Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 6 hours 58 min ago

Obavijest korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Sun, 03/15/2020 - 21:13

Poštovani korisnici,

s obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, molimo vas da neprekidno pratite objave na mrežnoj stranici Knjižnice preko koje ćemo vas obavještavati o otvorenosti Knjižnice, radnome vremenu i mogućim promjenama.

Djelatnici Knjižnice redovito prate upute i odluke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnoga kriznog stožera i nadležnih ministarstava – Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Radi što učinkovitije zaštite od širenja koronavirusa, od ponedjeljka 16. ožujka 2020. godine ograničava se broj korisnika koji istodobno borave u prostoru Knjižnice, posebno u čitaonicama, a svrha je izbjeći situacije mogućih bliskih kontakata. Knjižničari će vas uputiti na slobodna mjesta za rad u čitaonicama. Moguće je da će ulazak u Knjižnicu povremeno biti ograničen dok se ne smanji broj ljudi koji u njoj može boraviti  istodobno.

O postupcima povezanima s prekoračenjem roka za vraćanje knjiga onih korisnika koji zbog mjere samoizolacije ne mogu vratiti knjige u predviđenome roku, obavijestit ćemo vas naknadno.

Molimo korisnike pojedinačnih soba za studijski rad da se obrate Odjelu Korisničke službe kako bi dogovorili postupke u slučaju zatvaranja Knjižnice za korisnike.

Molimo korisnike da se pridržavaju uputa koje za sve građane objavljuju nadležna nacionalna tijela, a dok borave u Knjižnici, neka se pridržavaju uputa o kretanju u prostoru i dezinfekciji ruku te da izbjegavaju korištenje dizala ako u njima boravi više od dvije do tri osobe.

The post Obavijest korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 03/13/2020 - 09:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Zajednički poslovi
– rukovoditelj Odsjeka Tajništvo – Odjel Zajednički poslovi
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi Odsjek Tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. ožujka 2020.

Fri, 03/13/2020 - 09:48

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Zajednički poslovi
– rukovoditelj Odsjeka Tajništvo – Odjel Zajednički poslovi
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi Odsjek Tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. ožujka 2020. appeared first on .

Kad se male ruke slože… – uz obljetnicu smrti Mate Lovraka

Fri, 03/13/2020 - 07:10

… Vagoni i stroj obučeni u snijeg. Ledene svijeće vise po rubovima kao čipke. Opet fićuk stroja. Vlak najvećom snagom jurnu i zabi se u snježni nanos. Trzaj prođe vlakom. Đacima u vagonu zastane dah. Što je to? Čudan šum, kao hroptaj ranjene goleme nemani.
Vlak stane naglim trzajem.
Zagledaše se mali zadrugari. Svuda bijelo. Svakome se jezik ukočio kao da je zaleđen. Ne mogu ni riječi prozboriti. Silna tišina vlada vani i unutra. Čuju se srca kako kucaju. Dotrči kondukter. Ne zaustavlja se. Nekamo dalje trči. Samo što viknu nestrpljivo:

„Pa zar ne vidite da smo se zabušili u snijeg.” (…)

(Vlak u snijegu)

Čarolija putovanja vlakom teško se može u potpunosti dočarati, a kada još u sebi krije najdraže nam priče iz knjiga i filmova, doživljaj je neprocjenjiv. Čitajući ulomak iz romana Vlak u snijegu, prisjećamo se omiljenoga pisca našega djetinjstva Mate Lovraka.

Sjećate li se Vlaka u snijegu i Družbe Pere Kvržice? To su priče uz koje su mnogi odrasli i koje imaju nevjerojatnu sposobnost da nas u djeliću sekunde vrate u djetinjstvo.

Iako su Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice Lovrakova najbolja i najpriznatija djela, onomu tko želi bolje upoznati pisca, treba posegnuti i za drugim njegovim djelima. Dok se u nekim knjigama stalno druži s djecom, u drugima se vraća u svoje djetinjstvo i mladenaštvo.

Hrvatski književnik Mato Lovrak rodio se 8. ožujka 1899. godine u Velikome Grđevcu pokraj Bjelovara. Pohađao je nižu bjelovarsku gimnaziju, u kojoj je jednu godinu ponavljao zbog negativne ocjene iz hrvatskoga jezika. Potom je završio učiteljsku školu u Zagrebu i 35 godina radio kao učitelj u selima i gradićima sjeverozapadne Hrvatske. Ne čudi stoga što su glavni likovi njegovih romana djeca, a sredine seoske. U jednome razgovoru Lovrak je rekao: Uvijek govorim da ne proživi lijepo djetinjstvo onaj koji kao dijete, bosonog ne trčka slobodno po širokim travnjacima.

Počeo je pisati u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, kada u hrvatskoj književnosti prevladavaju realističke stilske tendencije, i to novele za odrasle. Mato Lovrak pripadao je onoj skupini književnika koji su socijalna načela držali bitnijim mjerilima vrijednosti književnoga djela nego estetska.

Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana. Riječ je o Djeci Velikog Sela, romanu kojem je poslije dao naslov Vlak u snijegu i Družbi Peri Kvržice. U njima se djeca, pod prevladavajućom idejom kolektivizacije, udružuju da bi učinila neko dobro. Svladavajući teškoće, unutrašnje i vanjske otpore, družba se zajedničkim djelovanjem potvrđuje i moralno. Lovrak je svoju poetiku utemeljio na konvencionalnim sredstvima. Fabule su utemeljene na životnoj zbilji i ukorijenjene u realnost dječjega svijeta, s naglašenim socijalnim, humanističkim i optimističnim odrednicama. Rečenica mu je kratka, jezik jednostavan i usklađen s dječjom vizijom svijeta. Nije stoga čudno što su ta dva romana postala i vrlo dobra filmska ostvarenja, a u hrvatsku su književnost za djecu unijela nov model romana kakav najmlađi i danas rado čitaju.

Od njegovih djela treba još spomenuti Neprijatelj br. 1, Divlji dječak, Devetorica Hrabrih, Dječak konzul, Sretna Zemlja i dr. Možemo reći da je Mato Lovrak bio pisac hrvatske dječje realistične pripovijetke i dječjega realističnog romana.

