektu je dr. sc. Joško Ćaleta s Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Digitalna zbirka dostupna je preko portala Digitalna glazbena građa u sklopu Digitalnih zbirki NSK (Ostavština Dinka Fija), ali i preko aplikacije StoryMap (Digitalna zbirka maestra Dinka Fija) koja zaokružuje priču o značaju i dosezima Dinka Fija ne samo u skladateljskom smislu već i na području njegova utjecaja na klapski stil pjevanja, klapski zvuk, izvedbu i interpretaciju.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u častu Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke Maestro moj moći će se pratiti i uživo na kanalu YouTubea Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Oba projekta posvećena velikanu hrvatske tradicijske glazbe, maestru Dinku Fiju, ostvarena su uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u Godini čitanja. Zahvalu upućujemo i Poliklinici Breyer što je testiranjem glazbenih izvođača po prigodnoj cijeni dala svoj doprinos održavanju koncerta i promidžbi dalmatinske klapske pjesme i opusa maestra Fija u vrijeme pandemije.

Maestro Fio, glazbenik po rođenju i stručnjak po edukaciji, nikada u svojem glazbenom opusu nije školnički suhoparan, egzaktan. Dapače, uočljivo je razigran, neuobičajeno životan, ponegdje i oduševljeno zanesen, ali uvijek onoliko jasan koliko je to potrebno, onoliko izražajan koliko je to moralo biti, ponekad u sjeni tradicijskog, a ipak nazočan u tolikoj mjeri da na temeljima tradicije gradi svoj osobiti i prepoznatljivi glazbeno-umjetnički izričaj.

(dr. sc. Joško Ćaleta, stručni suradnik na projektu Digitalna zbirka maestra Dinka Fija „Maestro moj“)

The post Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke „Maestro moj“ appeared first on .

Uz 11. obljetnicu smrti Vesne Parun

Mon, 10/25/2021 - 08:52

Kad ptica prestane voljeti drugu pticu, ona joj ne kaže:
„Odleti sada tisuću milja daleko, da ne bi gledala
kako se gomila ravnodušnost u mojim zjenicama!“
Jer ptica nije troma kao čovjek; daljina je za nju
lepršanje slatke svjetlosti koja raspiruje ljubav.
Ne kaže joj: „Sada se sakrij tisuću
stopa duboko ispod zemlje,
da ne čuješ kako pjevam u predvečerje
nježnu uspavanku drugoj dragani,
koja leži s kljunom u mome krilu!“
Jer ptica nije površna kao čovjek;
ona zna da se otkucaji srca
pod zemljom propinju još snažnije,
i umjesto umirujućih zvukova
uspavanke cijela bi šuma morala slušati
tutnjavu podzemlja koju je izbacila bol.
Zato kad ptica prestane voljeti drugu pticu,
ostane pokraj nje da tu umre, u samoći.
A čovjek kad prestane voljeti drugog čovjeka,
od stida i pomutnje ne zna što bi i,
bježeći sve to dalje od njega,
ugnijezdi zauvijek u svome srcu njegovu tugu.
Nema malih boli. Ljudi vole male boli.
One su lijepe, a ne bole mnogo.
Izgube li ih, priskrbit će sebi lako druge,
još manje skupe i manje bolne –
jer bol iskustvom otupljuje,
a premnogo iskustva nudi se na vašaru u bescijenje.
Ljudi vole kratke susrete, kratka pisma,
male doživljaje za koje ne treba tražiti
smisao daleko u zvijezdama ni u odviše opasnim,
nepoznatim predjelima duše.
Ali te male boli uvlače se neopazice
u naše meso izvrgnuto oštrici dosade,
one postaju u njemu naša smrt.
I zbog tog bezbroja malih lešina –
što se nečujno u nama raspadaju –
zavijaju cijelog života oko naših kuća strvinari,
a oko našeg čela izranjenog od mnoštva
malih jauka igraju se mravi.
Tako neće imati što da propadne
u nama kad nas potresu iznenadno velike boli,
proizašle iz velikih stjecišta razloga,
netaknutih opomenom.
Gledat ćemo bezbrižno mrave kako se
približuju i golema jata bjeloglavih
lešinara kako kruže u sve to nižem
luku iznad naših pragova i šaputati im:
„Nemate što tražiti ovdje, prijatelji.
Tu nema ničeg više osim slike
prašnog kostura ogrnuta sjećanjima,
a taj – budite sigurni – nije za vas!
Meso i krv i slatki voćnjak srca
pojedoše nam male boli,
mrvicu po mrvicu – one oglodaše sve do kosti,
do ove luknje u prostoru, zar ne vidite?“
Nema malih boli.
Nema malih boli pod ovim suncem.

