diplomski rad
Primjena metoda krajobrazne ekologije u krajobraznom planiranju

Ana Žmire (2016)
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Podaci o radu
NaslovPrimjena metoda krajobrazne ekologije u krajobraznom planiranju
AutorAna Žmire
Voditelj/MentorSonja Butula (mentor)
Sažetak rada
Udaljavanje od poimanja krajobraza kao prostora dominiranog vizualnim atributima ka dinamičnoj i sveobuhvatnoj percepciji krajobraza kao holističkog entiteta pridonosi njegovom boljem razumijevanju. Načine kako postići održivost krajobraza moguće je naći u krajobraznoj ekologiji i krajobraznom planiranju. To su usko povezani interdisciplinarni pristupi istraživanju krajobraza, te međuodnosa prirodnih i antropogenih procesa u prostornom i vremenskom kontekstu. Znanja o posljedicama koje ljudske aktivnosti imaju na okoliš krajobrazno planiranje iskorištava kako bi se izbjegle buduće devastacije, ispravile prošle pogreške, te stvorilo i održalo zdrave i zadovoljavajuće uvjete za život čovjeka i drugih vrsta. Osnovna svrha krajobraznog planiranja je očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza dok ga se prilagođava sve zahtjevnijim potrebama čovjeka. Doprinos krajobrazne ekologije u tom procesu je u razumijevanju strukture i funkcije krajobraza, te njihovih promjena kroz vrijeme, kao osnovnog razloga heterogenosti krajobraza. Krajobraz je naše naslijeđe, i neophodno je razumjeti ga i održivo planirati, kako bismo ga mogli predati na korištenje budućim generacijama. U ovom radu prikazana je mogućnost korištenja krajobraznih metrika u procesu analize ranjivosti kvaliteta krajobraza pomoću višekriterijske analize prostora. Krajobrazne metrike korištene su kao temelj za objektivno kvantitativno vrednovanje prostorne strukture krajobraza, kao pokazatelja njegovog ekološkog stanja, te su preduvjet za proučavanje njegove funkcije i promjene u nekom određenom vremenu. Krajobrazne metrike predstavljaju dodatni alat krajobraznim planerima pomoću kojeg, uz ograničeno znanje o ekološkim procesima, i pažljivim odabirom kriterija, mogu objektivno i kvantitativno procijeniti i opisati ekološko stanje krajobraza na temelju njegove strukture.
Ključne riječiodrživi razvoj i zaštita kvalitete krajobraza optimizacija krajobrazne metrike višekriterijska analiza
Naslov na drugom jeziku (engleski)The application of landscape ecology methods within the landscape planning
Povjerenstvo za obranuSonja Butula (predsjednik povjerenstva)
Mladen Kerovec (član povjerenstva)
Damir Barčić (član povjerenstva)
Dora Tomić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Krajobrazna arhitektura
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaKrajobrazna arhitektura
Akademski / stručni nazivmagistar/ magistra inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. ing. prosp. arch.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-05-25
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Moving away from the notion of the landscape as a space dominated by visual attributes to a more dynamic and comprehensive perception of the landscape as a holistic entity, contributes to its better understanding. Ways to achieve a sustainable landscape can be found in landscape ecology and landscape planning. These are closely related interdisciplinary approaches to studying the landscape and the interrelationships between natural and anthropogenic processes in spatial and temporal context. Knowledge about the effects of human activities on the environment is exploited by landscape planning to avoid future devastation, correct past mistakes, and to create and maintain a healthy and satisfactory living conditions for humans and other species. The primary purpose of landscape planning is to preserve the fundamental values of the landscape while it is adapted to the increasingly demanding human needs. The contribution of landscape ecology in this process is in the understanding of structure and function of the landscape, and their changes over time, as the main reason of the landscape heterogeneity. Landscape is our heritage, and it is necessary to understand it and sustainably plan it so we could hand it over to the future generations. This paper presents the possibility of using landscape metrics in the process of vulnerability analysis of landscape qualities by using the multi-criteria spatial analysis. Landscape metrics were used as the basis for an objective quantitative evaluation of spatial structure of the landscape, as an indicator of its ecological condition and are prerequisites for the study of its function and change in a given time. Landscape metrics represent an additional tool for landscape planners who, with limited knowledge about ecological processes and with careful selection of criteria, can use it to objectively and quantitatively assess and describe the ecological condition of the landscape based on its structure.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)sustainable development and protection landscape qualities optimization landscape metrics multi-criteria analysis
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:084049
PohranioValentina Bezek