Iako Matu Lovraka pamtimo kao omiljenoga autora svojega djetinjstva, on, međutim, nije bio samo pisac za djecu. Napisao je i veliki autobiografski ciklus koji se završava knjigom Uzvišeno zvanje. Prvi dio ovoga autobiografskog ciklusa bila je knjiga Slamnati krovovi u kojoj je opisao svoje djetinjstvo, zatim roman Gimnazijalac u kojem je opisao svoje školovanje, a u trećem dijelu nazvanom Preparandist opisao je školovanje u učiteljskoj školi.

Zalaganjem obitelji Mate Lovraka, ovaj četvrti, dosad neobjavljeni dio, u kojem saznajemo kako je bilo biti mladim učiteljem u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata, pronalazi put do čitatelja. Ovo je djelo intimna i dirljiva ispovijed čovjeka koji je svoj život posvetio drugima, stvarajući od njih dobre ljude.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 290 zapisa o njegovim djelima.

U zagrebačkome Školskom muzeju postoji soba Mate Lovraka, ali isto tako i u Osnovnoj školi Mate Lovraka u Velikome Grđevcu u kojima se čuva uspomena na književnika koji je ostavio vidljive tragove u hrvatskoj književnosti za djecu. Na njegovoj literaturi učili su brojni naraštaji hrvatskih učenika jer je to literatura koja se ne smije zaobići.

I književna nagrada Mato Lovrak potvrđuje njegovu vrijednost.

Na pitanje što je za njega najdragocjenije u vlastitome književnom djelu Lovrak je odgovorio: Ona poglavlja koja meni samom za vrijeme pisanja izmame suze na oči, životnu vedrinu, smijeh ili protest i poticaj na borbu, jer to me hrabri da izdržim do kraja svojih mogućnosti.

Mato Lovrak preminuo je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu kao jedna od onih osoba koja je zaista zaslužila svoje mjesto u čuvenome društvu najvećih književnika s ovih prostora koji su svojim djelima zadužili sve nas koji smo poslije došli.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Kad se male ruke slože… – uz obljetnicu smrti Mate Lovraka appeared first on .

U spomen na Petra Hektorovića

Fri, 03/13/2020 - 07:09

… Poča se podivat misec iza gore,
Svu zemlju obsivat i toj sinje more.
Zato se ja počah totu razpravljati,
Veće časa ne stah, pojdoh počivati.
Samo jim ovo rih: volju mi spunite,
Imam potrib mnozih, čujte, ne zaspite.
Bugarite i pojte, li da smo po hladu,
Veselo nastojte, u Staromu Gradu.
Paskoj rič izusti, priča govoriti:
I nam ti se grusti veće dni gubiti.
Vrime upušćasmo cić ove lovine,
Vele se zastasmo od naju družine.
Luč nam je cipati i karpiti mrižu,
A pak putovati k Visu na Komižu.
Kako jim rekoh ja tako učiniše
 I pri ner sunce sja na Tvardalj dopriše. (…)

(Ribanje i ribarsko prigovaranje Treti dan)

Na današnji dan 13. ožujka 1572. godine preminuo je Petar Hektorović, hrvatski pjesnik i erudit, autor djela Ribanje i ribarsko prigovaranje.

Uz ime Petra Hektorovića i njegovo djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje gotovo se uvijek spominje Tvrdalj. Što je Tvrdalj?

Ja, Petar Hektorović, sin Marina, gradio sam ovu kuću za uporabu svoju i svojih prijatelja…

S morske strane to je jaka utvrda koja je branila njegove stanovnike od Turaka i gusara. Ulazeći u Tvrdalj, vidio se je prostrani ljetnikovac s ribnjakom i perivojem. Polača i dvor Tvrdalj, u Starome Gradu na Hvaru, bio je ponos Petra Hektorovića. Zdanje je, uz pomoć svojih nacrta, gradio sam pjesnik, a služilo mu je za zaštitu obitelji i pučana. Graditelj i pjesnik ponosio se svojim ljetnikovcem i zato mu je prijatelj iz Dubrovnika poslao čemprese i oleandre koji su ures Hektorovićeva doma. Sve do kraja života pjesnik se brinuo oko Tvrdlja i sa zadovoljstvom govorio i pisao o njem.

U kući gdje je pjesnik promišljao vječnost, i danas se može osluhnuti radost ovozemaljske prolaznosti…

Jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Petar Hektorović rodio se u gradu Hvaru (neki tvrde u Starome Gradu) 1487. godine. O njegovu djetinjstvu i mladosti malo nam je poznato. U mladosti je Petar Hektorović pisao ljubavnu poeziju, no od njegove mladenačke lirike nije se ništa sačuvalo. Bio je splitski učenik, koji se pripremao za graditeljsko zvanje. Osim što je dobro znao i pisao pjesme i na latinskome, bio je glazbeno nadaren. Kao i mnogi hrvatski humanistički pjesnici Hektorović piše pjesničke poslanice, dopisujući se s prijateljima i književnicima u drugim dijelovima Hrvatske, iznoseći u njima mnoštvo podataka o svojem životu, radu i svjetonazoru. Njegovao je prijateljstva i često spominje prijatelje – Mikšu Pelegrinovića, Jeronima Brtučevića, Nikolu Nalješkovića i Mavra Vetranovića, sve književnike svojega vremena. Osim toga, družio se i s pučanima i bio im vrlo blizak.

Jedan nadnevak u njegovu životu treba posebno istaknuti, a to je 1568. godina, kada je u Mlecima objavljeno Ribanje i ribarsko prigovaranje. Međutim, djelo je nastalo mnogo prije, negdje 1556. ili 1557. godine.

Što je pjesnika nadahnulo, što mu je dalo povoda da napiše jedno od najpoznatijih djela hrvatske književnosti?

U želji da se oslobodi napetosti oko gradnje ljetnikovca i utvrde, a u isto vrijeme i da se odmori, pjesnik se sprema i odlazi na izlet i ribarenje. Ribanje je poslanica-putopis (neki je nazivaju i ribarskom eklogom) koja se sastoji od tri dijela. Sve što je doživio za vrijeme toga trodnevnog putovanja snažno je djelovalo na Hektorovića i nadahnulo ga napisati književno djelo kojemu je u hrvatskoj književnosti pripalo jedno od najbitnijih mjesta. Na put je krenuo u društvu ribara Nikole Zeta i Paskoja Debelje.

