Povodom predstavljanja ZIR-a svoj stav o znanstvenoj čestitosti dostavili su nam znanstvenici, sveučilišni profesori koji se bave pitanjima znanstvene čestitosti i studenti.
Pročitajte izjave i pogledajte video koji je snimio portal X-ica, medijski partner predstavljanja portala ZIR.
dr. sc. Marin Soljačić, Department of Physics, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, Massachusetts
Izvor: John D. & Catherine T. MacArthur Foundation.
Čestitost i etičnost su neke od najbitnijih vrlina koje se očekuju od svakog znanstvenika, i to ne samo zato jer je to moralno ispravno, nego i zbog toga što bi za znanost bilo jako teško da se razvija kada ne bi postojalo općeprihvaćeno akademsko poštenje, kakvo postoji u akademskoj zajednici.
prof. dr. sc. Zvonko Rumbolt (prof. emerit.)
Plagiranje je u Republici Hrvatskoj sankcionirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima te Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ali od toga je mala korist jer se propisi provode neravnomjerno, a primjenjuju selektivno. Da bi se stvorila neophodna razina društvene svijesti, naša akademska zajednica mora početi ne samo na riječima, već i djelom poštivati i provoditi temeljne zasade autorstva, koje je svojedobno jasno podastro Edward J. Huth, dugogodišnji urednik poznatog časopisa Annals of Internal Medicine, koje ovdje iznosim u nešto skraćenom obliku:
1. Preuzimanje javne odgovornosti za djelo.
2. Sudjelovanje u planiranju, analizi i pisanju rada.
3. Svaku od ovih aktivnosti valja pripisati bar jednom autoru.
4. Samo prikupljanje podataka nije dovoljno: intelektualna i tehnička pomoć nisu dostatne za autorstvo, no traže zahvalu (nakon odobrenja) na kraju teksta.
prof. dr. sc. Lidija Bilić-Zulle, Katedra za medicinsku informatiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Snaga pojedine društvene zajednice sve se više procjenjuje upravo spram znanja i znanosti, tako najutjecajnije i visoko razvijene postaju zajednice usmjerene prema znanju i razvoju znanosti. Ljepota i vrijednost znanosti počiva i u činjenici kako je ona univerzalna, globalna, pripada čovječanstvu u cjelini te doprinosi općoj dobrobiti u svagdašnjem životu. Pritom uvijek treba istaknuti kako upravo znanstvenici moraju biti oni koji će u društvenom poretku promicati i isticati najviše etičke norme kao jedine prihvatljive, jer na njima počiva njihov rad, povjerenje zajednice i njezina dobrobit.
dr. sc. Irena Zrinski Antonac, Pliva d.d., TAPI Istraživanje i razvoj, Zagreb
Preuzimanje tuđih teorijskih spoznaja ili empirijskih rezultata bez pozivanja na izvor kršenje je jednog od temeljnih načela etike znanstvenih istraživanja. Na taj se način ne ostvaruje jedan od osnovnih ciljeva istraživanja, a to je odgovornost znanstvenika prema javnosti i društvu, te se ruši ugled Sveučilišta.
Osigurajmo si respektabilan položaj u zajednici koristeći vlastite ideje i spoznaje.
dr. sc. Dunja Majstorović
Plagiranje je jedan od najtežih oblika povrede etičkog kodeksa i ozbiljan problem unutar akademske zajednice. Stvaranjem repozitorija stvara se baza u kojem je svaki rad dostupan na uvid izuzetno velikom broju ljudi što može uvelike pomoći u razvoju svijesti o neetičnosti plagiranja, ali i mogućim sankcijama. Važnost uspostave digitalnog repozitorija je nemjerljiva iz najmanje dva važna razloga: prije svega, riječ je o univerzalnoj dostupnosti radova do kojih se prije nije moglo lako doći, a s druge strane, takav repozitorij može uvelike utjecati na praktičnu primjenu akademske čestitosti.