(Kad ptica prestane voljeti)

Nečujno i u samoći, kako je i živjela, prije jedanaest godina, 25. listopada 2010. godine napustila nas je Vesna Parun, najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća.

Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine Vesni Parun spomen-sobu.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Iako je najveći dio njezine rukopisne ostavštine pohranjen u Hrvatskome državnom arhivu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio bogatstva njezina jedinstvenog stvaralačkog opusa.

Čovjekovo pravo na istinu nije ništa manje sveto od prava na život.

 

 

The post Uz 11. obljetnicu smrti Vesne Parun appeared first on .

Izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Thu, 10/21/2021 - 08:33

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa suorganizatorom Večernjim listom te partnerima Udrugom za promicanje kulture povijesti Kliofest i Gradskom knjižnicom Vukovar priređuje izložbu Sloboda s njegovim imenom zove kako bi oživjela sjećanja na tešku sudbinu grada na Vuki i Dunavu, grada simbola i grada heroja – Vukovara, kao i sjećanja na suvremeni život u kojem značajno mjesto zauzima kultura.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara, ali i bogatoj kulturi grada.

Središnji dio izložbe čine stručni tekstovi povjesničarke i kustosice izložbe Vlatke Filipčić Maligec koji daju uvid u bitku za Vukovar, posebno zbivanja u vukovarskoj bolnici, na Ovčari, u vojarni, Borovome Selu i Borovome naselju 1991. godine. Tekstove prate fotografije hrvatskih fotoreportera kao i naslovnice Večernjega lista koje su svjedočanstvo ratnih zbivanja u Vukovaru i sudbina Vukovaraca tijekom Domovinskoga rata te reprezentativna knjižna građa o ratu u Vukovaru iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba je i potaknuta dosadašnjim djelovanjem Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu koja okuplja i daje na korištenje svu relevantnu građu o Domovinskome ratu. Utemeljena kao dio nacionalne zbirke Croatica, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje građu objavljenu u Hrvatskoj i svijetu, knjižnu i neknjižnu, bez obzira na medij, na bilo kojem jeziku, inozemnih i hrvatskih autora, koja se bavi temom Domovinskoga rata ili je objavljena tijekom njegova trajanja. Tijekom dvanaest godina postojanja, Zbirka je okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili nadahnuće.

Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu dio je bogatoga fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja danas broji gotovo 3,8 milijuna svezaka. Knjižnica brižno čuva i građu koja svjedoči o bogatoj kulturi grada Vukovara, a izbor građe iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa kao i općega fonda Knjižnice zastupljen je u drugome dijelu izložbe – od književnih djela nadahnutih Vukovarom i djela vukovarskih književnika preko prekrasnih grafika i starih razglednica do glazbenih rukopisa i zemljovida. Izložbu će pratiti objava digitalne zbirke Vukovar te virtualne izložbe Vukovar – kultura danas Gradske knjižnice Vukovar izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.

Izložba će biti otvorena 4. studenoga 2021. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a moći će se pogledati do 30. studenoga 2021. godine. Autori su izložbe djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, Maja Priselac i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec. Autori su izloženih fotografija fotoreporteri Damir Radnić, Davorin Višnjić, Drago Havranek, Emica Elveđi Goran Pichler, Igor Kralj, Josip Bistrović, Marko Mrkonjić, Mišo Lišanin, Robert Belošević, Robert Šipek i Siniša Hančić. Ostvarenju izložbe doprinos je dao velik broj djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i Večernjeg lista te partnerskih ustanova.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove održava se u sklopu programa Godina čitanja te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Paginacija