Hektorović daje stvaran prikaz putovanja, opisuje ljepotu prirode i zavičaja, pripovijeda o događajima koji su se njemu i njegovim suputnicima na putu događali. Pjesnik često citira razgovore svojih suputnika, priprostih ribara, navodeći po istini, kako sam tvrdi, njihove mudre izreke. Hektorović je brižljivo zabilježio i pjesme koje su ribari putem pjevali – to su dvije bugarštice (bugarštica – balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu te bugarštica o Radoslavu Siverincu) i tri kratke pjesmice, zdravice što ih ribari pjevaju izmjenično (Naš gospodin poljem jizdi i Majka mu je lipo ime dala).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 70 zapisa o njegovim djelima. U Knjižnici se čuva i vrijedno izdanje Ribanja i ribarskoga prigovaranja iz 1568. godine. Družba Braća Hrvatskoga zmaja darovala je 13. lipnja 2001. godine Knjižnici dio Hektorovićeve oporuke na talijanskome jeziku na listu pergamenta.

U sklopu Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja sadrži digitaliziranu građu Akademijinih istraživačkih jedinica i Akademijine Knjižnice, digitaliziran je i u cijelosti dostupan spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje.

Ribanje i ribarsko prigovaranje epski je spjev koji je Hektorović posvetio svojemu prijatelju, hrvatskomu vlastelinu Jeronimu Bartučeviću.

Kulturno, povijesno, jezikoslovno, ali i pjesničko značenje Hektorovićeva djela, a uz to i ljubav prema rodnome kraju i čovjeku, sve nas više upućuje na čitanje Ribanja i ribarskoga prigovaranja.

Zato ti dam znati da sam ja veliku pomnju stavil ispisati izvjesnom vitezu onomu i dati na znanje sve ribanje moje i vas put moj pravom istinom onako, kakav je bio, ne priloživ jednu rič najmanju.

The post U spomen na Petra Hektorovića appeared first on .

Pjesnička zbirka „Obrisi neba“ predstavljena u NSK

Thu, 03/12/2020 - 09:14

U prostoru Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 11. ožujka 2020. godine predstavljena je pjesnička zbirka Obrisi neba Ivanke Zdrilić.

O pjesništvu Ivanke Zdrilić i njezinoj četvrtoj zbirci poezije govorile su književnica i svestrana umjetnica Nevenka Nekić te predana istraživačica hrvatske kulturne baštine Anka Ivanjek. Autoričine pjesme interpretirali su Marija Zdrilić i dramski umjetnik Rajko Bundalo, a za glazbenu točku pobrinuo se Jadran Jeić, izvevši, između ostaloga, pjesmu Nikad škapulani, koju je skladao na stihove Ivanke Zdrilić.

Ivanka Zdrilić diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zadru te knjižničarstvo na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pjesme i stručne radove objavljuje u časopisima i zbornicima (Zbornik Stjepan Kranjčić, Zadarska smotra, Zbornik radova IV. međunarodnoga kroatističkoga znanstvenog skupa u Pečuhu, Zbornik domoljubne poezije Pjesmom protiv zaborava, Zbornik domoljubne poezije Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju, tjednik Hrvatsko slovo). Objavila je zbirke pjesama Raskrižja (2012.), Zavežljaj ljubavi (2014.) i Blagost domu (2015.). Na 7. susretu hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva Stjepan Kranjčić nagrađena je trećom nagradom za esej Izgorjet ću kao lojanica za hrvatski narod. Uvrštena je u zbirku ljubavne poezije Glagoljicom ispisana ljubav (2016.) koja sadrži djela 62 zadarska pjesnika. Piše na standardnome književnom jeziku i ikavici zadarskoga kraja.

„Pjesništvo Ivanke Zdrilić nosi tragove temelja sakralne hrvatske književnosti neizostavnoga Šopa, Kranjčevića, Tina, Viktora Vide, Joje Ricova, Marije Barbarić Fanuko, Jakova Bubala i mnogih koji nestadoše iz književnih povijesti svojom smrću na koncu Drugoga svjetskog rata. Uvijek je ta poezija tragala za hramom u čovjeku, sagorijevala u samotnosti i vodila dijalog s Bogom. To je dostojanstvo ovakve poezije.“

(Iz predgovora Kristali sakralnosti Nevenke Nekić)

Nikad škapulani

Nikad škapulani gruba vrimena,
nikad napijeni sriće
nikad postelja meka,
samo tvrda kora kruva
vridila je znoja, žulja.
Suza kane po zemlji i kamenu,
bolna suza materina
zakinute sriće
ka stinj sviće po buri.
Nikad pisma ne otkine muku,
nikad staza ne omekša.
Gledaj lipo kapi dobrote,
nedosanjan san čovika i žene.
Nikad škapulani gruba vrimena.

 

Tisuću ljeta glagoljicom pisali

Tisuću ljeta pismom pisali
iz križa, kruga, trokuta,
s ljubavlju, savršenstvom, boštvom,
hram riječi uklesali u stijeni
na toplu pradjedovu kamenu,
na ovratnicima kuća.
Putniče vremena, sjedni pokraj starog oltara,
promatraj, srcem osluhni pjesmu sklada.
Vjerujem što jest, traje u poštovanju,
to Domaja poučava
da joj oci mirno počivaju,
Logos je početak, Bog je ljubav,
trajanje i traganje put je suputnika.
Putniče, neka putovanje ne bude uzaludno,
pij ljepotu iz vrela glagoljskih pera, kamena,
pjesme oltara, poštuj jezik, čuvaj Dom.

(Pjesma Tisuću ljeta glagoljicom pisali bila je uvod u izložbu Hrvatska glagoljica, koja je prvi put predstavljena 6. studenoga 2018. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.)

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Pjesnička zbirka „Obrisi neba“ predstavljena u NSK appeared first on .

Hrvatski arhiv weba prikuplja mrežne sadržaje o virusu COVID-19

Wed, 03/11/2020 - 13:23

Hrvatski arhiv weba (HAW) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbirka odabranih sadržaja preuzetih s interneta, ovih dana započinje s prikupljanjem hrvatskih mrežnih sadržaja o bolesti uzrokovanoj virusom COVID-19.

Kako bi se prikupio što veći broj mrežnih sadržaja, kao što su državne, regionalne i lokalne mrežne stranice, blogovi, članci i dr., te ih se trajno sačuvalo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva na suradnju u prikupljanju sadržaja koji se odnose na ovu temu, objavljenih na bilo kojoj domeni (.hr, .com, .net, .eu i dr.).

Mrežne sadržaje možete poslati preko mrežnoga obrasca.

Primjeri sadržaja koji će se prikupljati i pohraniti:

https://www.glasistre.hr/?home

https://www.index.hr/tag/291059/koronavirus.aspx

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci

https://vlada.gov.hr/koronavirus

https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/vijesti/izvanredno-priopcenje-za-medije-stozera-civilne-zastite-republike-hrvatske-od-11-ozujka-2020/2243

http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Dr.-Nela-Srsen-Najgore-tek-dolazi-mnogi-ovo-nisu-ozbiljno-shvatili.

Prikupljeni sadržaji bit će javno dostupni na portalu Hrvatskog arhiva weba (HAW).

The post Hrvatski arhiv weba prikuplja mrežne sadržaje o virusu COVID-19 appeared first on .

Objavljen novi, 16. broj časopisa Glas@NSK

Mon, 03/09/2020 - 14:39

Uoči svečanosti obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu objavljen je novi, 16. broj časopisa Glas@NSK koji je dostupan u tiskanoj i elektroničkoj inačici. Novi broj donosi mnoštvo informacija namijenjenih, ponajprije, stručnjacima u području komunikacijsko-informacijskih znanosti, a onda i svima ostalima koje zanima kulturna baština, njezino očuvanje te predstavljanje.

Godina 2020., osobito njezin početak, u znaku je predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije jer je upravo Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Odlukom Vlade Republike Hrvatske središnji prostor toga predsjedanja. To je veliko postignuće za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu jer je za tu svrhu 1/3 njezina do tada neizgrađenoga i neuređenoga prostora preuređena i ostavljena u nasljedstvo budućim naraštajima hrvatskih znanstvenika. Uz temu broja, bitno je istaknuti i razgovor s novom glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević. Njezin je mandat počeo 1. veljače 2020. godine te je to bio povod da se sazna koje je njezino viđenje sadašnjosti i budućnosti Knjižnice, što očekuje od predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije te što od nje mogu očekivati djelatnici Knjižnice.

Četiri su bitne teme u središtu ovoga broja. Prva je novi Zakon o knjižnicama, a druga je tema o novim portalima pod nazivima Predmetni sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Normativna baza UDK.  Treća je tema posvećena virtualnim izložbama koje na inovativan i kreativan način predstavljaju fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Četvrta su tema tribine na temu inozemne Croatice koje se održavaju redovito od 2014. godine te bi 2020. mogle doživjeti svoje jubilarno, 40. izdanje.

Gost je ovoga broja Sandi Antonac, rukovoditelj Odsjeka Marketing i komunikacije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dobitnik Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2018. godinu.

Stota obljetnica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježena 2019. godine bila je povod da se predstavi najstarije djelo koje ona čuva u svojem fondu. To je drvorez Gebenna otisnut u Nürnbergu u srpnju 1493. godine.

Znatan je broj ostavština svoje mjesto pronašao u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njihovi nasljednici Knjižicu smatraju idealnim mjestom na kojem će se ona znati cijeniti i čuvati. Tako je u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svoje mjesto pronašla ostavština istaknutoga pravnika, odvjetnika, sociologa, publicista i političara Ive Pilara, dok je francuska pjesnikinja Annie Le Brun, supruga Radovana Ivšića, u uvjerenju da je Ivšićevo stvaralaštvo pripadalo i hrvatskoj kulturi, odlučila dio njegove vrijedne ostavštine darovati središnjoj hrvatskoj knjižnici.

Brojne suradnje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ostvaruje tijekom godine. Nažalost, ne mogu biti sve prikazane, iako je svaka bitna, pa je ovaj put odlučeno prednost dati onoj koja je geografski najrasprostranjenija. Riječ je o suradnji na projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE iz Erasmus+ programa Europske unije. Koordinator je Projekta Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a provodi ga u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Uvedena je nova rubrika kako bi se predstavila najistaknutija imena hrvatskoga knjižničarstva. Prva je od njih Elza Kučera, hrvatska psihologinja te prva žena knjižničarka u Hrvatskoj.

Brojne su se i bitne obljetnice obilježavale tijekom 2019. godine. Osim već spomenute 100. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bitno je istaknuti i 200. obljetnicu rođenja Vatroslava Lisinskoga te 15. obljetnicu rada Hrvatskoga arhiva weba.

Kao i obično, izdvojena su događanja koja su u prethodnih godinu dana ostavila izniman trag. U rubrici Ukratko prikazana su i brojna događanja ostvarena samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama iz kulturnoga i društvenoga života Hrvatske.

Na kraju su predstavljena nova izdanja Knjižnice. Bitan je to medij kojim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ostavlja trag svoje djelatnosti te znanje svojih djelatnika dijeli sa stručnom i svekolikom javnošću.

Svi prijedlozi i komentari mogu se uputiti na e-adresu glas@nsk.hr.

Pojedinosti o časopisu Glas@NSK.

The post Objavljen novi, 16. broj časopisa Glas@NSK appeared first on .

NSK partner na projektu „e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine“

Fri, 03/06/2020 - 12:55

U studenome 2019. započela je provedba projekta Ministarstva kulture Republike Hrvatske e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, predstavljenoga javnosti u Muzeju Mimara u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine. U projektu kao partner, zajedno s Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskom radiotelevizijom i Muzejom za umjetnost i obrt, sudjeluje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Projektom se želi osigurati zaštita i mrežna dostupnost hrvatske kulturne baštine, sigurna pohrana digitalizirane baštine na jednome mjestu te njezina široka dostupnost uspostavom odgovarajućega informacijsko-komunikacijskog sustava, čija bi izgradnja dodatno pridonijela razvoju e-usluga, kao i standardizaciji programa digitalizacije u arhivima, knjižnicama, muzejima i ostalim baštinskim ustanovama u Hrvatskoj. Svaka od partnerskih ustanova projekta nositelj je specifičnih vještina, stručnih znanja i iskustava nužnih za uspostavu jedinstvenoga digitalnog sustava za sve hrvatske baštinske ustanove te razvoj e-usluga za njihove korisnike.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bitan je partner ovoga Projekta ne samo radi vrijedne baštine koju čuva u svojim zbirkama već i zbog svojega dugogodišnjeg rada na programima povezanima s digitalizacijom i razvojem sustava digitalne knjižnice. Također, njezina je zakonska obveza prikupljanje i pohrana obveznoga primjerka digitalne građe te uspostava i razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.

U skladu sa svojim trenutačnim strateškim planom, Knjižnica sustavno radi na izgradnji infrastrukture nacionalne digitalne knjižnice radi omogućivanja prihvata obveznoga primjerka digitalne građe te upravljanja digitaliziranom građom, kao i razvoja novih usluga. Istom strategijom također je predviđeno da se sustav trajne pohrane digitalne građe razvija u suradnji s ostalim baštinskim ustanovama u Hrvatskoj, za provedbu kojega cilja projekt e-Kultura pruža idealan okvir.

Kao središnja knjižnica hrvatskoga knjižničnog sustava Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je uključena već u pripremu ovoga Projekta te će u sklopu njegove provedbe sve hrvatske knjižnice poticati na digitalizaciju građe te primjenu međunarodnih normi i preporuka povezanih s razvojem interoperabilnih sustava i omogućivanjem okupljanja podataka. Programom projektnih aktivnosti planira se jačanje kapaciteta Knjižnice za digitalizaciju i provedba različitih programa edukacije, a Knjižnica će ujedno biti odgovorna i za odabir i obradu građe koja će se digitalizirati u sklopu Projekta.

Spoznaje i iskustva Knjižnice stečena brojnim dosadašnjim projektima digitalizacije, kao i vrijedna digitalna građa dostupna na portalu Digitalne zbirke NSK, zasigurno će umnogome pridonijeti uspješnoj provedbi ovoga Projekta i jačanju digitalizacije među ustanovama i organizacijama u baštinskome sektoru Republike Hrvatske.

The post NSK partner na projektu „e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine“ appeared first on .

Otvorene prijave za Noć knjige 2020.

Thu, 03/05/2020 - 13:52

Noć knjige 2020. održat će se u četvrtak 23. travnja, na Svjetski dan knjige i autorskih prava. Riječ je o manifestaciji kojom se nastoji dati kreativan poticaj čitanju, promidžbi knjige te razgovoru o njezinu položaju i vrijednosti u suvremenome društvu.

Svi koji planiraju događanja u Noći knjige 2020. mogu ih prijaviti do 27. ožujka preko online prijavnice. Nakon ovoga roka i dalje će biti moguće prijaviti programe i akcije, no prijavljenima nakon 27. ožujka ne jamči se da će na vrijeme dobiti promidžbene materijale niti da će njihov program biti predstavljen u programskoj knjižici. Svima zainteresiranima dostupne su Upute za prijavu programa u Noći knjige 2020.

Ovogodišnja Noć knjige bit će posvećena temi Knjige koje su mijenjale svijet. U svijetu zahvaćenom alarmantnim vijestima o klimatskim promjenama i posljedicama koje one imaju za čovjeka i ostala stvorenja na planeti, željeli smo istražiti kolika je snaga i utjecaj knjige kao pokretača mogućih promjena.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

The post Otvorene prijave za Noć knjige 2020. appeared first on .

Sjećanje na prvu hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević

Thu, 03/05/2020 - 08:30

Mračna počiva dubina jezera,
na mjesečini tiho podrhtava površina,
šumore jele, saginje se vrba, šuti srce.
Kroz lišće i granje mjesečevo tkanje,
poput nevjeste bijeli se breza,
kroz jasmin i jorgovan ljubav navješta sanjarski
biglisaj slavuja…

(stihovi iz skladbe Dva nokturna za glasovir)

Dora Pejačević, kći hrvatskoga bana, grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya, rođena je 10. rujna 1885. godine u Budimpešti. Glazbom se počela baviti kao djevojčica, uz pomoć poznatoga mađarskog orguljaša Károlya Noszede koji je ljeti dolazio u Našice, u kojima je provela prve godine života.

Kada se obitelj zbog banske obveze Dorina oca preselila u Zagreb, ona je nastavila privatno školovanje kod nastavnikâ glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda (Cirila Juneka, Dragutina Kaisera i Vaclava Humla). Nakon što su shvatili kako Dori glazba znači puno više od razbibrige aristokratskih djevojaka, uoči Prvoga svjetskog rata roditelji su je poslali na usavršavanje u Dresden. No, ona nigdje nije neprekinuto učila glazbu dulje vrijeme, što dovodi do zaključka da je umnogome samouka, a umjetnički je talent prije svega razvijala kontaktima s istaknutim umjetnicima – pijanisticom Alice Ripper, likovnom umjetnicom Clarom Rilke-Westhoff, književnicom Anette Kolb, R. M. Rilkeom, Karlom Krausom i drugim znamenitim pripadnicima europske kulturne scene toga doba.

Čitala je Wildea, Ibsena, Dostojevskoga, Manna, Schopenhauera, Rilkea, Kierkegaarda, Krausa i Nietzschea, čija je djela, između ostalih, zabilježila u svojem, uistinu, zadivljujućem dnevniku pročitanih knjiga.

Često je putovala u velika europska središta poput Budimpešte, Münchena, Praga i Beča, u kojima je znala boraviti duže vrijeme. Voljela je putovati, ali se uvijek vraćala u dvorac obitelji Pejačević u Našicama, gdje je u tišini parka, jezera, paviljona i prirode tražila nadahnuće za svoj stvaralački rad. Posljednje godine života, od udaje za austrijskoga časnika Ottomara Lumbea 1921., do smrti 1923. godine, provela je uglavnom u Münchenu, gdje je i umrla.

U jesen 1922. godine, kada je očekivala svoje prvo dijete, Dora Pejačević napisala je suprugu znakovito oproštajno pismo, u kojem je naslutila svoju smrt. Umrla je iznenada 5. ožujka 1923. godine od posljedica sepse, nekoliko tjedana nakon što je rodila dječaka Thea, za kojega je tražila slobodu i širinu odgoja, mogućnost umjetničke izobrazbe i neovisnost o roditeljima i obitelji. Iza sebe je ostavila popis želja u Dnevniku pročitanih knjiga, kao i skice za glazbena djela. Sahranjena je u Našicama, u grobnici obitelji Pejačević.

Tijekom života, osim u Hrvatskoj, njezina su djela vrlo često izvođena u inozemstvu, i to u Londonu, Dresdenu, Budimpešti, Stockholmu, Beču, Münchenu i dr., u interpretaciji glasovitih svjetskih glazbenika njezina doba, kao što su pijanisti Walther Bachmann, Svetislav Stančić i Alice Ripper, violinisti Joan Manén, Václav Huml i Zlatko Baloković, dirigenti Oskar Nedbal i Edwin Lindner te ansambli Thomán trio, Hrvatski gudački kvartet, Zagrebačka filharmonija, Wiener Tonkünstlerorchester i Dresdenska filharmonija.

Ostavila je bogat opus od 58 djela, od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi.

Velik dio njezine bogate ostavštine čuva se u Hrvatskome glazbenom zavodu, a dio se čuva i u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, uključujući Maštanja op. 17/Sechs Fantasiestücke op. 17 i Sonatu za violončelo i klavir op. 35.

O njezinoj popularnosti svjedoči i velik broj članaka u novinama i časopisima koji su o njoj napisani, a na Portalu starih časopisa dostupan je članak u časopisu Sveta Cecilija iz siječnja 1944. godine.

Dorin život iznimno zanima ne samo stručnjake već i širu publiku, a osobito se na poseban način doživljava njezino posljednje počivalište uz Kapelu, okruženo šumom vjetra u brezama.

Zapravo sam samo tjelesno ovdje, sve što u sebi osjećam kao življenje i doživljavanje lebdi iznad prisutnoga i vidljivoga i u nekoj dubokoj i lijepoj beskonačnosti vidim u zrcalu svoga osjećanja pokretačke snage u liku ljubljenih bića i tisuće sjećanja izranja poput vodencvjetova na glatkoj površini jezera. U tu beskonačnost osjećaje slijede i misli i tamo promišljam svoje najbolje, jer sve što je dobro i veliko izrasta iz ljubavi. Odlebdjevši u taj najnevidljiviji svijet najosobnije unutarnjosti, postajem tek tada posvema svoje Ja, i to Ja, koje se tada u toj nebeski dalekoj skrovitosti osjeća previše ispunjeno sobom samim, traži izraz, traži odterećenje od toga visokog duševnog pritiska, koji je sam po sebi neka vrsta oduševljenja – i to se oslobođenje ostvaruje kada nastaje skladba!

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Sjećanje na prvu hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević appeared first on .

Omogućen probni pristup znanstvenomu časopisu „Journal of Visualized Experiments (JoVE)“

Thu, 03/05/2020 - 08:15

Probni pristup znanstvenomu časopisu Journal of Visualized Experiments (JoVE) omogućen je Sveučilištu u Zagrebu do 25. ožujka 2020. godine.

Journal of Visualized Experiments (JoVE) je časopis s bitnim čimbenikom utjecaja (Journal Impact Factor – JIF) u STEM područjima, a sadrži više od 10 000 videočlanaka s prikazima naprednih metoda istraživanja najboljih svjetskih laboratorija podijeljenih u 13 kategorija u sklopu biomedicine, prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti.

Znanstveni časopis Journal of Visualized Experiments (JoVE) obuhvaća i bazu podataka Science Education namijenjenu ponajprije studentima, a sadrži više od 1000 videozapisa u kojima se obrađuju temeljni znanstveni pojmovi i koncepti te istraživačke tehnike u području biologije, kemije, znanosti o okolišu, psihologije, biomedicine, tehničkih i biotehničkih znanosti.

Mogućnost pristupa znanstvenomu časopisu Journal of Visualized Experiments (JoVE).

Pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen probni pristup znanstvenomu časopisu „Journal of Visualized Experiments (JoVE)“ appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 6. ožujka 2020.

Wed, 03/04/2020 - 09:01

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 6. ožujka 2020. godine bit će otvorena za korisnike od 17 sati.

U subotu 7. ožujka 2020. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 6. ožujka 2020. appeared first on .

Odabrane najljepše oblikovane knjige svijeta u sklopu natječaja „Best Book Design from all over the World“ u 2020. godini

Wed, 03/04/2020 - 08:30

Međunarodni stručni ocjenjivački sud uoči Sajma knjiga u Leipzigu odabrao je najljepše oblikovane knjige pristigle na natječaj Best Book Design from all over the World. Među lijepo oblikovanim knjigama nalazilo se i 25 naslova hrvatskih izdavača odabranih na natječaju Hrvatska lijepa knjiga u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u prosincu 2019. godine.

Na ovogodišnjem natječaju najviše priznanje, zlatnu povelju, dobila je knjiga Almanach Ecart. Une archive collective, 1969-2019 (autori: Elisabeth Jobin, Yann Chateigné, dizajn: Dan Solbach, izdavač: HEAD – Genève / art&fiction publications, Švicarska). Zlatna medalja pripala je knjizi Entwurf einer architektonischen Gebäudelehre (autor: Andreas Lechner, dizajn: CH Studio, Christian Hoffelner, Wien–Graz, izdavač: Park Books, Zurich, Austrija). Srebrna medalja dodijeljena je knjigama Short Term Eternity (autori: Gordon Matta-Clark, Anu Vahtra, dizajn: Indrek Sirkel, izdavač: Lugemik, Tallinn / Art Museum of Estonia, Estonija), The Museum is Not Enough / Le Musée Ne Suffit pas (autori: Giovanna Borasi, Albert Ferré, Francesco Garutti, Jayne Kelley, Mirko Zardini, dizajn: Studio Jonathan Hares, izdavač: Sternberg Press, Berlin, Kanada / Švicarska), a brončana medalja djelima American Origami (autor: Andres Gonzalez, dizajn: Hans Gremmen, izdavač: Fw:Books, Amsterdam, Nizozemska), A Wizard of Tono (autor: Daisuke Sasaki, dizajn: Fujita Hiromi, izdavač: Numabooks, Tokyo, Japan), Outside Of Everywhere (autor: Talya Weitzman, dizajn: Talya Weitzman, vlastita naklada, Izrael), MOER (autori: Ana Jotta, Ricardo Valentim, dizajn: Márcia Novais, izdavač: Gulbenkian, Lisbon, Portugal) te Contemplation: Philosophy of Dwelling (autor: Hong Wei, dizajn: Pan Yanrong, izdavač: Shanghai Classics Publishing House, Kina)Počasna priznanja dodijeljena su izdanjima Etwas Fehlt (autor: Alex Hanimann, dizajn: Vinzenz Meyner, izdavač: Edition Patrick Frey, Zurich, Švicarska), Venets. Welcome to the Ideal (autor: Kirill Gluschenko, dizajn: Kirill Gluschenko, izdavač: Gluschenkoizdat, Moscow, Rusija), 45 (autori: Iwona Pasińska, fotografije: Andrzej Grabowski, dizajn: Ryszard Bienert, izdavač: Polish Dance Theatrem, Poznan, Poljska), When Red Disappears (autor: Elspeth Diederix, dizajn: Hans Gremmen, izdavač: Fw:Books, Amsterdam, Nizozemska) i Weltall Erde Mensch #23 (autori: Tobias Klett, Lea Kolling / Ludovic Balland, Julia Blume, dizajn: Tobias Klett, Lea Kolling, izdavač: Institut für Buchkunst Leipzig, Njemačka).

Međunarodni stručni ocjenjivački sud činili su Mart Anderson iz Estonije, Johannes Bissinger iz Njemačke, Na Kim iz Južne Koreje, Adam Macháček iz Sjedinjenih Američkih Država / Češke i Ondine Pannet iz Francuske. Na natječaj je pristiglo više od 600 knjiga iz 31 zemlje, među kojima je bila i Hrvatska.

Nagrađene knjige, zajedno sa svim pristiglim naslovima, trebale su biti izložene u sklopu izložbe Best Book Design from all over the World na Sajmu u Leipzigu, no Sajam je u međuvremenu otkazan zbog izvanrednih okolnosti. Do nove obavijesti organizatora, očekujemo ih vidjeti u sklopu međunarodne izložbe knjiga Book Art International, koja će se održati u na Sajmu knjiga u Frankfurtu u listopadu 2020. godine.

Natječaj Best Book Design from all over the World odvija se neprekidno od 1963. godine, a od 1991. o njegovoj se provedbi brine Zaklada Stiftung Buchkunst iz Frankfurta na Majni. Hrvatska svoje lijepo oblikovane knjige šalje u Njemačku od svojega osamostaljenja, a o njihovu se odabiru od 1996. godine brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Odabrane najljepše oblikovane knjige svijeta u sklopu natječaja „Best Book Design from all over the World“ u 2020. godini appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 03/04/2020 - 08:23

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini središnje matične knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu Obrada
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto III. vrste – zaštitar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Sigurnost

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 4. ožujka 2020.

Wed, 03/04/2020 - 08:16

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini sveučilišne matične knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu Obrada
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto III. vrste – zaštitar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Sigurnost

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 4. ožujka 2020. appeared first on .

Citat 2. ožujka 2020.

Mon, 03/02/2020 - 09:34

… pramaljetna ljepota pjeva pred vašim očima (…) i legne na dušu kao miris slađi od tamjana.

The post Citat 2. ožujka 2020. appeared first on .

Dobitnici Nagrade i priznanja NSK za 2019. godinu

Mon, 03/02/2020 - 08:53

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svake godine dodjeljuje nagradu pod nazivom Nagrada i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja obuhvaća nagradu zaposleniku Knjižnice, nagradu fizičkoj osobi te posebno priznanje pravnoj osobi.

Odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, u sastavu knjižničarske savjetnice mr. sc. Alise Martek, knjižničarske savjetnice mr. sc. Branke Purgarić-Kužić i knjižničarske savjetnice dr. sc. Tamare Krajna pregledao je i razmotrio pristigle prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja te Stručnomu vijeću NSK iznio zaključke, koji su potom usvojeni na sjednici Vijeća, održanoj 6. veljače 2020. godine. Nagrade dobitnicima uručene su na svečanoj proslavi Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Hrvatskome državnom arhivu.

Nagrada namijenjena djelatniku Knjižnice koji je naročito doprinio njezinu radu, razvoju i promidžbi dodijeljena je mr. sc. Sonji Martinović, diplomiranoj knjižničarki u Odjelu Korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sonja Martinović profesorica je latinskoga jezika i književnosti, diplomirana književna komparatistica i diplomirana knjižničarka, dugogodišnja djelatnica Informacijskoga centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U 2019. godini u sklopu programa edukacije i informacijskoga opismenjavanja korisnika kroz Knjižnicu je provela nekoliko stotina građana, promičući svojim sadržajnim i živopisnim izlaganjima na najkvalitetniji način ulogu i rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u hrvatskoj javnosti. Bila je istaknuta suradnica u pripremi izložbe 350 godina zagrebačkog Sveučilišta u sklopu 1. dana sveučilišne knjige, zatim velike izložbe organizirane u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga, kao i izložbe Ovdje sam pronašao slobodu, ostvarene u suradnji s Nacionalnom knjižnicom Kosova. Predmetnim pretraživanjima kolegica Martinović pomogla je velikomu broju korisnika u pripremi znanstvenih i stručnih radova, a pružila je odgovor i na zamjetan broj složenih korisničkih upita iz zemlje i inozemstva te na pitanja pristigla preko online usluge Pitajte knjižničara. No, prije svega, treba izdvojiti njezin vedar, zaigran i konstruktivan način pristupa svakomu izazovu, kao i broj situacija u kojima je spremno pomogla kolegama i korisnicima, učeći nas o pravome značenju i vrijednosti knjižničarskoga poziva i rada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Nagrada namijenjena fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom dodijeljena je dr. sc. Mikici Maštrović, knjižničarskoj savjetnici, za značajan doprinos razvoju knjižničarske i muzejske struke te za unapređenje hrvatskoga knjižničarstva u cjelini objavom stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti, kao i za edukaciju knjižničara, kustosa i djelatnika. Dr. sc. Mikica Maštrović sudjelovala je na brojnim projektima, stručno-znanstvenim skupovima, pokrenula je postupke digitalizacije Grafičke zbirke te uspostavila digitalnu Zbirku razglednica kao dugogodišnja djelatnica i voditeljica Grafičke zbirke Knjižnice. U svojem je predanome radu priredila brojne izložbe i kataloge te pokrenula izdavačku djelatnost u sklopu redovite djelatnosti Grafičke zbirke, i to osobito grafičkih mapa uglednih hrvatskih grafičara. Kruna rada u cjelokupnome knjižničnom djelovanju i promidžbi hrvatske kulturne baštine njezina je knjiga Hrvatska grafika, koju je Naklada Ljevak objavila 2019. godine, a na kojoj je predano radila od odlaska u mirovinu, unijevši u nju sav svoj višegodišnji trud i znanje.

Priznanje namijenjeno poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te tako pomaže u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti dodijeljena je Sveučilištu u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja knjižnica zagrebačkoga sveučilišta, s njime intenzivno surađuje od njegova utemeljenja. Sveučilište u Zagrebu od samoga je početka i istaknuti suradnik na europskome projektu Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori, gdje je glavni pregovarač Pregovaračkoga tima Projekta u licenciranju elektroničkih časopisa i baza podataka prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, u suradnji sa Sveučilištem 2019. godine održana je manifestacija Dan sveučilišne knjige u povodu njegove 350. obljetnice, a u toj je prilici pripremljena i izložba iz fonda Knjižnice. Istaknute poveznice Sveučilišta i Knjižnice dokaz su poticanja, podupiranja i sudjelovanja u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te tako pomažu u unapređivanju i promicanju sveučilišne zadaće Knjižnice i knjižnične djelatnosti u cjelini.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu još jednom čestita svima nagrađenima.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Dobitnici Nagrade i priznanja NSK za 2019. godinu appeared first on .

„Ne spaljujte mostove iza sebe jer za vama idu oni koje ljubite i koji ljube vas“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku

Mon, 03/02/2020 - 08:00

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je povezana sa Zagrebom, radno i tematski, a u njem je i preminula 30. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

Ne spaljujte mostove iza sebe jer za vama idu oni koje ljubite i koji ljube vas.

Izvor naslovne fotografije.

The post „Ne spaljujte mostove iza sebe jer za vama idu oni koje ljubite i koji ljube vas“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku appeared first on .

Noć knjige 2020.

Fri, 02/28/2020 - 11:03

U četvrtak 23. travnja 2020. godine održat će se deveta Noć knjige, manifestacija kojom se nastoji dati kreativan poticaj čitanju, promidžbi knjige te razgovoru o njezinu položaju i vrijednosti u suvremenome društvu. Povod za to pružaju Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja).Organizatori manifestacije pozivaju sve zainteresirane da u četvrtak 23. travnja, u dnevnim ili večernjim satima, u knjižarama, antikvarijatima, knjižnicama, različitim institucijama te u svim ostalim prostorima „prijateljima knjige“ osmisle i organiziraju prigodan program: predstavljanje knjige, javno čitanje, druženje s autorima, razmjenu knjiga, razne radionice, edukacije, igraonice i sl. kako bi barem na jedan dan, zajedničkim snagama, pozornost usmjerili na knjiške svjetove te snagu i čaroliju pisane riječi.

Svi koji planiraju događanja u Noći knjige 2020. moći će ih prijaviti od 5. do 27. ožujka 2020. godine putem prijavnice koja će biti dostupna na mrežnoj stranici Noći knjige.

Noć knjige 2020. bit će svečano otvorena u Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture za 2020. godinu. Svečanost ćemo upriličiti u Art-kinu, a partner otvorenja ovogodišnje Noći knjige bit će Gradska knjižnica Rijeka.

Organizatori su Noći knjige: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Tema Noći knjige 2020: KNJIGE KOJE SU MIJENJALE SVIJET

Što možemo kazati o promjeni osim da je vječna, nužna i neminovna? O njoj je rečeno uistinu mnogo – promišljali su je filozofi, sociolozi, književnici, a u posljednje je vrijeme kao imperativ ističu aktivisti i ekolozi, skrećući nam pozornost na činjenicu da se svijet koji poznajemo drastično mijenja.

Dok smo razmišljali o temi za ovogodišnju Noć knjige, mediji su izvještavali o tome kako je gotovo cijeli jedan kontinent zahvaćen požarom, nastalim zbog strahovitih posljedica klimatskih promjena. Na Antarktiku su zabilježene najviše temperature otkad je mjerenja, a znanstvenici svakoga dana pišu o novim biljnim i životinjskim vrstama kojima prijeti izumiranje. I dok su mnogi pasivno zagledani u hipnotičke ekrane svojih pametnih uređaja, tinejdžeri se profiliraju u vodeće figure svjetskoga pokreta za zaštitu okoliša.

Pod dojmom alarmantnih vijesti, rodila se ideja da Noć knjige 2020. posvetimo pojmu s kojim se misleći čovjek uvijek iznova mora suočavati: promjena. Tema je to koja nas zahvaća u tolikoj mjeri da književnost na nju mora odgovoriti – i odgovara na svoj način otkad je ima. No stvaralačka moć knjige i književnosti ovdje tek počinje: u jednakoj mjeri u kojoj svijet svojim promjenama utječe na nju, knjiga povratno, katkad snažno i neočekivano, utječe na svijet.

U Noći knjige 2020. želimo vas potaknuti da istražite koje su knjige osobito zaslužne za pozitivne promjene u svijetu kakav poznajemo. Čime su nas te knjige inspirirale i na što su nas potaknule? Na koji su način utjecale na čovjeka i kako su mijenjale njegov život, navike i vrijednosti? Koje nas knjige i danas nadahnjuju na promjene, unatoč svojoj starosti? I konačno, kakve bi knjige valjalo pisati za svijet u kojem želimo živjeti?

Posvećujući ovogodišnju manifestaciju moći i utjecaju koji knjizi neosporno pripadaju, organizatori Noći knjige poručuju: Knjige mijenjaju svijet. Svi koji čitaju, to znaju.

The post Noć knjige 2020. appeared first on .

Pages